Ujedinjeni Arapski Emirati odustaju od svoje antiiranske politike i potpisali su s Iranom sporazum o sigurnosti pomorske granice. Ovo je veliki zaokret u politici male zaljevske monarhije, koja je do jučer bezrezervno bila odana Saudijskoj Arabiji i Sjedinjenim Državama.

Ujedinjeni Arapski Emirati, koje je ranije vodio lobi u Sjedinjenim Državama, koji je tražio čvršći stav prema Iranu, sada se distanciraju od politike "maksimalnog pritiska" administracije Donalda Trumpa i vladajuće dinastije Saudijske Arabije protiv Islamske Republike.

Ali ne samo da su se Ujedinjeni Arapski Emirati udaljili od antiiranske politike Washingtona, nego je to učinilo i nekoliko europskih zemalja, uključujući Njemačku i Francusku, koje su odbile američki prijedlog za sudjelovanje u pomorskoj misiji u Perzijskom zaljevu.

UAE, kao glavni saveznik Saudijske Arabije u ratu protiv Jemena, početkom srpnja je najavio povlačenje najvećeg dijela svojih snaga s jemenskog teritorija. To se dogodilo nakon godinu dana pregovora s Rijadom i ostalim zemljama članicama saudijske koalicije koja od ožujka 2015. bombardira najsiromašniju zemlju u arapskom svijetu.

Povlačenjem UAE iz rata protiv Jemena je posljedica neslaganja oko oblika buduće vlasti u toj zemlji, ali prije svega zbog velikih troškova i gubitaka ljudstva, bez znatnih vojnih uspjeha na bojnom polju. Razlike sa Saudijskom Arabijom postat će očitije. Štoviše, neke od njih su već postale vidljive posljednjih tjedana, kada se vlada Emirata suzdržala od optužbi Irana za napade na tankere u Omanskom zaljevu. UAE tada priznaje da nema nikakvih dokaza protiv Irana o napadu na brodove.

Osim toga, povlačenje UAE iz Jemena će vjerojatno pomoći zaljevskom emiratu da izbjegne embargo na oružje većine zemalja koji je uveden zbog zločina protiv Jemena.

Najnovije izvješće, popraćeno video snimkom susreta dvije delegacije u Teheranu, otkriva da su Ujedinjeni Arapski Emirati promijenili svoju vanjsku politiku nakon što su iranske snage srušile američku bespilotnu letjelicu.

Kako je u prošli četvrtak izvijestila turska novinska agencija Anadolu, pozivajući se na vladine izvore, visoki čelnici UAE nedavno su održali tajni sastanak na kojem su razgovarali o potrebi preispitivanja svoje politike prema Iranu.

Milijunaš i osuđeni pedofil Jeffrey Epstein umro je u zatvoru na Manhattanu, a izvori kažu kako je počinio samoubojstvo. Epstein je bio u pritvoru čekajući suđenje za seksualnu trgovinu djecom i zavjeru.

Do incidenta je došlo dva tjedna nakon što je 66-godišnjak pronađen "ozlijeđen i u položaju fetusa" na podu svoje ćelije, s ozljedama na vratu. Zbog toga je Epstein stavljen na stražu kako bi ga spriječili u pokušaju samoubojstva.
Izgleda kako je ipak uspio u svom naumu jer mu je tijelo u subotu jutro, oko 7:30, odvezeno u njujoršku bolnicu.

Epstein je uhićen 6. srpnja i optužen za seksualnu trgovinu i zavjeru. Optužbe protiv milijunaša navode da je zlostavljao desetke mladih djevojčica na svojim imanjima na Manhattanu i Palm Beachu na Floridi, od kojih su neke imale čak 14 godina. Osim toga, kružile su i glasine o daljnjem zlostavljanju djece na Epsteinovom privatnom karipskom otoku.

Prema sudskim dokumentima koji su otpečaćeni dan prije njegove smrti, još jedna navodna žrtva tvrdi da je Epstein prodao nju i druge djevojke nekim od najbogatijih i najmoćnijih muškaraca na svijetu, uključujući britanskog princa Andrewa, investitora, Glenna Dublina i bivšeg guvernera New Mexico-a, Billa Richardsona. Popis žrtava uključuje druge osobe poput "drugog princa", "stranog predsjednika", "poznatog premijera" i vlasnika francuskog "velikog lanca hotela".

