Najmanje 18 ljudi je povređeno kada je avion skliznuo sa piste i delimično se zapalio na aerodromu u Sočiju, saopštilo je rusko ministarstvo zdravlja.

"Boing 737" sa 164 putnika i šest članova posade leteo je od Moskve za Soči kada je došlo do incidenta, javio je Tas.

Među povređenima je i troje dece, navelo je ministarstvo.

Avion je sinoć skliznuo sa piste, probio zaštitnu ogradu i završio na obali obližnje reke. Nakon toga zapalili su se točak i krilo aviona, kao i levi motor.

Zbog ovog incidenta danas je odložen dolazak i polazak dvadesetak letova na aerodromu u Sočiju.

Rodžer Voters, osnivač i bivši vokal planetarno poznate muzičke grupe Pink Flojd, govorio je o Rusiji i odnosu zapadnog sveta prema njoj.

Ja želim čitav svet da pitam - vi želite da otpočnete rat s Rusima?

Vi ste poludeli!?

Znate li s kim imate posla?

Rusi su vas oslobodili od nacizma i platili cenu 20. miliona svojih života.

Šta su vam loše uradili? I uopšte, o čemu pričate?

I želite da ratujete s njima?

Ja ne znam kako će Ukrajina izaći iz sadašnje situacije. Ali optuživati Rusiju je smešno, mada Amerikanci to dobro znaju da rade.

Oni vladaju medijima i mogu to da vrte kako im volja, i zato im veruju.

Voters je poznat po svom humanitarnom radu i po tome što se kroz svoju muziku bori protiv diktature i nacizma. Poznato je da su mu deda i otac poginuli u borbi protiv nacizma tokom dva svetska rata.

Ranije ovog tjedna je njemački grad Chemnitz bio poprište bitke radikalnih ljevičarskih i desničarskih skupina koji su trajali dva dana. Najveći sukobi su zabilježeni u ponedjeljak, kada je policija u Chemnitzu prijavila oko 20 ozlijeđenih osoba, među kojima i dvoje pripadnika policije. Policija tvrdi kako je na ulice poslano oko 600 pripadnika snaga sigurnosti, procjena je da se okupilo više tisuća prosvjednika, oko 6000 "desničara" i oko 1500 "antifašista".

Ove termine koristimo uvjetno, jer su tako prikazano od strane mainstream medija, iako je situacija puno složenija od one kako su je opisali.

Prvi sukobi su izbili u nedjelju, nakon što je u tučnjavi u kojoj je sudjelovalo desetak ljudi raznih nacionalnosti, ubijen jedan Nijemac kubanskog porijekla, Daniel H. (35).

Nakon ubojstva su uhićeni Iračanin i Sirijac, što je izazvalo eskalaciju napetosti u gradu. Internetom se proširila nepotvrđena informacija da je ubijeni Nijemac branio ženu od napada imigranata, ali je policija opovrgnula ovu verziju priče. Ni danas se službeno o tome ne želi izjasniti, a lokalne i savezne vlasti su zadovoljne što tragični incident i nasilje koje se dogodilo polako padaju u zaborav.

Međutim, sukob između "desničara" i "antifašista" u njemačkom Chemnitzu, nekada Karl Marx Stadtu, nije samo njemački problem, već problem Europske unije u cjelini. Čak i ako je policija uspjela spriječiti daljnje nasilje, ovo je epizoda koja će se ponavljati i drugdje u Njemačkoj i Europi. EU je došla do točke u kojoj zajednica od 28 zemalja mora pokazati da je u stanju postići kompromis oko niz zanemarenih problema ili će nestati i otvorio put drugim političkim savezima na kontinentu.

Grad Chemnitz ima dugu povijest. Prvi put se u ljetopisima spominje 1143. Ime je germanizam od slavenskog imena za mjesto, češke Saská Kamenice ili lužičkosrpska Kamjenica. Tijekom Drugog svjetskog rata su britanski i američki zrakoplovi gotovo potpuno uništili povijesnu jezgru grada. Za vrijeme DDR-a se grad zvao Karl Marx Stadt.

