Kina je eksplicitno optužila Sjedinjene Države i Veliku Britaniju da podstiču "prodemokratske" proteste u Hongkongu. Peking je preuzeo stvar u svoje ruke putem diplomatskih kanala zahtevajući da američke obaveštajne službe prestanu sa ohrabrivanjem i podsticanjem hongokonških demonstranata. Protekle nedelje u medijima su se pojavili fotografski dokazi koji prikazuju savetnicu za politička pitanja u američkom konzulatu u Hongkongu Džuli Idej kako u lobiju lokalnog luksuznog hotela razgovara sa studentskim liderima uključenim u prodemokratski pokret Hongkonga.

Vašington se našao uvređenim zbog toga što je prikrivena uloga Džuli raskrinkana. Ona je izgleda stručnjak koji je organizovao "obojene revolucije" u raznim zemljama, a otkriveno je da je bila umešana u planiranje "subverzivnih akcija" u regionu Bliskog istoka. Global tajms je napisao žestok uvodnik. U njemu se navodi:

"Američka administracija je odigrala sramotnu ulogu u neredima u Hongkongu. Vašington javno podržava proteste i nikada ne osuđuje nasilje usmereno protiv policije. Američki generalni konzulat u Hongkongu pojačava svoje direktno mešanje u situaciju u Hongkongu. Američka administracija podstiče nemire u Hongkongu na način na koji je obično podsticala "obojene revolucije" u drugim mestima širom sveta".

CILj JE IZAZVATI REAKCIJU

Da li su kineski navodi verodostojni? Pišući za portal Asia Times, ugledni kanadski akademik, ekonomista i autor Ken Mouk je nedavno dobro zapazio da su protesti izdašno finansirani, a da je njihova logistika i organizacija takva da iza nje mogu stajati "samo inostrane vlade ili bogati pojedinci koji bi od toga mogli profitirati". Detaljno je objasnio prethodne primere anglo-američkih pokušaja destabilizacije Kine. Mouk predviđa da će SAD u budućnosti preduzimati "intenzivnije i nasilnije" subverzivne operacije protiv Kine.

Kristin Asanž, majka osnivača "Vikiliksa" Džulijana Asanža, optužila je vlasti SAD i Velike Britanije za sporo, okrutno i nezakonito ubijanje njenog sina, jer je razotkrio ratne zločine i korupciju.

"Mog sina Džulijana Asanža ubijaju vlasti SAD i Britanije sporo, okrutno i nezakonito zbog višestruko nagrađenog novinarstva i razotkrivanja ratnih zločina i korupcije", napisala je Kristin Asanž na "Tviteru".

Ona je priložila i izvještaj eksperta UN za pitanja torture i mučenja koji se založio za prekid "kolektivnog progona" Asanža.

Ekspert UN navodi da nikada za 20 godina rada nije vidio da se grupa demokratskih država udruži i zajedno namjerno izoluju, demonizuju i zlostavljaju pojedinca tako dugo vremena, bez imalo poštovanja prema dignitetu čovjeka i vladavini prava, prenosi "Raša tudej".

Tenzije između Karakasa i Vašingtona ponovo su eskalirale odlukom američkog predsednika Trampa da blokira imovinu vlasti Venecuele u SAD, a Nikolas Maduro, venecuelanski lider, na ovaj potez američke administracije odgovorio je optužbama da je Trampov savetnik za nacionalnu bezbednost Džon Bolton dao odobrenje za atentat na njega.

Sve ovo možda i ne bi bilo toliko zabrinjavajuće, imajući u vidu dosadašnje akcije SAD prema Venecueli i retoriku koja stiže iz Karakasa, da iz Vašingtona nije saopšteno — "da je vreme dijaloga prošlo i da je vreme da se deluje".

Na pitanje da li se "delovanje" SAD prema Venecueli svodi samo na ekonomski i politički pritisak na tamošnje vlasti, ili postoji opasnost da bi Amerika mogla da se odluči na to da vojnom intervencijom smeni vlast koja joj nije po volji, Rajko Petrović iz Instituta za evropske studije kaže da je Tramp i sam rekao da je vojna intervencija u ovoj južnoameričkoj državi — jedna od opcija koja je na stolu.

Turska vlada razmišlja o promjeni dobavljača, nakon što je Washington Ankaru isključio iz programa proizvodnje zrakoplova 5. generacije F-35, što je kazna zbog njezine kupnje ruskih sustava PZO S-400. O tome je izvijestila turska novina Yeni Safak, pozivajući se na vlastiti izvor.

