Kriza koronavirusa imala je neviđen uticaj na ekonomiju EU, kao i na tržište rada i društvo, navodi se u novom izveštaju Evropske fondacije za poboljšanje životnih i radnih uslova (Eurofound).


Prema agenciji, "Do proleća 2020. u EU je bilo zaposleno 5,7 miliona ljudi manje nego krajem 2019.", pri čemu se stopa nezaposlenosti u 27-članom bloku povećala sa 6,6 na 6,7 procenata u istom periodu.

U 12 meseci koji su prethodili proleću 2020. godine, zaposlenost u EU opala je za 2,4 procenta, nedeljni sati onih koji još uvek rade pali su za skoro jedan sat, a udeo zaposlenih koji su radili, ali nisu radili više nego udvostručen je na 17 procenata. "Do jula 2020. godine, gotovo 50 posto radnika EU prešlo je na ekskluzivni ili delimični rad na daljinu, otvarajući nove zalive na tržištu rada, jer su visokoobrazovani i oni u urbanim sredinama bili u boljoj poziciji da rade od kuće."

Velika njemačka tvornica automobila Volkswagen objavila je plan ukidanja radnih mjesta bez tačnih brojeva, ali bi mogao obuhvatiti 5.000 radnih mjesta do kraja 2023. godine, u okviru smanjenja troškova kojim bi se finansirao prelaz na proizvodnju električnih automobila.

Volkswagen očekuje da će se "oko 900 zaposlenika" kratkoročno odlučiti za prijevremenu penziju.

Između 2.000 i 4.000 ljudi bi otišlo iz kompanije u okviru postepenog prekida radnog odnosa, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Ti otkazi trebaju smanjiti troškove grupacije koja želi provesti skupu tranziciju prema električnim modelima, a dugoročno autonomnim vozilima.

Ambicija proizvodnja električnih automobila

Ovaj novi plan ukidanja radnih mjesta dolazi nakon što je 2019. godine najavljeno ukidanje 7.000 radnih mjesta koja se odnose na glavnu marku unutar grupacije.

VW je nedavno objavio da želi do 2020. godine postići električni udio u svoj prodaji u Evropi do 70 posto.

Troje norveških zdravstvenih radnika hospitalizovano je nakon prijema novootkrivene vakcine AstraZeneca COVID-19 od jedne doze, objavile su vlasti, što je dovelo do privremene obustave davanja vakcine.

Reuters je izvjestio da su radnici imali problema u vezi sa krvnim ugrušcima i drugim vaskularnim problemima. Norveške vlasti nisu rekle koliko će dugo biti zaustavljena distribucija vakcine dok ti ljudi ostaju hospitalizovani.

Sigurd Hortemo iz Norveške agencije za lijekove rekao je novinarima na brifingu za medije sa članovima Norveškog instituta za javno zdravlje da je svaki od hospitalizovanih zdravstvenih radnika mlađi od 50 godina, ali je rekao da hospitalizacije ne mogu biti definitivno povezane sa vakcinom.

"Ne znamo da li su slučajevi povezani sa vakcinom", rekao je Hortemo.

Hospitalizacije će istražiti Evropska agencija za lijekove, dodao je Hortemo.

Steinar Madsen, medicinski direktor Norveške agencije za lijekove, rekao je regionalnim medijima da su pogođene osobe bile veoma bolesne nakon što su primile vakcinu.

"Imaju vrlo neobične simptome: krvarenje, krvne ugruške i nizak broj krvnih zrnaca", rekao je Madsen. "Prilično su bolesni. Ovo shvatamo vrlo ozbiljno."

UKRATKO

• Činjenice:

Velikoj Barringtonovoj deklaraciji nedavno je onemogućena Facebook stranica. Stranica je nedavno obnovljena, ali ti su znanstvenici podvrgnuti cenzuri na neviđenoj razini.

• Zapitajmo se:

Zašto se toliko znanstvenika i liječnika ismijava, cenzurira i ignorira samo zato što iznose informacije koje su drugačije od onog što slušamo od državnih zdravstvenih vlasti kada je u pitanju COVID?

