Tajna povijestS


USA

Flashback SOTT Fokus: "Križarski pohod maloumnika": Rat protiv SR Jugoslavije je otvorio novu fazu svjetske povijesti

yugoslavia bombing nato
© Yannis Kontos / Gettyimages.ru
Rat protiv SR Jugoslavije 1999. godine otvorio je novu fazu svjetske istorije. Ona se svela na novu deklaraciju nezavisnosti SAD-a: nezavisnosti od međunarodnog prava i od ograničenja sopstvenih vojnih intervencija kontrasilom, koje više nije bilo nestankom Sovjetskog Saveza. Tako su SAD mogle da krenu u osvajanje svijeta.

Nije ovo nikakvo pretjerivanje: osvajanje je najavio DŽordž Buš stariji kao "novi svjetski poredak" - isti termin je koristila nacistička Njemačka, doduše samo u odnosu na Evropu. Američko osvajanje se ne vrši staromodnim musolinijevskim mahnitanjem ili hitlerovskim rasističkim divljanjem. Stil je različit, uzroci i ciljevi su različiti, ali mnogi postupci i rezultati su slični.

Sukobi u Jugoslaviji iskorišćeni su kao izgovor za američko zbacivanje stega posljeratnog sistema. Kao i obično, izgovor je bio moralan: strahovita propagandna kampanja prikazivala je sukobe u Jugoslaviji, koji su imali složene ekonomske, istorijske i političke uzroke, kao prosti slučaj borbe dobra protiv zla. Srbi su bili zli, upoređivani su sa nacistima i Hitlerom. Nesrbi su bili nevine žrtve. Za "međunarodnu zajednicu", što je eufemizam za velike sile predvođene Sjedinjenim Državama, tvrdilo se da ima moralnu obavezu da djeluje vojno da bi spasila nevine žrtve od zlih Srba.

Dig

Arheolozi su u Sibiru pronašli amajliju napravljenu od ljudskog rebra

Jedan izuzetan artefakt pronađen je u grobu žene iz bronzanog doba u Sibiru. Pored njenog desnog lakta nalazilo se ljudsko rebro koje je pripadalo ogrlici. Arheolozi smatraju da se radi o praistorijskoj amajliji.

Amajlija sibir
© Evgeniy BogdanovAmajlija pored desnog lakta žene
U južnom Sibiru, na nekropoli Kazanovka 1, drevni ljudi sahranjivali su se od kasnog bronzanog do gvozdenog doba. Arheološka iskopavanja sprovedena su 2020. godine. Grobnice se povezuju sa narodom kulture Tagar iz drevnih sibirskih stepa.

Tagarska kultura

Tagarska kultura je dobila ime po ostrvu u reci Jenisej i bila je dominantna arheološka kultura u basenu Minusinsk u Hakasiji od kasnog bronzanog doba do gvozdenog doba (8-3. veka p.n.e.).

Otkopano je više od hiljadu tagarskih humki, desetine naselja, pronađeno je stotinu petroglifa, i hiljade i hiljade bronzanih predmeta, od kojih su mnogi izloženi u Nacionalnom muzeju Khakas u Abakanu.

Što se tiče artefakta od ljudskog rebra, arheolozi nisu nikada otkrili tokom zaštitinih iskopavanja

Komentar: Više o kulturama drevnog Sibira, pročitajte: Pročitajte i:


Colosseum

Obojeni kosturi Çatalhöyüka otkrivaju pogrebne prakse 'najstarijeg grada na svijetu'

Međunarodni tim istraživača pružio je novi uvid u ritualne pogrebne običaje na Čatalhujuku pre 9.000 godina. Istraživanja su pokazala da postoji veza između bojenja skeletnih ostataka i crteža na zidovima kuća.

Çatalhöyük
© Marco MilellaSkelet muškarca sa cinabaritom na lobanji
Drevni grad Čatalhujuk

Čatalhujuk je drevni protograd iz perioda neolita i halkolita, a nalazi se na teritoriji današnje južne Turske. Lokalitet se sastoji od više urbanih centara (prvenstveno Čatalhujuk istok i Čatalhujuk zapad), sa gustim stambenim objektima smeštenim na humkama, izgrađenim tokom hiljada godina okupacije.

Najranija faza naseljavanja datuje se oko 7100. godine pre nove ere tokom prekeramičkog neolita. To je period u kojem se ljudi sve više oslanjaju na pripitomljavanje životinja pored tradicionalnog lova.

Komentar: Çatalhöyük je bio naseljen tisućama godina i prošao je kroz brojne inkarnacije, pa bi bilo zanimljivo znati jesu li ti nalazi bili dosljedni ili su ograničeni na spomenuto razdoblje i što je potaknulo promjene: Također pogledate SOTT emisije:



Dig

Drevne grobnice i olovni sarkofag iz 14. stoljeća otkriveni su u Notre Dameu tijekom radova na obnovi katedrale nakon oštećenja od požara 2019.

sarkofag
© (Image credit: JULIEN DE ROSA/AFP via Getty ImagesOlovni sarkofag iz 14. stoljeća otkriven je u katedrali Notre Dame u Parizu. Snimljeno 15.3.2022.
Kada je objavljena vijest da je kultnu parišku katedralu Notre-Dame 2019. zahvatio požar, cijeli se svijet ujedinio u izražavanju tuge i užasa.