Nakon što su Sjedinjene Države povukle spomenuti sankcijski potez, turska je vlada počela tražiti alternativno riješenje. Već su počeli pregovori vlade i turske vojske, navodi spomenuti medij. Državna tijela, zadužena za kupnju, poslala su upite u tajništvo za vojnu industriju, turski vojni stožer i druge institucije s molbom za procjenu ruskog prijedloga.

Ako ta varijanta bude odobrena, Ankara će se dogovarati s ruskim izvoznikom naoružanja "Rosoboroneksport". A o spremnosti Moskve za prodaju Turskoj Su-35 već je ranije govorio i predsjednik ruske državne korporacije "Rosteh" Sergey Chemezov.

Podsjećamo: nakon što su početkom srpnja počele isporuke ruskih raketnih sustava S-400 Turskoj, Washington je Ankaru isključio iz programa proizvodnje zrakoplova F-35, a razmišlja i o zabrani izvoza tih zrakoplova turskim zračnim snagama, iako je Ankara, navodno, već u potpunosti platila 4 takva zrakoplova, a namjeravala ih je kupiti 100-tinjak. Potpuno izbacivanje Turske iz spomenutog programa provest će se do travnja 2020. godine.

Nakon pojave prvih informacija o mogućoj turskoj kupnji ruskih vojnih zrakoplova opet se javljaju razmišljanja brojnih zapadnih stručnjaka kako se to neće dogoditi, kako se radi o turskom političkom blefu za ostvarivanje pojedinih benefita i sl., jednako kao što su govorili i nakon pojave prvih informacija o konkretnijim rusko-turskim pregovorima o kupnji S-400.

Ali njih vlastite pogreške i stvarni život očito nisu ništa naučili, te se oni i dalje radije rukovode željenim nego realnim. Jer Turska je posljednjih godina već dokazala sposobnost za donošenje samostalnih strateških odluka vojno-sigurnosnog karaktera, bez prethodnog odobrenja ili berem "moralne" potpore od strane njezinih zapadnih saveznika, a kako je to bilo ranije.

Osim toga, turski državni vrh već je najavio svoju spremnost za odgovor na američke sankcije. Nedavno je predsjednik te zemlje Recep Tayyip Erdogan izjavio kako su moguće obustave kupnje proizvoda američke korporacije Boeing i ne samo nje. "Vi nama ne dajete F-35? ... Mi ćemo zbog toga poduzeti mjere, tražit ćemo varjante na drugom mjestu", izjavio je turski čelnik.

Tijekom ljetnog rata 2006. godine, Izrael je uspio uništiti velik broj raketnih zaliha Hezbollaha. U predgrađu glavnog grada Bejruta je razoreno preko 250 zgrada, uglavnom, ali ne isključivo, Hezbollahovih ureda, skladišta i domova oficira. Objekti su sravnjeni s izraelskim preciznim bombama koje su ciljale Hezbollah i mnoge civile u predgrađima Bejruta. Stotine kuća na jugu Libanona bilo je potpuno uništeno. Međutim, Izrael nije bio u stanju ispuniti svoje ciljeve zbog poraza pješadije koja se suočila sa snažnim otporom i nije mogla prodrijeti duboko u unutrašnjost. Štoviše, protutenkovski laserski navođene rakete Kornet i protubrodske rakete Nour, Hezbollaha iznenadili su neprijatelja, što ukazuje na ozbiljan propust izraelske obavještajne službe, potvrđujući snažne borbene sposobnosti Hezbollaha.

Trinaest godina kasnije, neuspjeh američke i izraelske politike u regiji znači da Izrael više ne može razmišljati o izravnom sukobu s Hezbollahom. SAD i Izrael nisu uspjeli postići četiri glavna cilja: svrgnuti vladu Sirije, podijeliti Irak, poraziti Hutije u Jemenu i nametnuti palestinski "dogovor stoljeća". Uz to, izraelsko-američko odbijanje postojanja bilo kakve palestinske države ojačalo je odlučnost Palestinaca u borbi protiv Izraela.

Izrael je povećao svoju vatrenu moć i vojnu sposobnost, ali je Hezbollah također iz taktičke lokalne organizacije postao strateški akter na Bliskom istoku. Vrhunske borbene sposobnosti skupine poboljšane su novim vojnim hardverom. To je za posljedicu imalo malo vjerojatno izbijanje rata na Bliskom Istoku u skoroj ili srednjoročnoj budućnosti.

Pokušaj SAD-a i njegovih partnera da svrgnu sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada i pretvore zemlju u propalu državu kojom će upravljati grupe ISIL i Al-Qaeda, koji su nadjačali sve ostale pobunjeničke organizacije, prisilili su Hezbollah, Iran i Irak da se vojno uključe u rat u Siriji.

