
© Derek Seifert
U Japanu je tokom skoro cele druge polovine 20. veka bio na snazi zakon inspirisan eugenikom i nacističkim pravom, koji je omogućavao abortus i sterilizaciju osoba za koje se veruje da pate od genetski prenosivih bolesti - i bez njihovog pristanka. Krajem februara Viši sud u Osaki je po prvi put dodelio obeštećenje osobama koje su pretrpele sterilizaciju u skladu s tom nehumanom regulativom.
Viši sud u Osaki prihvatio je kolektivnu žalbu tri podnosioca tužbe s invaliditetom koji su od japanske države zahtevali da im isplati odštetu, jer su u ranoj mladosti bili sterilizovani po diktatu zakona, čiji je cilj bio da iz japanske populacije eliminiše gene koji prouzrokuju urođene bolesti i deformacije.
Time je preokrenuta odluka niže instance suda koja je našla da država nije dužna da tim osobama, koje su zbog urođene gluvoće, odnosno, u jednom slučaju zbog smanjenih mentalnih sposobnosti, bile žrtve nehumanog zakona, isplati nadoknadu za pretrpljenu zdravstvenu štetu i njome izazvani duševni bol, jer je već bio istekao zakonski rok za podnošenje tužbe od 20 godina.
Naime, te tri osobe u sedamdesetim i osamdesetim godinama života iz grada Ocua u prefekturi Šiga podnele su tužbu protiv države 2020., jer su po japanskom Zakonu o eugeničnoj zaštiti, koji je bio na snazi sve do 1996. godine, bile prisiljene da se zauvek odreknu sposobnosti da imaju decu.
Taj sada zloglasni zakon, o kojem se puno raspravlja poslednjih pet godina i koji su i sudije Osnovnog suda u Osaki proglasile neustavnim jer narušava odredbe o ravnopravnosti građana i pravu na traganje za srećom, predviđao je prisilni abortus za fetuse za koje se verovalo da mogu naslediti "loše" gene i sterilizaciju, odnosno, obaveznu kontracepciju za osobe s urođenim invaliditetom, s Daunovim sindromom i bolesnike koji pate od težih mentalnih oboljenja, naročito šizofrenije.
Viši sud u Osaki podnosiocima tužbe protiv države je dodelio odštetu od 27 i po miliona jena (oko 213 hiljada evra), što je polovina sume koju su oni zahtevali, s obrazloženjem da zbog društvene atmosfere i fizičkih problema koje imaju nisu imali pristup potrebnim informacijama i pravnom sistemu, zbog čega je u njihovom slučaju bilo nepravedno primeniti pravilo o zastarevanju.
Pošto su u šest prethodnih sudskih procesa u vezi prisilne sterilizacije odbijeni zahtevi za odštetu podnosilaca tužbi zbog zastarevanja, to je prvi put da je nekoj od više hiljada žrtava pomenutog diskriminatornog zakona dodeljena naknada, zbog čega se odluka Višeg suda u Osaki smatra istorijskom.
Komentar: Twitter i Meta dopuštaju prijetnje smrću Rusima u novoj ukrajinskoj ratnoj politici