Znanost o duhuS


Snakes in Suits

SOTT Fokus: Prvi kriterij ponerogeneze

political ponerology
Sljepoća klastera [skupine] B uvijek vodi do katastrofe
Zaključio sam da bih za prvi dio ovog novog Substack-a mogao odabrati temu koja je sočna i vjerojatno kontroverzna. Ali doći ćemo do toga. Prvo, kratak uvod. Politička ponerologija je znanstvena studija o političkom zlu. Inspirirana je tragom koji je zacrtao dr. Andrew Lobaczewski u svom 'underground' klasiku, Politička ponerologija, napisana 1984., koja je sada relevantnija nego ikad. Nedavno sam uredio novo izdanje ove knjige kako bih je prilagodio sadašnjem vremenu. A ako upravo ovdje dobro odradim svoj posao, i dalje ćete naučiti nešto čitajući samo ove postove, ali preporučam da pročitate knjigu za bitnu pozadinu koju ona pruža. S time rečenim, prijeđimo odmah na temu.

Ponerogeneza jednostavno znači porijeklo zla: bitni sastojci i koraci koji su potrebni da bi se ispekao kolač ljudske patnje. Glavni sastojci: specifični poremećaji osobnosti, posebno oni označeni kao "klaster B" (antisocijalni, narcisoidni, granični, histrionski) i crte ličnosti "mračna trijada" ili "mračna tetrada" (psihopatija, narcizam, makijavelizam i sadizam). Ovi se "ponerogeni čimbenici" kombiniraju i u interakciji su s procesima svakodnevnog ljudskog života kako bi stvorili zlo. Definicija Philipa Zimbarda će odgovarati mojem cilju:
Zlo se sastoji u namjernom ponašanju na način koji šteti, zlostavlja, ponižava, dehumanizira ili uništava nedužne druge — ili korištenje vlastitog autoriteta i sustavne moći da potakne i dopusti drugima da to čine u vaše ime. (The Lucifer Effect, str. 5)

Komentar: Pročitajte i seriju članaka na temu ponerologije:


Eye 1

Šta je paraliza sna i zašto do nje dolazi?

Paraliza sna je stanje u kom je čovek svestan, ali ne može da se kreće ni da govori. Onaj ko to iskusi je "paralizovan" i na sebi oseća težinu, kao da neko ili nešto teško sedi na njemu.

The Nightmare
© Henry Fuseli (1781)"Noćna mora" Henryja Fuselija možda je inspirirana osjećajem pritiska u prsima i halucinacijama prilikom paralize u snu.
Ako ste se probudili usred noći i pokušali da se pomerite, a telo ne reaguje, iskusili ste paralizu sna.

Ponekad mnogi prvo pomisle da je to san, ali osećaj je veoma neobičan jer su svesni svega što se događa, sve deluje stvarno. Često pokušavaju i da pozovu u pomoć, ali nisu u stanju da ispuste bilo kakav zvuk.

Ovaj fenomen je iskusilo 7,6 odsto ljudi, a neki od njih iskusili su ga i više puta u životu. Postoji mogućnost i da ste paralizu sna nekada i doživeli, ali da toga ne možete da se setite, piše Bright Side.

Cassiopaea

Najbolje od Weba: G. I. Gurdjieff: Problem ezoterizma

Georgij Ivanovič Gurdijeff
© WikipediaGeorgij Ivanovič Gurdijeff, 1922.
Georgij Ivanovič Gurdjieff bio je armensko-grčki mistik, metafizičar i filozof koji je obilježio početak nove duhovne ere Zapada. Školovan u manastirima Istoka, odlučio je prenijeti učenje ezoterijske prakse na Zapad.

Gurdjieff je stvorio "sustav četvrtog puta", duhovnog učenja koje se nalazi između klasičnih "triju puteva" jogija, fakira i monaha. Njegov rad su preuzeli Bennet i Ouspensky.
"Suština u čovjeku je ono što je stvarno njegovo.

