Aleppo – Godinu dana poslije oslobođenja
Godinu dana nakon oslobođenja Aleppa od terorističkih skupina, stanje u gradu se pokušava normalizirati. Istočni dio grada pretrpio je znatnu štetu i trebat će mnogo godina da se sve u potpunosti obnovi.

Stanovnici se polako vraćaju u istočni Aleppo, zbraja se počinjena šteta, no najbitnije je da je sigurnost u gradu povećana, te je opsanost od terorističke prijetnje svedena na minimum. U ovo blagdansko vrijeme mozemo slobodno reći da se Božić vratio u cijeli Aleppo, a povratak 600 tisuća stanovnika otkako su završile ratne operacije oslobođenja grada ulijeva optimizam.

Mračna strana jednostranog izvještavanja

Bitka za Aleppo otkrila je mračnu stranu jednostranog izvještavanja korporativnih medija koji su se svrstali na stranu najbrutalnijih džihadističkih skupina. Romantiziranje skupina koje režu djeci glave, vrše javna smaknuća, izgladnjuju narod i kojima je jedini način "upravljanja" najbrutalniji oblik vladavine terora prema iskrivljenom tumačenju šerijatskih zakona, razotkrilo je svu brutalnost anti-sirijske propagande.

Aleppo se nikada nije masovno uključio u protuvladine demonstracije. Naprotiv, građanima Aleppa je od samih početaka bilo savršeno jasno da se u Siriji ne događa nikakva "revolucija", niti da je cilj demonstranata "sloboda i demokracija". Štoviše, u oktobru 2011. godine masovno su izašli na ulice da bi pružili podršku sirijskoj vladi i predsjedniku Basharu al-Assadu. Sve do sredine 2012. u gradu je bilo relativno sigurno, no tada je počela invazija takozvanih "pobunjenika" i stranih plaćenika, te je cijeli grad postao talac terorističkih skupina.

Tijekom 2012. i 2013. vodile su se teške borbe za grad. Sirijska snage uspjele su osigurati zapadni dio grada, dok su terorističke skupine nastavile s okupacijom istočnog dijela. Prekretnica u terorističkoj opsadi Aleppa bilo je oslobađanje industrijskog distrikta Sheikh Najjar, probijanje opsade Centralnog zatvora u maju 2014. godine, te osiguravanje ceste prema Aleppu koja je postala od najvećeg značaja za grad. U naredne dvije godine vodile su se teške bitke za grad, a probijanje trogodišnje opsade gradova Nabul i Zahra u februaru 2016. vidjela se odlučnost Sirijskih snaga i saveznika da oslobode cijelo područje grada. Zauzimanjem poznate ceste Castello u sjevernom dijelu grada u junu 2016., jedini opskrbni pravac za terorističke grupe bio je prekinut. Krajem jula terorističke skupine pokrenule su kontranapad u južnom dijelu grada u području distrikta Ramouseh, te su uspjeli probiti opsadu, no Sirijska vojska je povratila izgubljene položaje, te u septembru konačno zatvorila južni pravac i stvorila sve preduvijete za oslobađanje istočnog Aleppa.

Treba napomenuti da je u tom razdoblju najjača snaga bio sirijski ogranak al-Qaede, Front al-Nusra, gdje je ta teroristička organizacija postepeno utvrđivala svoju vlast, te vodila glavnu riječ sve do oslobođenja. Također, pripadnici takozvane "Islamske države" bili su prisutni u Aleppu sve do početka 2014.godine kada su krenuli svojim stopama osnivajući lažni "kalifat". Mnoge terorističke skupine su bile prisutne u Aleppu boreći se pod PR zastavom takozvane "Slobodne sirijske vojske" (FSA), zatim teroristička organizacija Nour al-Din al-Zenki poznata po dekapitaciji palestinskog dječaka Abdullaha Isse, Ahrar al-Sham, Jaish al-Islam, zatim zloglasne Brigade Farouq poznate po kanibalu abu Sakkaru, kojeg je osobno posjetio zagrebački ginekolog Jamal al-Assad, predstavnik sirijske "opozicije" u Hrvatskoj, te se ponosno slikao s naoružanjem u rukama i pored minobacača iz kojeg su ubijani civili u zapadnom Aleppu. U aprilu 2015. stvoren je Fatah Halab kao udruženi zapovjedni centar terorističkih grupa, no taj projekt nije polučio željene rezultate. Kako se terorističke skupine doslovno ponašaju kao kriminalne bande i često ratuju između sebe zbog najprizemnijih motiva, teroristički "konglomerati" su unaprijed bili osuđeni na propast.