Sada kad je Epstein mrtav, opseg njegovih navodnih zločina vjerojatno nikada neće biti poznat javnosti, niti će biti poznati njemu najbliži suradnici. S obzirom na doseg krugova u koje se uselio, mnogi su nagađali kako Epstein neće preživjeti do suđenja. Vijesti o njegovoj smrti internetski su komentatori pozdravili i s cinizmom.

Prije njegove smrti, bilo je izgledno kao da će se suočiti s punom težinom pravosudnog sustava zbog njegovih navodnih djela. Prije desetak godina uspio je izbjeći savezne optužbe za slične zločine, postigavši kontroverzni sporazum o priznanju krivnje zbog kojeg je bio u zatvoru s malim stupnjem sigurnosti i odslužio samo 13 mjeseci.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije pozvalo je na razgovor zamjenika američkog ambasadora Tima Richardsona zbog objavljivanja informacija o nedozvoljenim protestima u Moskvi 3. augusta.

"Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je 9. augusta zamjenika ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Moskvi Tima Richardsona. Njemu je predana izjava u vezi s objavljivanjem informacija na zvaničnom nalogu Uprave za konzularne poslove State Departmenta na Twitteru i na stranici diplomatske misije o neovlaštenom skupu u Moskvi 3. augusta", navodi se u saopćenju Ministarstva, prenosi Tanjug.

'Miješanje u unutrašnje poslove'

Ministarstvo je to ocijenilo kao propagandu u korist učestvovanja na mitinzima i pokušaj miješanja u unutrašnje poslove Rusije, prenosi Sputnjik.

Prije neki dan, dok smo na ovom portalu objavili dvije opširnije analize o trgovinskom ratu Sjedinjenih Država protiv Kine, Donald Trump je objavio je još jednu poruku na svom Twitteru o tome koliko su Sjedinjene Države "na dobitku" u trgovinskom ratu protiv Kine.

"S Kinom stvari idu vrlo dobro. Plaćaju nam desetke milijardi dolara, to je moguće zbog devalvacije juana i infuzije ogromnih količina gotovine, tako da njihov sustav i dalje djeluje. Za sada naši potrošači ne plaćaju ništa, a nema ni inflacije. Nema ni pomoći od Federalnih rezervi", napisao je američki predsjednik. Analizirat ćemo ovu objavu od kraja.

Krik očaja o "nepostojanju inflacije", što nije tipično za Trumpa, te kako mu "FED ne pomaže", blago rečeno, proturječi početku ove bravure.

Kao što smo ranije napisali, Trump bi htio pokrenuti kotač zamašnjak inflacije kako bi amortizirao nacionalni dug, a ujedno želi značaje smanjiti tečaj dolara kako bi aktivno sudjelovao u utrci devalvacije. Kao što smo naveli u prošloj analizi, George W. Bush je 2002. to uspio učiniti, ali Trump ne.

Kina je nedavno snizila svoju valutu na tečaj 7 juana za dolar, što je Trumpu uzrokovalo muke koje ne uspijeva prikriti. Iako on želi učiniti isto, Jerome Powell, šef Federalnih rezervi, na to ni ne pomišlja.

Sad o tome "kako nam Kinezi plaćaju desetine milijardi dolara" i "naši potrošači ne plaćaju ništa", što je banalna laž, prvo i drugo, koja može proći samo kod Trumpovih pristaša na Twitteru.

Prihodi državnog proračuna SAD-a manji su od planiranih za 15%, kao što smo već pisali u jednom od prethodnih članaka, i to unatoč uvedenim carinama. Osim toga, radna mjesta se ne vraćaju u SAD i dolazi do stvarnog pada proizvodnje.

Kao što pokazuju podaci iz američkih izvora, Sjedinjene Države su od uvođenja carina uprihodovale oko 20 milijardi dolara, što je novac koji je završio u saveznom proračunu, dok su Kinezi na carinama za uvezenu američku robu naplatili oko 25 milijardi dolara. Čak i ovdje Kina samouvjereno pobjeđuje. Podatke je na temelju izvješća obje carinske uprave do 31. srpnja objavio Bloomberg.