Osobnost u čovjeku je ono što 'nije njegovo'.

Suština je istina u čovjeku; osobnost je laž. Suština ima više šanse da se razvije kod ljudi koji žive bliže prirodi, u teškim životnim uvjetima i koji se nalaze u jednoj stalnoj opasnosti i bitci za opstanak.

Međutim, po pravilu, osobnost kod takvih osoba je vrlo malo razvijena. Oni imaju više onoga što je njihovo osobno od onoga što 'nije njihovo', što je rezultat obrazovanje i kulture."


Tko je bio Gurdjieff?


Georgij Ivanovič Gurdjieff (1877. - 1949.), proputovao je Istok naširoko i poprijeko u potrazi za tajnim ezoterijskim znanjem. Među njegovim najvećim postignućima su bili tajni sufijski manastiri te manastir Sarmong na dalekim obroncima Tibeta, o čijem unutarnjem radu je Gurdjieff nerado govorio. Jedino što je ispričao je koliko mu se bilo teško popeti na goru na kojoj su ulazna vrata bila i ostala na vrhu ledene mrcine.

Gurdjieff
© Collection Gurdjieff Foundation of New York
Sva svoja putovanja Gurdjieff je iznio u svojoj knjizi "Susreti sa izuzetnim ljudima" prema kojoj je snimljen čak i film u kojem igra i Fabijan Šovagović. Gurdjieff je bio neprocjenjiv egiptolozima u proučavanju Egipta jer su njegova dostignuća i tajni uvidi rasvijetlili mnoge tajne, među njima i o "objektivnoj umjetnosti", a Gurdjieff je bio i jedan od malobrojnih koji je vidio i skicirao slike pretpotopnog Egipta, Egipta prije potopa, kada je Egipat bio zimzelena meka ezoterijskih učenja.

Gurdjieff je sva svoja znanja i uvide raspravio u nekoliko svojih literarnih djela, među kojima se većina može pronaći u našim knjižarama. "Život je stvaran samo kad jesam", "Susreti sa izuzetnim ljudima", "Belzebubove priče", "Glasnik nadolazećeg dobra", "Borba Magičara".

Gurdjieff je stvorio "sustav četvrtog puta" duhovnog učenja koje se nalazi između klasičnih "triju puteva" jogija, fakira i monaha.

Njegov rad je preuzeo Ouspensky te proširio učenje. Ouspensky je inzistirao na komercijalnoj upotrebi ezoterijskog znanja no Gurdjieff ga je upozorio i nakon toga su se razišli. Za života, Ouspensky je napisao jednu uspješnu knjigu u kojoj se pojavljuje i Gurdjieff kao glavni lik - "U potrazi za čudesnim", iz koje smo izvukli neke zanimljive dijelove u nastavku teksta.

S druge strane, Gurdjieffov učenik Bennet je također nastavio s njegovim radom i to prilično uspješno, ali bez literarne ostavštine.

Nisu poznati njegovi današnji nasljednici.

Slijedi izvadak iz knjige "U Potrazi za Čudesnim", P.D. Ouspenskog, nastavak na prijašnji članak G. I. Gurdjieff: O evoluciji Čovjeka.

Komentar: Više o učenjima G. I. Gurdjieffa pročitajte: Pogledajte i SOTT emisiju: MindMatters: Who Was G.I. Gurdjieff And Why Does It Matter?




Book 2

SOTT Fokus: Znanost o zlu: osobni pogled na knjigu 'Politička ponerologija'

new edition political ponerology
Novo izdanje knjige Politička ponerologija, autora Andrewa M. Łobaczewskog, i urednika Harrisona Koehlija, sada je dostupno na Amazonu.1 Ova čudna i provokativna knjiga tvrdi da je totalitarizam rezultat proširenja psihopatologije iz skupine psihopata na cjelokupno političko tijelo, uključujući njegove političke i ekonomske sustave. Politička ponerologija je osnovno štivo za zabrinute mislioce i sve one koji pate od prošlog i sadašnjeg totalitarizma. To je posebno ključno danas, kada se totalitarizam ponovno pojavio, ovaj put na Zapadu, i gdje utječe na gotovo svaki aspekt života, uključujući posebno život uma.