U moru terorističkih organizacija rijetko ste mogli naći neku skupinu koja nije slijedila brutalnu i isključivu salafističku ideologiju, i čiji bi cilj bio uvođenje "demokracije" po Zapadnom modelu. Za Zapadne medije sve su terorističke skupine bile legitimna snaga u borbi protiv "režima". I danas ih nazivaju "pobunjenicima" iako je još od kraja 2011. godine kristalno jasno tko su i što su. Čak su i sami pripadnici terorističkih skupina bili začuđeni koliko su stanovnici Aleppa neprijateljski raspoloženi prema njima. Suprotno volji ogromne većine stanovnika Aleppa, ali i cijele Sirije, koji su čvrsto stali uz Sirijsku vojsku i službene vlasti, terorističke skupine nisu odustajale od terora i strahovlade. I možda tu možemo tražiti uzroke zbog čega teroristi nisu nikada uspjeli zavladati cijelim gradom.

UN i mediji su slijepo prihvaćali "statistike" terorističkih organizacija

Spomenimo brojke. Zapadni mediji i sami UN predstavljali su brojke koliko je ukupno civila, terorista, stranih plaćenika i njihovih obitelji bilo prisutno u Aleppu. Općeprihvaćena brojka bila je 250 tisuća i više. Kao u mnogim slučajevima prije Aleppa, UN i mediji su slijepo prihvaćali "statistike" terorističkih organizacija, odnosno njihovih "aktivista", ne dovodeći u pitanje njihovu vjerodostojnost. Međunarodni odbor Crvenog križa objavio je da je evakuirano 35 tisuća ljudi iz istočnog Aleppa, uglavnom terorista i njihovih obitelji među kojima je bilo mnogo stranih državljana, te su prebačeni u provinciju Idlib. Postavimo pitanje, gdje je preostalih 215 tisuća?

Prema podacima Evakuacijskog centra Jibreen u Aleppu, ukupna brojka registriranih stanovnika istočnog Aleppa je 110 tisuća. Dakle, brojka od 250 tisuća je bila lažna i samo u svrhu ratne propagande da se pridobiju simpatije svijeta prema najbrutalnijim terorističkim skupinama i njihovim obiteljima. S druge strane, vrlo znakovito je da više od dvije trećine stanovnika istočnog Aleppa odlučilo ostati nakon oslobođenja što vrlo jasno pokazuje ćinjenićno stanje da većina populacije vjeruje sirijskom državnom vodstvu i vojsci, te odbacuje "revolucionare", odnosno "pobunjenike" kako mediji nazivaju terorističke skupine blisko povezane s al-Qaedom. Uostalom, video objavljen u septembru 2016. s područja istočnog Aleppa dokumentira direktnu povezanost sirijske al-Qaede i "pobunjenika", te pravo lice sirijske "revolucije", a možete ga pogledati ovdje.

Životi milijun i pol stanovnika zapadnog Aleppa koji su svakodnevno bili pod napadima nisu bili vrijedni spomena dokle god je na snazi projekt smjene režima. Prema podacima voditelja forenzičke medicine dr. Zahera Haja predstavljenim novinarki i aktivistici Evi Bartlett, od sredine 2012. godine pa sve do oslobođenja, "10.550 civila ubijeno je u Aleppu, od čega 40 posto žena i djece. Samo u posljednjih godinu dana (2016.) 328 djece ubijeno je terorističkim granatiranjem u Aleppu, a 45 djece ubijeno je od strane terorističkih snajperista."