Marxova brončana glava, djelo sovjetskog kipara Leva Kerbela, jedna je od rijetkih atrakcija u Chemnitzu. Nijemci je nisu uklonili ni nakon vraćanja povijesnog imena grada u Saskoj. U blizini spomenika Karlu Marxu su se dva dana odvijali nasilni i masovni skupovi zbog ubojstva lokalnog stolara Daniela H. (35).

Rodna ideologija doživljava svoj društveni vrhunac. Osobna sloboda izbora uništava bilo kakvu mogućnost društvenog dogovora o svijetu kojem pripadamo i koji nas okružuje. Ovo je primjer iz Francuske gdje novinar započinje emisiju izjavom da u studiju sjede četiri muškarca, što je odmah izazvalo reakciju jednog gosta koji se ne osjeća ni muškarcem ni ženom, pa čak ni bijelcem.


Donosimo vam kratki prijevod interesantnog razgovora u studiju francuske televizije.

Četiri osobe su poginule kada se srušio laki civilni avion u krugu avio-baze Eglin, u američkoj državi Floridi, saopćila je vojska.

- Incident se dogodio u 10.35 po lokalnom vremenu, a radi se o avionu "Beechcraft BE-60" - navodi se u saopćenju. Isti izvor navodi da su poginule osobe koje su bila u letjelici.

Avion je pao oko tri kilometra sjeverno od piste za slijetanje u šumovitom području.

Uzroci pada letjelice se utvrđuju.

Osamnaest ljudi poginulo je u rušenju vojnog helikoptera u Etiopiji u četvrtak, prenijela je agencija dpa.

'Helikopter se srušio dok je letio za vojnu bazu u gradu Bishoftu', rekao je za dpa lokalni dužnosnik Addisu Arega.

Petnaestero poginulih bili su vojno osoblje, uz troje civila, od kojih se za dvoje vjeruje da su bili djeca, napominje Arega. Uzrok rušenja još nije poznat.

Etiopsko ratno zrakoplovstvo upotrebljava helikoptere proizvedene u Rusiji, a koji se koriste za mirovne misije u Južnom Sudanu i Somaliji.

Vatrogasci Melbournea bore se sa jednim od najvećih požara u novijoj povijesti tog australijskog grada, nakon što se zapalilo skladište tvornice u zapadnom predgrađu West Footscray.

Zbog otrovnog dima koji se širi zatvorene su škole i vrtići u blizini, a stanovništvo je upozoreno da ostane u domovima i izbjegava izlaganje dimu.

- Ovo je svakako jedan od najvećih požara koji je Melbourne vidio dugo vremena, kazao je zapovjednik vatrogasne brigade Greg Leach.

Bijela kuća pružit će financijsku pomoć farmerima, stradalim zbog uvedenih carina, a dio novca otići će za pomoć gladnima.

Američko Ministarstvo poljoprivrede priopćilo je kako Trumpova administracija početkom rujna počinje pružati pomoć američkim farmerima, stradalim zbog uvođenja carina. Radi se o dodjeli 6 milijardi dolara, od ukupno planiranih 12 milijardi.

4,7 milijardi dolara dodijelit će se proizvođačima kukuruza, pamuka, mliječnih proizvoda, svinjetine, soje i pšenice. Osim toga, Ministarstvo će otkupiti njihove poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 1,2 milijarde dolara. Sredstva će također biti raspoređena u socijalne fondove za pomoć gladnima.

200 milijuna dolara bit će namjenjeno za pomoć farmerima vezano uz pristup inozemnim tržištima.

"Predsjednik me uvjerio kako naši farmeri neće na sebe preuzeti udar uvođenja carina", izjavio je američki ministar poljoprivrede Sonny Perdue, dodavši, kako se pomoć može obustaviti već sutra, ukoliko Kina i ostale zemlje promijene svoje ponašanje.