Kad sam se prvi put susreo s Političkom ponerologijom, mučio sam se da razumijem kako je totalitarno ljevičarstvo učinkovito zavladalo Sjedinjenim Američkim Državama. Otkad sam se kao profesor na Sveučilištu u New Yorku susretao s bijesnim borcima socijalne pravde — što sam ispričao u svojoj knjizi Proljeće za pahuljice (eng. Springtime for Snowflakes) — počeo sam, jako alarmiran, primjećivati ​​totalitarni karakter suvremene ljevice. Tada me je pojava "woke" ideologije i njezino metastaziranje iz akademske zajednice u cijelo društveno tijelo usmjerila na misiju razumijevanja uspona totalitarizma — jer sam vjerovao, i još uvijek vjerujem, da je "wokizam" totalitaran. Daleko od toga da je "liberalan" u klasičnom smislu, "woke" ideologija je slična jakobinizmu koji je potaknuo komunističke revolucije u Rusiji, Kini i drugdje. Cilj mu je srušiti uspostavljeni poredak u cijelosti i preoblikovati svijet u njegovu sliku utopije.

Započeo sam s proučavanjem boljševičke revolucije u Rusiji i nastavio ispitivanjem izvoza boljševičkih varijanti u istočnu Europu i Aziju. Komunizam mi je bio zanimljiviji od nacizma i puno više zapostavljeni teren u američkoj akademiji. Nadalje, bio je relevantniji u sadašnjem kontekstu. Pokušavajući istražiti ljevičarski politički kriminal, bio sam i začuđen i bijesan kako je akademija pokopala velik dio povijesti. Na primjer, pretraživanja za praksama "seanse borbe" i "autokritike", koje su bile toliko rasprostranjene tijekom Kulturne revolucije u Kini, nisu dale gotovo ništa. Ove i srodne teme ili nisu obrađene ili su jednostavno nestale. Sumnjao sam da je poduzeto veliko zataškavanje.

Komentar: U ovim vremenima, kada većina svjetskih čelnika otvoreno pokazuje svoju patologiju, ova bi se knjiga trebala smatrati osnovnim štivom.

Dodatno o ponerologiji i psihopatiji pročitajte: Dodatno o masovnoj psihozi pročitajte: Također pročitajte i članke na engleskom jeziku:



Family

Kako privrženost djeteta i majke utječe na ponašanje adolescenata

mother and child
Međuljudsko povjerenje ključna je komponenta zdravih odnosa. Kada komuniciramo sa strancima, brzo procijenimo možemo li im vjerovati. A te važne društvene vještine mogu biti oblikovane našim najranijim odnosom sa skrbnicima.

Prema novoj studiji sa Sveučilišta Illinois, adolescenti koji su kao mali imali nesigurnu privrženost svojim majkama vjerojatnije će precijeniti pouzdanost stranaca.
"Ideja je razumjeti imaju li rani odnosi privrženosti s majkama longitudinalnu, prediktivnu povezanost s načinom na koji adolescenti obrađuju znakove povezane s pouzdanošću, kako na razini ponašanja tako i na razini mozga", objašnjava Xiaomei Li, doktorand na Odjelu za ljudski razvoj i Obiteljske studije na Sveučilištu Illinois i glavni autor rada.

Komentar: Više o roditeljstvu pročitajte:


Cassiopaea

Najbolje od Weba: G. I. Gurdjieff: O evoluciji Čovjeka

Georgij Ivanovič Gurdijeff
© WikipediaGeorgij Ivanovič Gurdijeff, 1922.
Georgij Ivanovič Gurdjieff bio je armensko-grčki mistik, metafizičar i filozof koji je obilježio početak nove duhovne ere Zapada. Školovan u manastirima Istoka, odlučio je prenijeti učenje ezoterijske prakse na Zapad.