Takozvane "Bijele kacige" su samoproglašena "civilna zaštita" pod vodstvom bivšeg britanskog vojnog obavještajca Jamesa Le Mesuriera i koja je gotovo u cijelosti financirana od vlada koje su direktno naoružavale terorističke skupine u Siriji, najviše od SAD-a i Velike Britanije. Predstavljaju se kao "nenaoružani i neutralni", no dokazi upućuju na drugačije, te se slobodno može reći da su "Bijele kacige" čista ratna propaganda, a njihovo područje djelovanja je u dijelovima Sirije pod okupacijom teroristčkih skupina i al-Qaede. Također, sami pripadnici al-Qaede slave "Bijele kacige" kao "skrivene vojnike revolucije". Detaljnije informacije o "Bijelim kacigama" možete naći u detaljnoj analizi britanske istrazivačke novinarke Vanesse Beeley u dva dijela, ovdje i ovdje.

Također, u martu ove godine, američke zračne snage izvele su ciljani napad na pripadnike al-Qaede u selu al-Jinah, provincija Idlib. Gađana je zgrada u sklopu džamije, te je poginulo 49 ljudi, civila i militanata. "Bijele kacige" su prve izašle na teren, i samo taj slučaj je dovoljan da razbije "teoriju zavjere" o povezanosti spomenute "civilne zaštite" s al-Qaedom.

Korištenje djece u propagandne svrhe

Nakon oslobođenja Aleppa, tek se počela otkrivati sva prljavština medijskog izještavanja. Prema samim svjedočanstvima stanovnika okupiranog dijela Aleppa koji su odlučili ostati, a čiji se glas i danas uporno ignorira, život pod okupacijom terorista je doslovno bila noćna mora. Vanessa Beeley koja je osobno na terenu svjedočila oslobođenju Aleppa, razgovarala je s civilima i dokumentirala izjave koje su bile u suprotnosti izvještavanju korporativnih medija, pogotovo o "Bijelim kacigama". Svjedoci govore da "Bijele kacige" nisu pomagale civilnom stanovništvu, nego su fokusirali akcije "spašavanja" na pripadnike terorističkih skupina. Mnogo civila poginulo upravo od terorista, jer su teroristi spriječavali civilima izlaz iz istočnog dijela grada. Preživjeli civili krive Front al-Nusra koji su, prema izjavama svjedoka, zapovijedali svim naoružanim skupinama, a same "Bijele kacige" su bile u njihovoj službi. Također, oslobođenje istočnog Aleppa otkrilo je da su terorističke skupine skladištile hranu, te ju koristili kao sredstvo ucjene i represije prema lokalnom stanovnistvu. Samim time, sve priče o izgladnjivanju civila od strane "režima" padaju u vodu.

Vanessa Beeley prikupila je mnogo svjedočanstva koje otkrivaju stvarnu sliku života pod okupacijom terorista, a više možete pogledati na njezinom YouTube kanalu. Korporativni mediji su svjesno lagali o Aleppu, i još uvijek svjesno lažu, i sama činjenica da su im nevažne priče preživjelih iz Aleppa govori koliko im je uistinu stalo da života običnih gradjana Sirije. Dokle god traje projekt 'smjene režima u Siriji', briga korporativnih medija fokusirana je živote pripadnika najbrutalnijih terorističkih skupina i njihovih obitelji. Ostali su im nebitni.