Isti se scenarij ponovio u Iraku kada su SAD gledale kako ISIL postaje jak i da će, prema obavještajnim procjenama, nakon što je zauzeo veliki dio Iraka, prijeći iz Iraka u Siriju. Hezbollah, iračke skupine i iranske snage borile su se u Siriji i Iraku kako bi zaustavili širenje terorizma i spriječili izravnu opasnost za Libanon, Siriju, Irak i Iran.

Kao što smo izvijestili, ruska državna korporacija Rosatom je priopćila da je eksplozija tajnog raketnog motora u regiji Arkhangelsk ovog tjedna bila toliko snažna da se uređaj raznio na komade i bacio radnike s morske platforme. Potraga za nestalima je trajala cijeli dan. Dramatične detalje tragedije koja se dogodila u regiju Arkhangelsk ovog tjedna, koja je potaknula razne glasine u zapadnim tabloidima o novoj katastrofi sličnoj Černobilu, u subotu je podijelila ruska državna korporacija za atomsku energiju, Rosatom.

Otkriveno je da se eksplozija, u kojoj je poginulo pet zaposlenika, a tri su teško povrijeđena, dogodila na pomorskoj platformi.

Ispitivanje navodno tajnog "pogonskog motora" isprva je prolazilo bez poteškoća, ali onda se uređaj zapalio i izgorio, rekao je Rosatom.

Ovdje ćemo se zaustaviti iz prostog razloga što je sva priopćenja za javnost apsolutno besmisleno čitati, jer ruska vojska, vjerojatno nijedna druga u svijetu, ako je imalo ozbiljna, neće reći što se točno dogodilo, kakvo je oružje testirano, a udrugama i službenim agencijama će dozvoliti da razinu onečišćenja, bilo da je riječ o radijaciji ili drugim tvarima, mjere izvan područja strogo štićenog vojnog kompleksa.

Kao što su potvrdili i ruski mediji, u četvrtak se na jednom od najtajnijih testnih vojnih poligona Rusije u blizini Severodvinska dogodila nesreća. Prema službenoj verziji Ministarstva obrane, tamo je eksplodirao mlazni motor rakete na tekući pogon. Međutim, u obližnjim naseljima je kratkotrajno zabilježeno povećanje radijacije pozadine, a vodno područje na području mjesta je zatvoreno na mjesec dana. Što se dogodilo na poligonu u Nenoksu?

U četvrtak je na poligonu Ministarstva obrane u Arkhangelskoj regiji eksplodirao raketni motor s tekućim pogonom. Nesreća se dogodila u blizini Severodvinska, na državnom mornaričkom testnom poligonu Nenoks mornarice, koji je dio Belomorske pomorske baze.

Poginulo je pet zaposlenika Ministarstva obrane i Rosatoma, a tri su teško povrijeđena. Vojni odjel je naglasio da se nije dogodila nikakva emisija štetnih tvari u atmosferu, a radijacijska pozadina je ostala normalna. Međutim, vlasti u susjednom Severodvinsku izvijestile su da su ipak nakon eksplozije zabilježile kratkotrajno povećanje radijacije.

Predsednik nemačke frakcije Leve partije u Bundestagu Ditmar Barč odgovorio je na izjavu američkog ambasadora Ričarda Grenela da bi Vašington mogao da premesti deo američkih trupa iz Nemačke u Poljsku.

Grenel je zapretio posledicama, iznenadivši se što Nemačka još uvek nije povećala rashode na odbranu do dva odsto BDP-a i što koristi suficit trgovinskog bilansa za unutrašnje ciljeve.

"Ukoliko Amerikanci izvedu trupe, trebalo bi da odnesu sa sobom i svoje nuklearno oružje", rekao je Barč, a prenosi "Hanoverše alemajne cajtung".

Poslanik je dodao i da američki nuklearni arsenal treba "odvesti kući", a ne u Poljsku, jer će takav razvoj događaja dovesti do oštrog pogoršanja odnosa sa Rusijom, a to je u suprotnosti sa interesima Nemačke i Evrope uopšte.

Berlin je odgovorio na prijetnje Washingtona da će povući američke trupe iz Njemačke, navodi Hannoversche Allgemeine. "Ako Amerikanci povuku svoje trupe, trebali bi sa sobom ponijeti i svoje nuklearne projektile", rekao je vođa njemačke ljevice u Bundestagu Dietmar Barch.