Američke vlasti treba odmah da prekinu da se mešaju u dešavanja u Hongkongu i unutrašnje stvari Kine, saopštila je zvanična predstavnica MIP-a Kine Hua Čunjing, komentarišući reči predstavnika pres-službe Stejt departmenta Morgan Ortegus o sastanku američkih diplomata sa liderima demonstranata.

"Sjangan je kineski. Ne smeju se vređati osećanja stanovnika Kine i ne sme se ignorisati javno mnjenje. Pozivamo američku stranu da poštuje međunarodno pravo i osnovne principe međunarodnih odnosa, da hitno prekine da se meša u stvari Hongkonga i unutrašnje stvari Kine", navodi se u saopštenju diplomate.

Kako je navela Hua Čunjung, šef pres-službe Stejt departmenta smatra normalnom praksom sastanke američkih diplomata sa predstavnicima vlada i liderima opozicije u svim državama sveta i visoko je ocenila njihov rad.

"Da li svet može biti miran ako se Amerika ovako ponaša", zapitala se ona.

Eva Bartlett je na portalu Mint Press objavila ekskluzivni intervju s načelnikom političke uprave sirijske vojske generalom Hassanom Hassanom. Godinama su u međunarodnim medijima o Siriji govorili da su sirijska vlada i vojska i njihovi saveznici krivi za različita zvjerstva. No s vremenom su se mnoge optužbe protiv vlade i saveznika pokazale lažnim, namještanim ili su ih zapravo počinile bezbrojne terorističke skupine koje djeluju u zemlji, kao što je bio slučaj s terorističkim napadom u Istočnoj Gouti.

Sa svoje strane, sirijsko vodstvo od početka tvrdi da demonstracije u zemlji od 2011. godine nadalje nisu bile mirne. Zapadni i mediji zaljevskih monarhija su klevetali vodstvo Sirije, objavljujući priče o nasilju vlade i ignorirajući zločine oružanih skupina koje su se širile po Siriji.

Već 2011. godine su oružane skupine bacale civile s krovova, vršile otmice i masakre i odrubljivale glave vojnicima i civilima. Samo u 2011. godini je bilo brojnih slučajeva zločina nad civilima i policajcima, a mediji su militante i dalje nazivali "nenaoružanim prosvjednicima", a kasnije "Slobodnom sirijskom vojskom". Iste godine mnogi su mediji tvrdili da se u Siriji događa "mirna revolucija".

Od tog vremena, takve oružane skupine, kao i brojne frakcije koje su generirale, ubijale su izgladnjivanjem, mučile, zatvarale, ubijale, sakatile i na sve načine ubijale sirijske civile, sirijske i savezničke vojnike, te novinare i uništavali infrastrukturu zemlje.

Kako bi dali glas drugoj strani koju su zapadni i zaljevski mediji ignorirali, a riječ je o Sirijcima koji još uvijek brane svoju zemlju, Eva Bartlett je intervjuirala načelnika političke uprave Sirijske arapske vojske, generala Hassana Hassana. Police generala Hassana i veliki drveni stol bili su prekriveni gomilama knjiga, obiteljskim fotografijama i raznim simbolima države kojoj služi. General ima znanstveni doktorat iz geopolitičkih studija. Slijedi transkript razgovora Eve Bartlett s generalom Hassanom o 74. obljetnici osnutka Sirijske arapske vojske.

Eva Bartlett: Željele bih započeti pitanjem o vašem mišljenju o tome koliko su pošteni izvještaji zapadnih i zaljevskih medija o Siriji, posebno izbor terminologije, na primjer o sirijskoj vojsci, sirijskoj vladi, onima koje su nazivali pobunjenicima i događajima u Siriji općenito.

General Hassan Hassan: Mediji su bili jedno od oružja za masovno uništenje korišteno u ovom ratu protiv Sirije. Laži medija su, uz fetve takfirista i selafija, bili oružje koje je najviše pridonijelo uništavanju ljudskih bića, civilizacije i svega u Siriji. Predsjednik Bashar Al-Assad više je puta primijetio potrebu suprotstavljanja ovoj retorici.

