Vest o nominaciji pokreta "Crni životi su važni" (BLM) za Nobelovu nagradu za mir izazvala je pravi mali rat na društvenim mrežama. Poslanik norveških socijalista Peter Eide koji je nominovao pokret, obrazložio je da je BLM nagradu zaslužio za "podizanje globalne svesti o rasnoj nepravdi".

Iako su neki korisnici mreže pohvalili nominaciju, odajući priznanje pokretu u borbi protiv "belih suprematista", mnogima je ova nominacija sporna zbog nemira koje su tokom leta izazivali širom Sjedinjenih Država.

​Desetine ljudi je ubijeno, mnogi su povređeni a stotine ih je uhapšeno u SAD nakon vandalizma, pljačke, paljevina i nepopravljive štete nanete lokalnim preduzećima u protestima koji su započeli kao mirne demonstracije krajem maja 2020. godine.

Događaji su inspirisani smrću 47-godišnjeg afroameričkog stanovnika Mineapolisa Džordža Flojda koji je preminuo u policijskom pritvoru u maju, nakon što mu je jedan od policajaca tokom privođenja klečao na vratu više od osam minuta.

​Nasilne demonstracije zahvatile su velike američke gradove poput Mineapolisa, Sijetla, Vašingtona i Njujorka, a potom su se proširile i u inostranstvu. U nekim saveznim američkim državama, vlasti su bile prinuđene da se obrate trupama Nacionalne garde za pomoć.

Međutim, ove nedelje je BLM je nagrađen švedskom nagradom za ljudska prava "Ulof Palme" za promociju "mirne građanske neposlušnosti protiv policijske brutalnosti i rasnog nasilja" i jer je učinio borbu za rasnu pravdu globalnim fenomenom.

​Prvi korak u dodeljivanju Nobelove nagrade za mir 2021. godine biće odluka komiteta sa sedištem u Oslu o užem izboru potencijalnih dobitnika krajem marta. O laureatima će se odlučivati većinom glasova u oktobru, a nagrade će se dodeliti tokom ceremonije 10. decembra. Prošlogodišnja Nobelova nagrada za mir uručena je Svetskom programu za hranu.

​Pokret BLM osnovan je u SAD 2013. godine posle negodovanja javnosti izazvanog oslobađajućom presudom za stražara koji pucao i ubio 17-godišnjeg Afroamerikanca sa Floride Trejvona Martina.

Ekonomska gašenja kao odgovor na blokadu pandemije COVID-19 stvorila su plodna tla za kratkoročne prodavce sa Wall Streeta, koji se klade da će ono što smatraju da su preskupe akcije uskoro devalvirati.

Njujorška berza je u srijedu pretrpjela loš dan, dok je industrijski prosjek Dov Jones potonuo za više od 600 poena. Međutim, za nekoliko odabranih kompanija vrijednosti akcija su probile krov.

Dobrim djelom je to bilo zahvaljujući grupi amaterskih trgovaca dionicama koji su se svetili veteranskim korporativnim insajderima koji se klade na neuspjeh kompanije, a prodavnica video igara GameStop zauzima centralno mjesto. Prije nego što se drama završila, vrijednost kompanije je skočila za više od 1.700 %, investiciona firma je izgubila milijarde, a neki mali investitori koji su se kockali mogli su da priušte sebi neke skuplje životne potrebe uz njihov neočekivani prihod.

Najmanje 226 osoba povrijeđeno je tokom nereda koji su izbili tokom sinoćnjih protesta u Libanu.

Liban je već nekoliko dana poprište masovnih protesta na kojima demonstranti izražavaju nezadovoljstvo zbog restriktivnih mjera borbe protiv pandemije COVID-a 19, prenosi Anadolija.

Demonstranti optužuju vlasti da restriktivnim mjerama samo ugrožavaju odveć tešku ekonomsku situaciju u toj zemlji, a da su bolnice preopterećene jer ni takve mjere ne zaustavljaju širenje korona virusa.

Neredi su izbili na protestima u Tripoliju, distriktu na sjeveru Bejruta.

Demonstranti su se okupili na platou Sahet Al Nour i pokušali provaliti u zgradu vlade na tom trgu.

Policija je suzavcima pokušala rastjerati demonstrante koji su odgovorili kamenovanjem policijskih patrola i bacanjem Molotovljevih koktela.

Libanska novinska agencija (NNA) javlja da je u neredima povrijeđeno 226 ljudi, a uhapšeno je najmanje pet izgrednika.

Još prije koji tjedan GameStop je bio obična američka tvrtka, lanac trgovina videoigara za računala i konzole. Njegova poslovna situacija bila je loša, ali to je bilo očekivano - trgovine igara u sličnoj su poziciji kao videoteke prije deset ili dvadeset godina.