Podsjećamo: krajem srpnja američka je vlada izjavila kako će pružiti pomoć poljoprivrednicima stradalim u "trgovinskom ratu" između Washingtona i Pekinga. Prema informacijama The Wall Street Journala, Bijela kuća je nekoliko mjeseci tražila načine za pomoć farmerima kroz Ministarstvo poljoprivrede. Program pomoći morao bi obuhvatiti neposrednu materjalnu pomoć, program suradnje u plasmanu proizvoda i stimuliranje trgovine.

Američki mediji već su ranije objavili kako se farmeri žale zbog ozbiljnih gubitaka, koje procjenjuju na milijarde dolara. Tako se navodi da će čak 300 tisuća proizvođača iz 30 američkih saveznih država imati gubitke zbog pada cijena soje, kukuruza i td. nakon pokretanja trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine. Kina je, kao protuodgovor na američke carine u iznosu od 50 mlrd. dolara, uvela protucarine u istoj vrijednosti, između ostalog i na zrnate poljoprivredne proizvode (kukuruz, soja). Američka udruga za soju (ASA), koja predstavlja interese 300 tisuća farmera, tvrdi, kako će proizvođači u 2018.g. polučiti 6 milijardi dolara manje nego godinu dana ranije. Prema riječima stručnjaka, ukupni gubitci poljoprivrednog sektora mogu iznositi čak 14 milijardi dolara (info: Fox News).

Belgijska policija otkrila je kapitalnu pošiljku kokaina, ali ono što je neobično je to što je droga na paketima imala nalepnice identične kao logo stranke Ujedinjene Rusije.

Gotovo dve tone kokaine bilo je sakriveno u 3 kontejnera na brodu koji je iz Brazila uplovio u luku Gent.

Takozvanom tržištu studentskih zajmova u Sjedinjenim Državama prijeti kolaps koji bi mogao izazvati novu veliku krizu američkog gospodarstva, pokazuju rezultati najnovije studije. Naime, danas je kreditom za obrazovanje opterećeno 40 milijuna Amerikanaca, a njih 8 milijuna nisu u stanju vratiti dug.

Nakon krize zbog hipotekarnih zajmova i prijetnje kolapsa tržišta automobila, nad američki bankarski sektor se nadvila nova prijetnja - nemogućnost vraćanja studentskih zajmova.

Trenutno je pod pritiskom kredita za obrazovanje oko 40 milijuna Amerikanaca. Istovremeno, prema izvješću kojeg je ovog tjedna objavio Institut Urban, svake godine zbog nemogućnosti vraćanja zajma oko milijun američkih državljana proglasi bankrot.

U Sjedinjenim Državama ovaj problem nije nov, ali se prema mišljenju stručnjaka situacija kreće ka kolapsu. Trenutno se od 40 milijuna zajmoprimaca njih oko 8 milijuna smatra "beznadnim slučajevima", a stručnjaci predviđaju da bi se taj broj do 2023. godine mogao popeti na 15 milijuna.

Uz brojke za autore studije također su bile zanimljive društvene karakteristike studenata koji nisu mogli ili neće moći vratiti dug. Tijekom studije je otkriveno da je vjerojatnost bankrota zbog studentskog kredita mnogo veća među predstavnicima crnačke i latinoameričke zajednice. Uz njih su sve obitelji s prihodima ispod 50 000 dolara godišnje u skupini "povećanog rizika od bankrota".

Znakovito je i da sam iznos kredita ne igra presudnu ulogu u nemogućnosti njegove otplate. Štoviše, što je iznos kredita manji, to je vjerojatnije da neće biti otplaćen, kažu znanstvenici.

Prema Institutu Urban, 33% kredita s prosječnom vrijednošću od 5000 dolara je "nenaplativo", dok je među zajmovima u iznosu od 35 000 dolara "nenaplativo" samo 15%. Prema autoru studije, objašnjenje za ovo je vrlo jednostavno. Po njegovu mišljenju, studenti koji manje troše na usavršavanje imaju veću vjerojatnost da će se naći u financijski teškoj situaciji koja im neće dopustiti da vrate dug.

Institut Urban