Srećom, neustrašivim zalaganjem gradskih vatrogasaca povijesna je građevina na kraju spašena, no za sanaciju štete uzrokovane požarom trebat će još mnogo godina.

S druge strane, arheolozi su napravili neka zanimljiva otkrića na području katedrale tijekom priprema za popravke, uključujući nedavno otkopavanje nekoliko grobnica iz 14. stoljeća koje su pronađene na temeljima kultnog tornja katedrale.

Question

Zagonetni simboli koje su ostavili Pikti u Škotskoj mogli bi upućivati ​​na epsku bitku

pitski kamen
Otkriće rijetkog kamena piktskog simbola od strane arheologa Sveučilišta u Aberdeenu predstavlja jedno od najvažnijih nalaza u novije vrijeme
Arheološki tim sa Sveučilišta u Aberdeena, tijekom geofizičkih istraživanja piktskog pejzaža Aberlemna blizu Forfara u Škotskoj, pronašao je 1500 godina star piktski kamen s ugraviranim zagonetnim simbolima, stoji u priopćenju Sveučilišta.

Ploča iz petog stoljeća pronađena je ispod površine zemlje.

Smatra se da je simbole ispisao piktski narod, koji je vladao većim dijelom današnje Škotske u ranom srednjem vijeku.

Dig

Arheolozi zapanjeni otkrićem drevne posmrtne maske u meksičkom hramu Maja

Arheolozi su bili zaprepašćeni nakon što su duboko u odaji piramide Hrama natpisa otkrili drevnu posmrtnu masku kralja Maja. Drevni grad Palenke se nalazi usred bujne šume i gustog lišća u južnom delu Meksika. To nije najveći grad Maja, ali je opisan kao jedan od onih što ostavlja bez daha.

Posmrtna maska Pakala Velikog
© Atlas ObscuraPosmrtna maska Pakala Velikog
Njegova arhitektura i prateće rezbarije i skulpture su neki od najboljih preživelih delova istorije Maja, u regionu gde je civilizacija nekada uspevala.

Tokom iskopavanja tunela piramide Hramu natpisa 1952. godine, u gradu Palenke ležala je izuzetna maska od žada zamračenoj grobnici više od hiljadu godina.

Komentar: Još o kulturi Maja pročitajte: A o tajnama drevne Amerike pročitajte Recenzija knjige: "America Before" Grahama Hancocka


Info

Događaj Hopewell

Američku kozmičku zračnu eksploziju iz kasnorimskog doba otkrili su Tankersly i Saniel-Banrey sa Sveučilišta Cincinnati.

Chicxulub Impact Event
© Science
Meteoriti, silikozno vezikularno otopljeno staklo, magnetske kuglice bogate željezom (Fe) i silicijem (Si), pozitivne anomalije na iridij (Ir) i platinu (Pt), te izgorjele i ugljenom bogate nastanjene površine Hopewella pokazuju da se kozmička zračna eksplozija dogodila iznad doline rijeke Ohio tijekom kasnog holocena. Zemljani zid u obliku kometa nastao je u blizini epicentra zračne eksplozije. Dvadeset i devet radiokarbonskih doba pokazuju da se događaj dogodio između 252. i 383. godine, u vrijeme kada je dokumentirano 69 kometa blizu Zemlje. Iako su ljudi iz Hopewella preživjeli katastrofalni događaj, on je vjerojatno pridonio njihovom kulturnom padu. Zračni udar kometa Hopewell proširuje naše razumijevanje učestalosti i utjecaja kataklizmičkih kozmičkih događaja na složena ljudska društva.

Sažetak — Događaj zračne eksplozije u Hopewellu, prije 1699-1567 godina (252-383 CE) — 13. listopada 2021.

Komentar: Razjašnjenje studije na hrvatskome jeziku pročitajte u članku Kometarna vatrena eksplozija dovela je do propasti drevnog Hopewella


Blue Planet

Stanovnici Evrope su mumificirali svoje mrtve još prije 8.000 godina

mummification
Slika 7. Arapouco 1962., kostur nepoznat, 3-dijelne osnovne karakteristike svih ukopa na tom mjestu, ali je postavljen u hiperfleksirani položaj što u kombinaciji s nedostatkom pokreta kostiju u obilježju sugerira da je tijelo pripremljeno i isušeno prije pokopa.
Mumifikacija mrtvih je verovatno bila češća u praistoriji nego što se mislilo. Prirodno očuvane mumije su otkrivene na 8.000 godina staroj nekropoli lovaca-sakupljača u dolini Sado u Portugalu. Nedavna studija otkrila je nove dokaze za tretman prirodne mumifikacije pre sahrane, poput zatrpavanja tela ispod zemlje kako bi se ona isušila i prirodno očuvala. Ova praksa nije ranije bila poznata za evropski mezolit.