Kao što se tada dogodilo s iznajmljivanjem filmova na kasetama i DVD-ovima, i danas sve manje ljudi kupuje videoigre u fizičkom formatu jer ih mogu jednostavno kupiti u digitalnom.

Pandemija i lockdown dodatno su pogodili njihovo poslovanje i prisilili ih na zatvaranje niza trgovina prošle godine. Gubici GameStopa učinili su ga atraktivnom metom za burzovne mešetare s Wall Streeta, koji kroz takozvani short-selling - skraćeno shorting - stječu profit tako što se klade na pad neke dionice (o tome nešto više kasnije).

Dionice GameStopa su, međutim, lagano porasle 11. siječnja, za 13%, kad je tvrtka objavila da je dodala troje direktora u svoj upravni odbor, uključujući Ryana Cohena, suosnivača online trgovine Chewy, čije je iskustvo u digitalnom svijetu prijeko potrebno "posrnuloj trgovini na malo baziranoj na trgovačkim centrima", kako je GameStop u svom izvješću opisala investicijsko-konzultantska tvrtka Citron Research.

Wall Street se kladio na propast GameStopa

A onda se dogodilo nešto vrlo, vrlo neobično.

Cijena dionica GameStopa samo je nastavila rasti: za 57% idući dan, pa za 27% dan kasnije, pa opet za 51% u jednom danu idućeg tjedna. Rast je na kraju postao eksponencijalan. Brzo je postalo jasno da ovaj rast nema veze s poslovanjem i poslovnim izgledima tvrtke.

Dionice GameStopa skočile su, naime, uslijed kampanje svojevrsne vojske malih investitora, okupljenih na društvenoj mreži-forumu Reddit, odnosno njegovom subredditu (podforumu) WallStreetBets. Tamo je započeta svojevrsna gerilsko-burzovna akcija, motivirana s jedne strane željom za brzim profitom, a s druge strane za nanošenjem gubitaka beskrupuloznim mešetarima s Wall Streeta.

Američka vojska dobit će novi izgled, jer je promijenila pravila u pogledu izgleda vojnika u odori. Na taj će način žene moći koristiti ruž i naušnice, a muškarci bezbojni lak.

"Jednakost, uključenost i raznolikost vrlo su važni za spremnost vojske jer imamo vojnike iz različitih sfera života. "I trebali bi biti zastupljeni, a vojna politika mora promicati jednakost i uključivanje", rekao je general Gary Brito, izvijestio je RT.

Nova pravila stupaju na snagu u veljači i uglavnom se odnose na žene. Sada će smjeti držati kosu kratku koliko žele, dok je dosad minimum iznosio 6,4 milimetra. Umjesto obvezne punđe moći će nositi "rep".

Dozvoljeni su naušnice, lak za nokte i ruž za usne, uz neke iznimke, ženama je dopušteno i crtati pramenove, a moći će istovremeno imati različite varijante frizura, poput pletenica uvijenih u punđu.

Nova pravila obelodanjena su samo dan pošto je američki predsednik Džo Bajden ukinuo prethodnu odluku Donalda Trampa o zabrani primanja transrodnih osoba u armiju.

Zabranjeno je i da se u opisivanju frizura koriste i "uvredljivi nazivi", kao što su "mohavk", "fu manču", "dredovi", čak i "ekscentrično".

Američka vojska navodi da su se promjene temeljile na prijedlozima samih pripadnika, jer je, primjerice, nošenje punđe ispod kacige problematično, a sada je moguće da žene briju glavu ili nose potpuno kratku kosu.

Sve je više podsjetnika patnju uzrokovanu pandemijom među učenicima okruga Clark u američkoj saveznoj državi Nevadi.

Otkako su škole u ožujku zatvorile svoja vrata, sustav ranog upozoravanja koji prati mentalno zdravlje učenika poslao je okružnim dužnosnicima više od 3100 upozorenja, podigavši uzbunu zbog suicidalnih misli, mogućeg samoozljeđivanja i vapaja za skrbi. Do 18. prosinca 18 učenika si je oduzelo živote, piše The New York Times.

Val samoubojstava učenika oko Las Vegasa nagnao je školski okrug Clark, peti najveći u Sjedinjenim Američkim Državama, da što je prije moguće ponovno pokrene redovnu nastavu. U siječnju je školski odbor dao zeleno svjetlo povratku učenika u neke razrede osnovnih škola, kao i skupina učenika s poteškoćama u učenju, iako šire područje Las Vegasa i dalje bilježi veliki broj zaraženih i smrtnih slučajeva zbog koronavirusa.