"Nevladine organizacije su dio poslovnog modela trgovine ljudima", tvrdi Hans-Georg Maaßen, od 2012. do 2018. čelnik njemačkih "tajnih službi", odnosno Saveznog ureda za zaštitu ustava. Maaßen (56) je rođen u Mönchengladbachu i pozvan je na vrh službi da zamijeni socijaldemokrata Heinza Fromma. Smijenjen je u rujnu 2018. godine, nakon sastanka u Berlinu između kancelarke Angele Merkel, ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera i Andrea Nahlesa, zbog verbalne konfrontacije sa samom kancelarkom Merkel vezanu uz protuimigrantske prosvjede u Chemnitzu i zbog navodnih simpatija za AfD.


Posljednjih dana njegovo se ime vratilo u središte pozornosti nakon što je na Twitteru objavio članak na blogu Journalistenwatch u kojem navodi da je igrokaz o brodu Sea Watch i Caroli Rackete bila drama koju su na scenu postavili javni servis ARD i njemačka vlada, samo kako bi naštetili Italiji. Teza koju u ekskluzivnom intervjuu objašnjava Hans-Georg Maaßen i koju prenosimo u nastavku "ne može se potvrditi", ali se definitivno ne može ni opovrgnuti.

Visoki komesar UN za ljudska prava Mišel Bašele kritikovala je uvođenje novih američkih sankcija Venecueli i rekla da to može da pojača patnje miliona ljudi.

Nekadašnji predsjednik Čilea rekla je da su sankcije "ekstremno široke" i da će pogoditi najosjetljivije dijelove društva.

SAD su jednostrano zamrznule imovinu vlade Venecuele u Americi i zabranile komercijalne transakcije sa tom zemljom, a cilj je da se izvrši pritisak na predsjednika Nikolasa Madura da se povuče, podsjeća BBC.

SAD su jedna od preko 50 država koje ne priznaju Madura kao legitimnog predsjednika Venecuele.

"Duboko sam zabrinuta zbog potencijalno ozbiljnog uticaja na ljudska prava naroda Venecuele usljed novog paketa jednostranih sankcija koje su ove sedmice uvele SAD", saopštila je Bašeleova.

Ona je dodala da sankcije ne sadrže mjere za olakšavanje njihovog uticaja na najosetljivije sektore stanovništva.

Uprkos nekim izuzecima kada je riječ o hrani, odjeći i lijekovima, Bašelevoa je rekla da će mjere "vjerovatno značajno pojačati krizu za milione običnih građana Venecuele".

Od strane Saudijske Arabije i njoj pridružene arapske "trojke" Egipta, UAE i Bahreina, Katar je već više od dvije godine izolirana arapska monarhija na obali Perzijskog zaljeva. Međutim, Katar je svoj protuodgovor dotadašnjim arapskim saveznicima pronašao u obnovljenoj političkoj i gospodarskoj suradnji sa susjednim Iranom, a početno neprijateljstvo od strane Trumpove administracije prema sebi (Trump je bio inicijator pokretanja protukatarske politike Rijada), preusmjerio u suradnju sa SAD-om (prije svega na vojnom planu), kupivši nedugo potom od Amerikanaca 20-ak vojnih zrakoplova i, naravno, činjenicom da se ipak na njegovom teritroiju nalazi najveća američka bliskoistočna zračna baza Al Udeid.

U četvrtak, 8. kolovoza, katarski ministar obrane Khalid bin Mohammad al-Attyah, u svom je telefonskom razgovoru s iranskim kolegom, brigadnim generalom Amirom Hatamijem, izjavio, kako je Iran "ključni igrač u sferi sigurnosti i stabilnosti" u bliskoistočnoj regiji. Naglasio je kako odgovornost za regionalnu sigurnost i stabilnost leži na svima i nalaže pokretanje pregovaračkog procesa između svih međusobno suprostavljenih strana (info: agencija Mehr). Iranski ministar obrane "pozdravio je mudrost katarske vlade" oko riješenja krize u zoni Perzijskog zaljeva, pozvavši katarskog kolegu u posjet Teheranu u po njega bilo koje pogodno vrijeme.