Konkretno, predsjednik stranke Die Linke u Bundestagu, Dietmar Barch, pozitivno je reagirao na posljednje izjave veleposlanika Sjedinjenih Država u Berlinu Richarda Grenella, javlja njemački list.

"To je više nego uvredljivo. Porezni obveznici u Sjedinjenim Državama nastavljaju plaćati 50 tisuća američkih vojnika u Njemačkoj, a Nijemci i dalje profitiraju od trgovine za domaće potrebe", rekao je Richard Grenella.

"Savezna vlada sigurno mora prihvatiti ovaj prijedlog i s Washingtonom razgovarati o planu povlačenja trupa ", rekao je u intervjuu za Hannoversche Allgemeine vođa njemačke ljevice u Bundestagu.

Prema Dietmaru Barchu, veleposlanik Sjedinjenih Država u Berlinu Richard Grenell je u potpunosti u pravu.

Malezija je pojačala pritisak na titana sa Wall Streeta, Goldman Sachs, podnevši krivične prijave protiv 17 sadašnjih i bivših direktora podružnica banke zbog navodne umešanosti u skandal vredan milijardu dolara.

Goldman Sachs je pod budnom kontrolom zbog svoje uloge u pružanju pomoći oko angažmana od 6,5 milijardi dolara kroz ponude obveznica za malezijski državni fond.

1Malesia Development Berhad (1MDB) fond je u središtu jednog od najvećih finansijskih skandala svih vremena, a sada se vodi istraga vezana za pranje novca.

Malezijski državni tužilac Tommy Thomas je rekao da rukovodioci spomenuti u podnesku trebaju biti odgovorni za ulogu američke banke u toj šemi. Tužilaštvo želi da traži zatvorske kazne i krivične novčane kazne za optužene, "s obzirom na ozbiljnost šeme za prevaru u kojoj je pronevereno oko milijardu dolara u toku dužeg vremenskog perioda u kojem je krivično delo planirano i izvršeno"

Svaka optužba predviđa kaznu od do 10 godina zatvora i novčanu kaznu u iznosu od 240 000 dolara.

Na listi se nalazi 17 osoba koje su između marta 2012. i marta 2013. godine bile zadužene za tri podružnice Goldman Sachs-a u kojima je izvršena navedena prevara.

Na slučaj su dodate i optužbe iz prošle godine, kada su malezijske vlasti podigle optužnice protiv tri podružnice Goldman Sachs-a i dvoje bivših zaposlenika od kojih se traži 7,5 milijardi dolara odštete.

Američka investiciona banka je više puta negirala bilo kakvu povezanost sa ovim slučajem, tvrdeći da je bila žrtva prethodne korumpirane vlade Malezije. Goldman Sachs je rekao da su optužbe pogrešno usmerene i da će ih energično osporiti.

Istovremeno s Pekingom, koji je nakon objave fotografije Julie Eadeh, voditeljice odjela za politička pitanja američkog generalnog konzulata, sa sastanka s čelnicima nasilnih prosvjeda u Hong Kongu, službeno upozorio SAD da se ne upliće u unutarnje poslove Kine, ista poruka je američkoj upravi upućena iz Moskve.


Rusko ministarstvo vanjskih poslova optužuje visoke dužnosnike u američkoj ambasadi za "interventističke akcije" Washingtona i za poticanje na širenje oporbenih prosvjeda u Moskvi.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije pozvalo je u petak savjetnika američke ambasade Tima Richardsona i zatražilo objašnjenja za objavu itinerarne karte neovlaštenih demonstracija oporbe u Moskvi. Mapa prosvjeda je objavljena na internetskoj stranici američke diplomatske misije i na društvenim mrežama.

"Naglašavamo da objavu rute smatramo poticajem za sudjelovanje u prosvjedima i kao poziv na akciju, što predstavlja miješanje u unutarnje stvari naše zemlje", priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova Rusije.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, također je osudila američko "miješanje, koje se, podržavajući ilegalne demonstracije oporbe, upliće u unutarnje stvari i politički život Rusije".

Na razgovore je pozvan i ravnatelj poslova njemačke ambasade, kojeg je rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo zbog tendencioznog pokrivanja prosvjeda oporbe od strane njemačkog televizijskog kanala Deutsche Welle, kojeg je Moskva optužila za otvoreno pozivanje na sudjelovanje u neovlaštenim demonstracijama.

Ruski zastupnik Andrei Klimov osudio je pokušaje Washingtona i nekih drugih zapadnih zemalja da se miješaju u izbore u Moskvi i za organiziranje provokativnih akcija u glavnom gradu Rusije.