Slučaj Bane Alabed, danas osmogodišnje djevojčice koja je tvitala iz Aleppa, posebna je priča iskorištavanja djeteta u svrhu ratne propagande koja traje i danas. Sirijski novinar Khaled Iskef detaljno je obradio spomenuti slučaj i došao do saznanja da je dom Bane Alabed bio odmah do glavnog sjedišta Fronta al-Nusre. Kako je Bana postavljala video snimke izvan svojeg doma, nije bilo teško otkriti lokaciju, a snimanje bilo kakvih lokacija u istočnom Aleppu nije bilo moguće bez posebnog dopuštenja terorista Fronta al-Nusre. Samo sjedište "Bijelih kaciga" je bilo unutar sjedišta Fronta al-Nusre, a sve je dokumentirano u videu Khalida iskefa koji možete pogledati ovdje. Djevojčica je tvitala na engleskom jeziku iako je bilo jasno da ne razumije taj jezik, a sve što uspije izgovoriti je naučeno napamet pod utjecajem njezine majke i ljudi oko nje. YouTube je u međuvremenu uklonio te video dokaze s Iskefovog računa, no moguće ih je pogledati ovdje, ovdje i ovdje.


Također, Banin otac Ghassan Alabed je i sam bio aktivni pripadnik terorističkih skupina kao ravnatelj 'Civilnog registra Vijeća istočnog Alepa', a kojeg je vodio Abdul Aziz Maghrabi, pripadnik Brigada Tawhid 2012. godine kada su izvršili invaziju na Aleppo. Nakon toga, Maghrabi je postao ne samo jedan od vođa Fronte al-Nusra, već i osnivač 'Bijelih kaciga' u istočnom Alepu." Nadalje, Ghassan Alabed kao školovani pravnik, bio je sudac šerijatskog suda, te je bio gospodar života i smrti koji je presudio mnogim gradjanima istočnog Aleppa.

Na kraju, moramo ukratko spomenuti možda najveći slučaj antisirijske propagande, slučaj ozlijeđenog dječaka na narančastoj stolici u ambulantnom vozilu, Omrana Daqneesha. Podsjetimo, službena priča je da je mališan ozlijeđen u zračnom napadu sirijskih ili ruskih snaga u augustu 2016. godine. Krokodilske suze CNN-ove Kate Bolduan su posebna vrsta patetike, jer eto, jadni mališan je bio meta zračnih napada onih koji samo napadaju djecu, škole i bolnice, a nikada terorističke skupine. No, Omranov otac otkrio je sasvim drugačiju stranu priče.

U junu ove godine, Eva Bartlett osobno je posjetila dom Omrana Daqneesha i porazgovarala s njegovim ocem. Mohammad Kheir Daqneesh izjavio je da je "Omran je postao ikonom bez njegova znanja ili pristanka njegove obitelji, kao i lažnih pretpostavki o okolnostima kako se sve desilo." Omran je unesen u ambulantno vozilo od strane "volontera" "Bijelih kaciga", a poznati prizor obišao je svijet. Omranov otac izjavio je da nije čuo "nikakve zvukove zrakoplova i bombardiranja, i da je sve najednom utonulo u mrak." Omranove ozlijede su bile lakše, te je sve preuveličano da bi se dobilo na snazi "priče". Također, Muhammad je odbio javno istupati u službi pro-terorističkih skupina i korporativne propagande, a ostanak cijele obitelji Daqneesh u istočnom Aleppu jasno pokazuje stav da je istočni Aleppo uistinu oslobođen, a ne "zauzet" ili "okupiran" od snaga Sirijske vojske. Da nije tako, obitelj Daqneesh bi sada bila u provinciji Idlib.

Pobjedom Sirijske vojske i saveznika u Aleppu zatvorilo se jedno vrlo mračno poglavlje u povijesti tog drevnog grada. Politička vodstva "civiliziranog" svijeta stala su na stranu najbrutalnijih koljača kojima ništa nije sveto, a korporativni mediji iako trpe poraz za porazom, i dalje guraju pro-terorističku propagandu. Godinu dana nakon oslobođenja Aleppa, grad je ponovo na nogama i jedino što je bitno je glas samih stanovnika Aleppa. Jer oni su stvarni i jedini pobjednici.