Nakon gore spomenutog sukoba na relaciji "arapski kvartet" - Katar od ljeta 2017.g., katarsko-iranski odnosi doživljavaju svoju renesansu i zapravo su ponajbolji u čitavoj njihovoj povijesti. Doha je vratila svoga veleposlanika u Teheran i s njim uspostavila potpuni politički dijalog, uključno i konzultacije o osiguranju regionalne sigurnosti, što je sve skupa pravo "svetogrđe" za katarskog moćnog arapskog susjeda Saudijsku Arabiju i njenog najbližeg saveznika UAE.

Međutim, u novonastalim uvjetima, kada su se Sjedinjene Države pogubile u beskrajnom labirintu svojih potpuno poremećenih odnosa s Iranom (nakon dolaska na vlast Trumpove administracije), koji, to je sada već svima jasno ne želi popustiti pred diplomatsko-vojnim pritiscima Washingtona i neće odstupiti od svoje politike u zaštiti vlastitih nacionalnih interesa, postavlja se pitanje, može li, na kraju, jedan mali, i od svih američkih partnera odbačeni i sotonizirani Katar učiniti ono što tamošnji veliki igrači (uključno i SAD) više nisu u stanju: postati svojevrsna spojnica, moderator, posrednik između opasno suprostavljenih strana koje sada teško mogu prve početi popuštati, a da ne izgube obraz u domaćoj i svjetskoj javnosti?

U tom bih smilu podsjetimo na slijedeće: uoči sklapanja nuklearnog sporazuma s Iranom u srpnju 2015.g. ulogu posrednika između Obamine administracije i Teherana tada je uspješno obavio mali sultanat Oman, smješten s druge strane Irana, na obalama Hormuškog tjesnaca. A ulogu posrednika između Washingtona i Teherana u njihovom najnovijem sukobu nedavno je pokušao odigrati i osobno japanski premijer Shinzo Abe, stigavši u iransku prijestolnicu nedugo nakon posjeta Bijeloj kući i razgovora s američkim čelnikom Donaldom Trumpom.

Stvari će i dalje ići od lošijeg prema još lošijem za američke poljoprivrednike, a to će uzeti veliki danak američkoj ekonomiji u cjelini.

Kina će uskoro prijeći na rusko tržište kako bi zamijenila američke proizvode uslijed tekućeg trgovinskog rata s Washingtonom, najavio je ruski ministar razvoja ekonomije Maksim Oreshkin.

Peking smatra Moskvu pouzdanim partnerom, navodi ministar Oreshkinu, a obujam trgovinske razmjene dviju zemalja raste iznad prošlogodišnjih rekordnih 108 milijardi američkih dolara.

Dok su Peking i Washington upleteni u suvremeni trgovinski rat, kinesko-ruski odnosi prolaze kroz "renesansu", a to bi moglo još više potaknuti bilateralnu trgovinu.

"Ono što je Kina kupovala od SAD-a, sada aktivno razgovaramo o poljoprivredi i drugim sektorima s našim kineskim partnerima kako bi sve prebacili na rusko tržište" - rekao je Oreškin kako navodi RIA Novosti.

Nakon što su prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa okončale potresno primirje između dviju strana, kineska je vlada početkom ovog tjedna naredila zaustavljanje kupovine američkih poljoprivrednih proizvoda.

Ovakav potez mnogi smatraju bolnim udarcem za Trumpa, jer su se njegovi ključni birači, poljoprivrednici, već borili da smanje cijene i prodaju usjeva.

Kinesko ministarstvo trgovine u srpnju je priopćilo kako je u pregovorima s ruskim kolegama za jačanje bilateralne trgovine, posebno kroz povećanje uvoza ruske soje i ostalih poljoprivrednih proizvoda dok Peking pokušava diverzificirati uvoz što dalje od SAD-a.

Kasnija odluka Pekinga bila je kupovina soje iz svih ruskih regija.

U 2018. trgovinski promet između Rusije i Kine uživao je povijesni rast od gotovo 25 posto, dosegnuvši 108 milijardi dolara. Sada dvije zemlje imaju još ambicioznije planove za udvostručenje trgovinskog prometa u narednih nekoliko godina.