Dr. Martin Kulldorff, profesor medicine sa Sveučilišta Harvard, biostatist i epidemiolog, dr. Sunetra Gupta, profesorica sa Sveučilišta Oxford, epidemiologinja sa stručnim znanjem u imunologiji i dr. Jay Bhattacharya, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford, liječnik i epidemiolog bili su pokretači Velike Barringtonove deklaracije. Deklaracija također ima impresivan popis supotpisnika od skoro četrdeset liječnika i znanstvenika, kao i potpise gotovo 60 000 liječnika i znanstvenika iz javnog zdravstva. Njihovu twitter stranicu možete pratiti ovdje.

Prije nekoliko dana izbrisana je facebook stranica The Great Barrington Declaration. Teško je saznati zašto se to događa, a događa se onima koji podižu svijest na vjerodostojan način, koristeći se znanošću i podacima, da globalno zaključavanje nije zaustavilo širenje COVID-a i da uzrokuje mnoge druge štete. Njihova je stranica izbrisana nakon što su spomenuli da smatraju da bi cjepivo za COVID trebalo biti dobrovoljno u svim okolnostima.

Policija u češkom gradu Uhersko Hradiste srušila je muškarca na zemlju pred malim djetetom i to, kako javljaju lokalni mediji, zbog toga što nije nosio masku.

Incident se dogodio u srijedu, kako prenose beogradski mediji. Muškarac je šetao s djetetom kad ga je policija zaskočila jer se nije pridržavao mjera i odlučila da ga privede. U sljedećem trenutku muškarca su oborili na pločnik i legli preko njega dok je dijete neutješno plakalo pokušavajući obraniti oca.

Ranije u februaru, brod Helios Ray u vlasništvu Izraela pretrpio je eksploziju u Omanskom zalivu na putu za Singapur. Iako je uzrok incidenta nejasan, Izrael je optužio Iran da je umiješan - tvrdnju je Teheran negirao.

Od kraja 2019. godine, Izrael je gađao najmanje desetak teretnih brodova koji su krenuli ka Siriji, od kojih je većina napunjena iranskom naftom, navodi se u izvještaju časopisa Wall Street Journal od četvrtka.

Izvještaj kaže da su napadi izvedeni zbog zabrinutosti Tel Aviva da profit od nafte navodno finansira ekstremizam na Bliskom istoku. Prema navodima neimenovanih američkih zvaničnika, citiranih u izvještaju, neki od udara bili su usmjereni na iranske napore da premještaju drugi teret po regionu, uključujući oružje.

Izvještavani napadi nisu rezultirali potapanjem brodova, ali su prisilila najmanje dva broda da se vrate u luku u Iranu.

Ranije u martu iz Tel Aviva su se pojavile sugestije u kojima se tvrdi da je Teheran namjerno izveo "ekološki terorizam" protiv svog dugogodišnjeg neprijatelja nakon masovnog izlivanja nafte u februaru, za koje se vjeruje da je nastalo iz broda Emerald, u libijskom vlasništvu koji je navodno prevozio naftu iz Irana u Siriju. Iran se suočava sa oštrim međunarodnim sankcijama zbog nastavka trgovine naftom sa Sirijom.

Mnogi sumnjaju na ekološki terorizam, posebno izraelski ministar odbrane Benny Gantz.

Kako tenzije između Tel Aviva i Teherana nastavljaju da rastu, brod u izraelskom vlasništvu, MV Helios Ray, pretrpio je eksploziju na putu za Singapur dok je plovio Omanskim zaljevom. Izrael je upro prstom u Iran, tvrdeći bez dokaza da iza eksplozije stoji Islamska republika, dok je Iran negirao optužbe.

Izraelske snage privele su petoro palestinske djece na nekoliko sati nakon što su ih presreli jevrejski doseljenici dok su skupljali povrće u blizini naselje na okupiranoj Zapadnoj obali, saopćila je izrealska grupa za ljudska prava.

Grupa B'Tselem objavila je video privođenja u kojem se može vidjeti kako naoružani izraelski vojnici odvode djecu.

Video snimljen ranije prikazuje djecu kako skupljaju biljku sličnu artičoki, kada se iza drveća pojavljuju dva maskirana doseljenika u blizini ilegalnog naselja Havat Maon.

Putovanje u 2021.godinu

Ruska služba u sferi komunikacija, informacionih tehnologija i medija (Roskomnadzor) donela je odluku da od 10. marta uspori brzinu rada društvene mreže "Tviter" u Rusiji, saopšteno je na sajtu službe.

