Kolumbijski predsjednik je izrazio svoju namjeru bude dio ove vojne organizacije još 2013. godine, kada je najavio potpisivanje sporazuma o suradnji i označio početak procesa približavanja.
Santos je tada rekao da Kolumbija ima pravo "misliti na velike stvari" i da će nastojati biti jedna od najboljih zemalja "ne samo u regiji, već u cijelom svijetu".
Bogota je ratificirala taj sporazum 2016. godine, kada je Santos dobio nagradu Nobelovu nagradu za mir zbog napora u dijalogu s ljevičarskom gerilskom skupinom FARC.
Međutim, neki su stručnjaci naglasili da ovaj sporazum, koji podrazumijeva razmjenu povjerljivih informacija, može utjecati na povjerenje među zemaljama Latinske Amerike u pitanjima obrane. S druge strane, odluka je upalila alarm jer se njome najvjerojatnije krši zajednička deklaracija "Južne Amerike kao zone mira".
Juan Manuel Santos je pojasnio kako će sporazum biti formaliziran sljedećeg tjedna u Bruxellesuu sjedištu NATO pakta i kazao je "kako ovaj korak, prvi takve vrste u Latinskoj Americi, poboljšava imidž nacije i osigurat će Kolumbiji da bude puno veći akter na međunarodnoj pozornici".
Zemlje s kojima NATO redovito održava stratešku vojnu suradnju i koje imaju status "globalnog partnera" su okupirani Afganistan, potom Australija, Irak, Japan, Južna Koreja, Mongolija, Novi Zeland, još uvijek Pakistan, a sada to postaje Kolumbija.
"Naši globalni partneri aktivno pridonose operacijama i misijama koje predvodi NATO", naglasili su u sjedištu Sjevernoatlantskog saveza.
Što NATO radi u Latinskoj Americi?
Kolumbijski novinar Jon Restpo tvrdi kako se ne može zaboraviti da je NATO organizacija koju karakterizira provođenje vojnih operacija diljem svijeta koje su orkestrirane iz Washingtona.
Stoga se interes za Kolumbiju od strane Sjevernoatlantskog saveza može opisati kao demonstracija sile, ako se uzme u obzir da su Rusija i Kina povećali svoje bilateralne odnose sa zemljama Latinske Amerike. SAD su zabrinute zbog njihovih velikih projekata, kao što su "kineski" kanal u Nikaragvi i širenje luke Mariel na Kubi od strane Rusije. Naravno, ne treba zaboraviti napetosti između Venezuele i Sjedinjenih Država i da Kolumbija graniči s Venezuelom
Zbog najave Santosa su posebno zabrinuti u nekim zemljama Latinske Amerike koje graniče s Kolumbijom, budući da je NATO od svog osnutka agresivna vojna organizacija.
Protiv koga će se NATO boriti u tom dijelu svijeta? Kolumbijski odnos s ovom organizacijom sigurno neće biti "humanitarni" i potez kolumbijskog predsjednika je uzrok zabrinutosti, a osim toga krši i međunarodne konvencije.
NATO je stvoren kako bi zadržavao sovjetsku ekspanziju i od tada služi geopolitičkim interesima Sjedinjenih Država. Stoga, nakon što se Sovjetski Savez raspao, NATO više nije imao razlog za postojanje.
No, kasnije je stvoren bauk terora, što je bio izgovor za vojne intervencije u Afganistanu i Iraku, kasnije diljem šireg Bliskog istoka.
Ulazak Kolumbije u NATO pod krinkom globalnog partnera bit će vrlo osjetljivo pitanje za Latinsku Ameriku, jer se NATO uvijek koristi za promicanje američkih interesa, da se podijele troškovi rata među "saveznicima" i favoriziraju velike multinacionalne tvrtke.
U ovom trenutku, neposredno nakon predsjedničkih izbora u Venezueli, ova je latinoamerička zemlja proglašena izravnom prijetnjom američkim nacionalnim interesima i nakon službenog ulaska Kolumbije sljedeći tjedan u NATO, iako sa statusom "globalnog partnera", nije isključen nijedan scenarij.
Komentari čitatelja
na naše novosti