Nova studija, koju predvodi međunarodni tim arheologa, predstavlja nove dokaze za tretmane pre sahrane. Rezultati su objavljeni u časopisu European Journal of Archaeology.

Do sada, najstariji slučajevi prirodne mumifikacije bili su poznati kod lovaca-sakupljača Činčoro koji žive u priobalnom regionu pustinje Atakama u severnom Čileu. Prirodno očuvanje tela podrazumevalo je sahranu ispod zemlje (peska), kako bi se telo isušilo i očuvalo. Oni su takođe praktikovali i veštačku mumifikaciju tela. Uklonili bi organe i mišiće svojih mrtvih, ojačali skelete štapovima, a tela napunili zemljom i vegetacijom kako bi dobili pravi prirodni oblik.

Komentar: Također pročitajte: Pogledajte i SOTT radio: MindMatters: The Holy Grail, Comets, Earth Changes and Randall Carlson




Robot

Najbolje od Weba: Od Russella i Hilberta do Wienera i Hararija: Uznemirujuće podrijetlo kibernetike i transhumanizma

Norbert Wiener image
© norbertwiener.org/KJNAmerički matematičar/ kibernetičar Norbert Wiener

Što nas se više potiče da razmišljamo kao hladna računala, to se više može održati teza da "računala moraju zamijeniti ljudsku misao".

Kao što sam naveo u svom prethodnom članku o sukobu dvaju sustava, krajem 19. stoljeća dogodio se veliki sukob između dviju suprotstavljenih paradigmi političke ekonomije koji je uvelike izbrisan iz povijesnih knjiga.

Baš kao i danas, dva su suprotstavljena sustava obilježena, s jedne strane, zahtjevom za centraliziranom kontrolom svijeta od strane unipolarne elite koja je čeznula da bude iznad utjecaja suverenih nacionalnih država poput modernih bogova Olimpa, dok se drugi temeljio na "multipolarnom" dizajnu zajednice suverenih nacionalnih država koje zajedno rade na infrastrukturi velikih razmjera i tehnološkom napretku. Jedan se temeljio na maltuzijanskim ekonomskim standardima zatvorenog sustava prilagodbe sa sve manjim povratom, dok je drugi bio utemeljen na standardima stalnog znanstvenog napretka koji stvara kreativne skokove iz ograničenja limitiranih košarica resursa.

Danas bih želio nastaviti tragati za korijenima tih otrovnih ideja koje karakteriziraju današnju unipolarnu paradigmu koja se krije iza "Velikog reseta" svjetske civilizacije koju su smislili milijarderi. U ovom resetu, ljudi poput Klausa Schwaba govore nam da će "Četvrta industrijska revolucija" uvesti ne samo veliku automatizaciju i operacije umjetne inteligencije na svim razinama društva, već i spajanje čovječanstva sa strojevima. Ličnosti kao što su Elon Musk i Googleov Ray Kurzweil tvrde da je ovo spajanje potrebno kako bi "ostali relevantni" u sljedećoj fazi naše evolucije. Čovjek Davosa Yuval Harari ponovio je da će poluge evolucije sada biti premještene od slučajnosti prirode na nove bogove koji vode Google, Facebook i Svjetski ekonomski forum.

Komentar: SOTT emisiju na temu ovog članka možete pogledati putem sljedećeg linka: MindMatters: Matthew Ehret: Technocracy's Seeds of Transhumanism


Map

Ostaci 'inovativne' kulture starog kamenog doba otkriveni u Kini gdje su drevni ljudi izrađivali sićušne alate nalik oštrici od kamena prije 40.000 godina

kina
Arheolozi iskopavaju dobro očuvanu površinu na lokalitetu Xiamabei, sjeverna Kina, pokazujući kameno oruđe, fosile, oker i crvene pigmente
Novo istraživanje međunarodnog tima istraživača fokusira se na paleolitsko nalazište u sjevernoj Kini koje sadrži tragove o dosad nepoznatoj inovativnoj kulturi lovaca-sakupljača. Arheološka iskopavanja na lokalitetu Xiamabei (Nihewan), otkrila su prisutnost mnogih jedinstvenih alata.

Nalazište otkrtiva procese inovacija i kulturne diverzifikacije koji se događaju u istočnoj Aziji tijekom razdoblja genetske i kulturne hibridizacije. Prijašnje studije utvrdile su da je Homo sapiens stigao u sjeverostičnu Aziju prije 40 000 godina, no mnogo toga o životima i kulturnim prilagodbama ovih ranih naroda te njihovim interakcijama s arhaičnim skupinama poput Denisovaca i Neandertalaca, ostaje nepoznato.

U potrazi za odgovorima, bazen Nihewan u sjevernoj Kini, s mnoštvom arheoloških nalazišta starih od 2 milijuna do 10 000 godina, pruža jednu od najboljih prilika za razumijevanje razvoja kulture u sjeveroistočnoj Aziji. Xiamabei sadrži kulturne značajke koje su jedinstvene i iznimno rijetke u sjeveroistočnoj Aziji. Temeljem toga, suradnja međunarodnog tima znanstvenika nudi važne uvide u kulturne inovacije tijekom širenja populacija Homo sapiensa.