Školski ravnatelji širom nacije odmjeravaju dobrobiti redovne nastave u odnosu na javno zdravlje, prateći kako se učitelji i školsko osoblje razbolijeva, a u nekim slučajevima i umire, ali prateći i psihološke i obrazovne štete koje dugoročno zatvaranje škola ima po djecu. Rizik od samoubojstva u učeničkoj populaciji potiho je potaknuo mnoge okružne čelnike da ovaj problem iznesu u javnost u raspravi o suzbijanju virusa.

"Kad smo počeli primjećivati porast broja samoubojstava kod djece, znali smo da covid-brojke višu nisu jedino o čemu treba voditi računa. Moramo pronaći način da se pobrinemo za svoju djecu. Ona moraju vidjeti neki pomak i neku nadu", rekao je Jesus Jara, školski dužnosnik okruga Clark.

Evo grafikona koji se ne prikazuje u masovnim medijima i za koji, svi oni koji žele da strepite od Covid-a, ne žele da znate.

Prikazuje udeo testirane populacije sa antitelima na Kovid u Švedskoj iz nedelje u nedelju, počev od 28. nedelje 2020. (prva nedelja za koju Švedska uprava za javno zdravlje pruža podatke o udelu testova koji se pokazuju pozitivni).

U ovom grafikonu ima toliko toga zanimljivog. Kao što je pomenuto, počinje u 28. nedelji, drugim rečima početkom jula, što je otprilike vreme kada je prvi talas Covida u Švedskoj bio pri dnu.

Izraelska policija saopćila je u utorak kako je uhapsila najmanje 14 osoba u novim sukobima u kojima su učestvovale snage sigurnosti i ultraortodoksni Jevreji, koji se protive mjerama suzbijanja COVID-19.

U ortodoksnoj četvrti u Jerusalemu Mea Sharim demonstranti su zapalili kante za smeće i paradajzom gađali policiju, koja ih je pokušala rastjerati vodenim topom, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

"[Također] na nekim cestama su bile barikade, a snage sigurnosti su gađane kamenjem (...) Policajci su napadnuti kada su došli provesti naredbe o epidemiološkim mjerama", navela je izraelska policija u saopćenju.

Osam osoba je uhapšeno u Jerusalemu, tri u sukobima u ultraortodoksnom naselju Moddi Ilit na okupiranoj Zapadnoj obali i tri u vjerskoj četvrti Beit Shemesh, navodi policija.

Mnoštvo demonstranata obučenih u crno izašlo je na ulice, paleći lik premijera Mette Frederiksena i sukobljavajući se sa policijom.

Stotine crno odevenih demonstranata sukobilo se sa policijom na ulicama Kopenhagena u subotu uveče, ispaljujući vatromet na policajce i zauzvrat dobijajući pendreke. Nasilne demonstracije postale su nedeljne pojave u danskoj prestonici, gde su mere zaključavanja produžene početkom godine i gde je vlada nedavno dodatno ukinula veličinu dozvoljenih skupova.

Grupa, koja se naziva "muškarci u crnom", zapalila je lik danske premijerke Mette Frederiksen.

Barovi i restorani otvorili su se u subotu u Češkoj u znak prosvjeda protiv vladinih restrikcija povezanih s covidom-19, zbog kojih su zatvoreni od listopada.

"Već dugo smo razočarani vladom i želimo pokazati da je izabrala loš put", rekao je za agenciju France Presse Jiri Janaček, direktor pivovare Maly Janek u Jinceu, jugozapadno od Praga.

"Dosta nam je, mislimo da ministri trebaju razmisliti o ostavci", dodao je suosnivač pokreta koji je organizirao ovu akciju kojoj se treba priključiti više stotina ugostiteljskih objekata.

U subotu, u vrijeme ručka, Maly Janek je bio napola popunjen stalnim gostima koji su pijuckali pivo i obiteljima koje su uživale u svinjskim rebrima i pohanim odrescima dok su konobari radili punom parom.

Ugostiteljskim objektima koji rade unatoč zabrani prijeti maksimalna kazna od 765 eura, dodao je za AFP glasnogovornik praške gradske uprave Vit Hofman.

Restorani, barovi, kina, kazališta, zoološki vrtovi, športske dvorane i većina trgovina zatvoreni su od listopada 2020. u toj zemlji Europske unije s 10,7 milijuna stanovnika u kojoj je vlada prije Božića nakratko bila popustila restrikcije.

Češka, od ljetos teško pogođena pandemijom, prijavila je dosad više od 930.000 zaraženih koronavirusom, od kojih je 15.270 umrlo. U prosjeku ima oko 8000 zaraženih na dan.