Gurdjieff je stvorio "sustav četvrtog puta", duhovnog učenja koje se nalazi između klasičnih "triju puteva" jogija, fakira i monaha. Njegov rad su preuzeli Bennet i Ouspensky.
"Suština u čovjeku je ono što je stvarno njegovo.

Osobnost u čovjeku je ono što 'nije njegovo'.

Suština je istina u čovjeku; osobnost je laž. Suština ima više šanse da se razvije kod ljudi koji žive bliže prirodi, u teškim životnim uvjetima i koji se nalaze u jednoj stalnoj opasnosti i bitci za opstanak.

Međutim, po pravilu, osobnost kod takvih osoba je vrlo malo razvijena. Oni imaju više onoga što je njihovo osobno od onoga što 'nije njihovo', što je rezultat obrazovanje i kulture."


Tko je bio Gurdjieff?


Georgij Ivanovič Gurdjieff (1877. - 1949.), proputovao je Istok naširoko i poprijeko u potrazi za tajnim ezoterijskim znanjem. Među njegovim najvećim postignućima su bili tajni sufijski manastiri te manastir Sarmong na dalekim obroncima Tibeta, o čijem unutarnjem radu je Gurdjieff nerado govorio. Jedino što je ispričao je koliko mu se bilo teško popeti na goru na kojoj su ulazna vrata bila i ostala na vrhu ledene mrcine.

Gurdjieff
© Collection Gurdjieff Foundation of New York
Sva svoja putovanja Gurdjieff je iznio u svojoj knjizi "Susreti sa izuzetnim ljudima" prema kojoj je snimljen čak i film u kojem igra i Fabijan Šovagović. Gurdjieff je bio neprocjenjiv egiptolozima u proučavanju Egipta jer su njegova dostignuća i tajni uvidi rasvijetlili mnoge tajne, među njima i o "objektivnoj umjetnosti", a Gurdjieff je bio i jedan od malobrojnih koji je vidio i skicirao slike pretpotopnog Egipta, Egipta prije potopa, kada je Egipat bio zimzelena meka ezoterijskih učenja.

Gurdjieff je sva svoja znanja i uvide raspravio u nekoliko svojih literarnih djela, među kojima se većina može pronaći u našim knjižarama. "Život je stvaran samo kad jesam", "Susreti sa izuzetnim ljudima", "Belzebubove priče", "Glasnik nadolazećeg dobra", "Borba Magičara".

Gurdjieff je stvorio "sustav četvrtog puta" duhovnog učenja koje se nalazi između klasičnih "triju puteva" jogija, fakira i monaha.

Njegov rad je preuzeo Ouspensky te proširio učenje. Ouspensky je inzistirao na komercijalnoj upotrebi ezoterijskog znanja no Gurdjieff ga je upozorio i nakon toga su se razišli. Za života, Ouspensky je napisao jednu uspješnu knjigu u kojoj se pojavljuje i Gurdjieff kao glavni lik - "U potrazi za čudesnim", iz koje smo izvukli neke zanimljive dijelove u nastavku teksta.

S druge strane, Gurdjieffov učenik Bennet je također nastavio s njegovim radom i to prilično uspješno, ali bez literarne ostavštine.

Nisu poznati njegovi današnji nasljednici.

Slijedi izvadak iz knjige "U Potrazi za Čudesnim", P.D. Ouspenskog.

Komentar: Više o učenjima G. I. Gurdjieffa pročitajte: Pogledajte i SOTT emisiju: MindMatters: Who Was G.I. Gurdjieff And Why Does It Matter?




Family

5 uvjerenja naučenih od narcisoidnih roditelja

Emocionalno zanemarivanje ili zlostavljanje u djetinjstvu može imati alarmantno snažne učinke na ljudsku psihu u odrasloj dobi.

parent
© SHUTTERSTOCK
Djeca narcisoidnih roditelja to predobro znaju, jer ih je odgajao netko s ograničenim kapacitetom za empatiju i pretjeranim osjećajem grandioznosti te lažne superiornosti.