"U cilju zaštite ruskih građana i prinuđivanja internet servisa da poštuje zakon na teritoriji Rusije, od 10. marta 2021. godine protiv Tvitera su usvojene centralizovane mere, konkretno, primarno usporavanje brzine rada servisa u skladu sa pravilnikom. Usporavanje će biti realizovano na 100 odsto mobilnih i 50 odsto stacionarnih uređaja", navodi se u saopštenju ruske službe.

Odluka je doneta zbog toga što administracija društvene mreže ne blokira ilegalni sadržaj. Naime, moderatori Tvitera još nisu uklonili 3.168 objava koje sadrže pozive na samoubistvo, dečju pornografiju, kao i informacije o upotrebi narkotika. Ističe se da je "Roskomnadzor" uputio više od 28.000 zahteva o uklanjanju ilegalnih linkova i objava. "Roskomnadzor" ne isključuje mogućnost blokiranja društvene mreže, ukoliko se ništa ne promeni.

Parlament je podržao ovu odluku. Prema rečima člana Komiteta za informacionu politiku Državne dume Rusije Antona Gorelkina, usporavanje saobraćaja će udariti na profit kompanije jače od "skromnih ruskih kazni". Senator Aleksandar Baškin smatra da će upozorenje "Roskomnadzora" poslužiti kao lekcija i drugim društvenim mrežama.

Ranije je "Roskomnadzor" saopštio da Tviter od 2017. godine nije uklonio na hiljade materijala sa zabranjenim informacijama, čime zlonamerno krši zakon Rusije.

Prema ruskom zakonu, zbog kršenja procedure za ograničavanje pristupa ilegalnim sadržajima i neuklanjanja zabranjenih informacija od strane vlasnika internet resursa, pravna lica mogu biti kažnjena sa 800 hiljada do 8 miliona rubalja (od 8,9 hiljada do 89 hiljada evra). U slučaju ponovnog prekršaja, iznos novčane kazne povećava se do petine ukupnog godišnjeg prihoda kompanije.

Na izmaku druge decenije dvadeset prvog vijeka možemo bez sumnje tvrditi, uzevši u obzir sve važnije elemente društvenog života, da su žene postigle ravnopravan status sa muškarcima. Štaviše, u nekim slučajevima žene se mogu opravdano smatrati privilegovanijim slojem.

Prema istraživanju Sonje Star, muškarci obično izdržavaju 63 odsto teže kazne nego žene koje su počinile isti prekršaj.[1][2] Analizom iz Sjedinjenih Država utvrđeno je da je opasnost od smrti na radnom mjestu deset puta veća za muškarce nego za žene.[3] Prema izvještaju Endrjua Kneštauta iz 1994. godine, tada zaposlenog u Kancelariji za sigurnost, zdravlje i radne uslove, "žene su izložene manjem riziku od smrti na poslu jer zauzimaju veoma malo radnih mjesta u najopasnijim grupama zanimanja."[4]

Napomene radi, statistika koju je autor koristio vezana je za Sjedinjene Američke Države, no s obzirom da je feminizam kao patološki proces najupečatljiviji unutar SAD-a i drugih zemalja Zapada, predstavljene cifre su od koristi kao pokazatelj uticaja feminističkih predstava na oblikovanje reakcija društva i društvenih institucija.

Žene su daleko privilegovanije nego muškarci po pitanju sticanja starateljstva nad djecom u toku brakorazvodnih parnica. Prema statistikama iz američkih izvora, unutar SAD, čak u 90 odsto slučajeva, žena je ta koja stiče pravo starateljstva nad djecom.[5] Štaviše, u pogledu posljedica brakorazvodne parnice, žene su daleko privilegovanije nego muškarci.

Slučajevi navedeni iznad su samo neki od primjera u kojima je privilegovanost žena u odnosu na muškarce više nego očigledna. Neko bi mogao istaći da postoji logičan i opravdan razlog za ovakvo stanje stvari, što nije nemoguće, no prateći ovakvo razmišljanje dolazimo do zaključka da takođe postoji logično i opravdano objašnjenje za "privilegovanost" muškaraca u određenim društvenim sferama, što predstavlja, ako je vjerovati zagovornicima feminizma, suštinski problem.