Međutim, prevaga unutar skupine G20 se oštro pomjerila. Naime, prije dva desetljeća je više od 44% svjetske ekonomske moći u svojim rukama držao klubu vodećih industrijaliziranih zemalja - SAD, Japan, Njemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija i Kanada, a danas ove zemlje čine samo 31% globalne ekonomije, i to s daljnjim trendom opadanja.
U isto vrijeme, skupina BRICS postaje sve važnija, čak i s Michelom Temerom, koji, unatoč bliskim vezama s Washingtonom, Brazil ne želi odvojiti iz skupine ni u jednom području ili radnoj skupini. U trenutku stvaranja skupine G20 je udio u svjetskom gospodarstvu skupine BRICS bio 18,4%, da bi ove godine narastao na 31,2%. Dakle, 2016. je prvi put nadmašio skupinu G7.
Posebno impresivan je razvoj Kine, od 7,1% do 17,6% udjela, te Indije od 4,23% do 7,3% udjela u globalnoj ekonomiji.
Istina, Brazil, Rusija i Južna Afrika su se u posljednja dva desetljeća morali boriti s ozbiljnim ekonomskim krizama i nisu uspjeli značajno povećati svoj udio u globalnom gospodarstvu, no čak i s postignućima koja imaju su doprinijeli razvoju skupine.
Osim toga, BRICS je primamljiv jer unutar ove skupine je apsolutno neprihvatljivo uplitanje jedne zemlje u unutarnji politički sustav, posebno ne u sustav vrijednosti, ma što to značilo, ostalih partnera u grupi.
“Svatko tko prati sastanke na vrhu G20 od ranije, mogao je otkriti znakove promjena u globalnoj ravnoteži snaga. Razvijene zemlje Zapada su sada puno slabije nego u prošlosti”, piše Der Spiegel.
Na primjer, članak opisuje oporavak Rusije. Na summitu G20 koji se 2014. održao u Brisbaneu, u Australiju, mnoge zapadne države su htjele otkazati pozivnicu predsjedniku Vladimiru Putinu, ali je BRICS odnio prevagu.
Osim toga, upravo na marginama summita 2014. je s Rusijom utemeljena razvojna BRICS Banka, koja je protuteža Svjetskoj banci, kojom dominiraju razvijene zemlje Zapada, prije svega SAD.
“Osim toga, stari pristup i onaj kojeg su industrijalizirane zemlje pokazale u Hamburgu je vrlo različit. Predsjednik Donald Trump kritizira slobodnu trgovinu, čime se praktično razišao s ostatkom skupine G7”, zaključuje njemački list.
Na svojoj informativnoj internetskoj stranici BRICS Post navodi kako su se u Hamburgu, na marginama summita G20, sastali lideri Kine, Indije, Rusije, Brazila i Južne Afrike, te zaključili da je BRICS Banka uspjela dogovoriti 23 projekta vrijednih 6 milijardi dolara, samo u izgradnji plinovoda.
Utvrđeno je da je portfelj BRICS Bank narastao na 166,5 milijardi dolara u svibnju, iako je prije godinu dana iznosio samo 28,3 milijarde. Podatke su potvrdili, Institut za međunarodne financije i EPFR Global.
BRICS banka ima 23 projekta u različitim fazama pripreme za 2017. i 2018. godinu, a ukupnim iznos zajma je 6 milijardi dolara, rekao je čelnik banke K.V. Kamath na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Šangaju.
Sedam od tih projekata su u Brazilu, šest u Indiji, dva u Rusiji i tri u Južnoj Africi. Pet projekata od ukupno 1,7 milijardi dolara su u Kini. 2016. je banka odobrila zajmove za sedam projekata vrijednih 1,5 milijarde dolara, a većina uključuje zelenu energiju ili infrastrukturu.
“Posljednje dvije godine su bile vrlo zadovoljavajuće i banka je izgradila snažne temelje”, rekao je Kamath.
BRICS Banka je u srpnju prošle godine prodala obveznice u vrijednosti od 3 milijardi juana, oko 437 milijuna dolara, kako bi financirala projekte čiste energije u državama članicama.
Planira izdati obveznice i ove godine, dok će mogućnosti izdavanja obveznica tražiti i Brazil i Rusija, rekao je Kamath.
Nedavno izvješće Bloomberga je objavilo kako se investitori na tržištima u nastajanju ponovno okreću BRICS tržištu, gdje vide veću sigurnost za ulaganja.
Financiranje održivog razvoja i infrastrukturnih projekata, te transakcije u nacionalnim valutama ostaju u središtu pozornosti nove razvojne BRICS Banke, koja će, prema novom dokumentu politike za idućih pet godina, biti pokretač rasta cijele skupine.
Banka je priopćila kako postupno planira proširiti članstvo, te kako se prema strategijskom dokumentu do 2021. “starim” zemljama članicama trebaju pridružiti i druge.
Osim toga, Kina, Indija i Rusija su također i tri najveća dioničara u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci (AIIB). BRICS banka i AIIB će proširiti financijski doseg Kine i natjecat će se ne samo sa Svjetskom bankom, nego i Azijskom razvojnom bankom kojom dominira Japan.
Kina poziva BRICS da se uključi u borbu protiv terorizma
Na sastanku na marginama summita G20 u Hamburgu su se čelnici skupine BRICS u neformalnoj izjavi, trenutno predsjedavajuće Kine, složili kako BRICS treba biti glasniji i pokazati vodstvo u borbi protiv terorizma i globalnoj ekonomiji (Informal BRICS Leaders Meeting in Hamburg).
Xi Jinping je naglasio da se G20 treba suprotstaviti financiranju terorizma, njegovih ogranaka, pružanju sigurnih utočišta ekstremistima i svim drugim oblicima pomoći koje primaju od svojih sponzora. Govoreći o reformama u Indiji, rekao je kako treba surađivati zbog održivog oporavka globalnog gospodarstva.
Zalagao se za kolektivni glas protiv praksi protekcionizma, posebno u sferama trgovine i razmjeni znanja i stručnjaka. Pozvao je na ubrzanu uspostavu kreditne rejting agencije BRICS i izjavio kako suradnja na razvoju Afrike treba biti prioritet.
Zaključivši sastanak, predsjednik Xi Jinping je pozdravio snažnu odlučnost Indije u borbi protiv terorizma i zamah koji je BRICS dobio pod predsjedanjem Indije i rezultatom summita u Goi 2016.. Također je pozdravio uspjeh Indije u gospodarskom i društvenom razvoju i poželio susjedu još veći uspjeh u budućnosti.
Iz kojeg god kuta promatrali, globalno gospodarstvo se seli na Istok i skupina poput BRICS-a, čak i ako se još uvijek čini da je globalna hegemonija Zapada neupitna. I sve to se dogodilo u manje od 20 godina.
Komentari čitatelja
na naše novosti