Naš suradnik Valentino Findrik započinje ovim tekstom niz koji će se pozabaviti temom "društvene pravde" - termina koji danas svojataju tzv. "progresivne snage" u zapadnim društvima, snage koje uključuju čitav niz pokreta - od neomarkista preko radikalnog feminizma do zagovornika rodne ideologije. Rasprava koja se trenutačno vodi u Kanadi oko nedavno uvedenoga "antidiskriminacijskog" zakonodavstva koje je potpuno utemeljeno na rodnoj ideologiji i dovodi do krajnjeg pravnog apsurda njezine posljedice iznimno je važna jer je riječ o situaciji kojoj možemo uskoro svjedočiti i kod nas. Ovaj niz će prikazati razvoj ideje društvene pravednosti s posebnim osvrtom na marksizam i postmodernizam kao potencijalno njezina dva glavna ishodišta. 
© jordanbpeterson.comJordan Peterson
Društvena pravda (eng.
social justice) je kišobran-pojam koji obuhvaća različite ideje i trendove lijevog pola društveno-političkog spektra, između ostaloga: identitetsku politiku, društveni konstruktivizam, rodnu teoriju, radikalni feminizam, političku korektnost, itd. Kao pokret izrazito je popularaa u civilnom sektoru i akademskoj zajednici, naročito u društvenim i humanističkim znanostima. Zagovornici društvene pravde nerijetko sami sebe nazivaju "ratnicima društvene pravde" (eng.
social justice warriors). Naravno da ideja društvene pravde kao općeg dobra nije u nikojem smislu nova te je u različitim oblicima sadrže različite tradicije i vrijednosni sustavi, uključujući i socijalni nauk Crkve. Ovdje ćemo ipak o društvenoj pravdi govoriti isključivo kao radikalno-lijevoj ideji, odnosno pokretu.
Događaji koji su u novije vrijeme ponajviše aktualizirali dotični pokret jesu
noviteti u zakonodavstvu Kanade, odnosno njihovi novi antidiskriminacijski zakoni. Priča koja je započela s nekoliko novih zakonskih odredaba i nekoliko YouTube uradaka jednog profesora psihologije
razvila se u bitku Davida i Golijata koja je odjeknula na svjetskoj razini.
Tko je Jordan Peterson?Jordan B. Peterson je klinički psiholog i profesor psihologije na Sveučilištu u Torontu. U ranoj dobi zainteresiran za političke ideologije 20. stoljeća, svoje obrazovanje je započeo u području političkih znanosti. No kako je nakon nekog vremena uvidio da "zečja rupa" ide mnogo dublje nego ga sama politička teorija može voditi, odlučio se za studij psihologije i proučavanje značenja vjerovanja. Nakon završetka studija predavao je psihologiju na Harvardu, a potom prelazi na Sveučilište u Torontu gdje danas predaje kolegije Personality i Maps of Meaning. U svom znanstvenom i nastavničkom radu Peterson se posebno bavi neuroznanošću, evolucijskom biologijom, psihologijom religije, mitologijom, političkim ideologijama (s posebnim naglaskom na marksizmu/socijalizmu), ali i filozofijom i književnošću 19. i 20. stoljeća. Autor je preko stotinu znanstvenih članaka i dviju knjiga (
Maps Of Meaning: The Architecture of Belief i
12 Rules For Life: An Antidote to Chaos).
Komentar: Odvratno je vidjeti ovakvu vrstu vjerske djelatnosti. Psihopati su privučeni moći i bogatstvu koje im se pružaju i iskorištavaju tu moć nad ljudima na beskrupulozan način.