Djeca narcisoidnih roditelja programirana su da u ranoj dobi traže potvrdu tamo gdje je nema, da vjeruju kako je njihova vrijednost povezana s ugledom njihovih obitelji te su naučena da svoju vrijednost mogu potvrditi samo time koliko dobro mogu 'služiti ' potrebama svojih roditelja.

Živjeli su život u kojem ljubav nije bila bezuvjetna, ako je uopće bila pružena.

Komentar: O narcisizmu dodatno pročitajte:


Sun

Vrlina - izraz snage duše

Vrlina nije ništa drugo nego djelovanje u skladu sa zakonima vlastite prirode.
Spinoza
drvo s jabukom
Danas se čini da se pojam "vrlina" odnosi na zastarjeli etički sustav.

Vrlina dolazi od latinske riječi vir, što znači čovjek, a virtus označava zaslugu čovjekovu, moralnu snagu koju on razvija, snagu njegove duše.

Vrlina je dakle posebna osobina koja čovjeku omogućuje preispitivanje sebe i rađanje nutarnjeg života pomoću sagledavanja samoga sebe i ispravljanja.
...vrlina je izraz prave čovjekove prirode - njegove tajanstvene, duboke prirode - one koja mu dopušta pristupanje savjesti, vlastitom dostojanstvu.

Komentar: Pročitajte i:


Cassiopaea

Najbolje od Weba: G. I. Gurdjieff: Gnostička učenja mistika koji je obilježio početak nove duhovne ere Zapada

Georgij Ivanovič Gurdijeff
© WikipediaGeorgij Ivanovič Gurdijeff, 1922.
Georgij Ivanovič Gurdjieff bio je armensko-grčki mistik, metafizičar i filozof koji je obilježio početak nove duhovne ere Zapada. Školovan u manastirima Istoka, odlučio je prenijeti učenje ezoterijske prakse na Zapad.

Gurdjieff je stvorio "sustav četvrtog puta", duhovnog učenja koje se nalazi između klasičnih "triju puteva" jogija, fakira i monaha. Njegov rad su preuzeli Bennet i Ouspensky.
"Suština u čovjeku je ono što je stvarno njegovo.

Osobnost u čovjeku je ono što 'nije njegovo'.

Suština je istina u čovjeku; osobnost je laž. Suština ima više šanse da se razvije kod ljudi koji žive bliže prirodi, u teškim životnim uvjetima i koji se nalaze u jednoj stalnoj opasnosti i bitci za opstanak.

Međutim, po pravilu, osobnost kod takvih osoba je vrlo malo razvijena. Oni imaju više onoga što je njihovo osobno od onoga što 'nije njihovo', što je rezultat obrazovanje i kulture."

Komentar: Više o učenjima G. I. Gurdjieffa pročitajte: Pogledajte i SOTT emisiju: MindMatters: Who Was G.I. Gurdjieff And Why Does It Matter?




Butterfly

Stoički vodič kroz naše emocije

stoici
Možemo li vjerovati našim osjećajima?

Često se za ljude kaže da su racionalna bića, ali u stvarnosti mi smo i vrlo emocionalna bića. Često je povijest bila pozornicom strašnih djela koja su počinila ljudska bića obuzeta strastima. Podalje od tih drama velikih razmjera, naš svako­dnevni život vrvi slučajevima u kojima je ispravno postupanje žrtvovano zbog nagona, ega i instinkta.

U velikim kazališnim tragedijama, kao što su Shakespeareove Kralj Lear ili Romeo i Julija, postupci pobuđeni strastima doveli su do nesretnog lanca događaja - izdaje i smrti.

To je sudbina likova velikih tragedija, ali koliko su se puta naše male svakodnevne drame razvile u negativnom smjeru zbog nedostatka vladanja sobom? Koliko nas je puta naše djelovanje vođeno strašću dovelo do ruba ponora?

Komentar: Također pročitajte: