Slika
Islamska Republika Iran, kao druga na listi potrošačkih ekonomija na Bliskom istoku, sa mladom populacijom i bogatim prirodnim resursima - sirove nafte i prirodnog gasa - i izuzetno osjetljivom srtrateškom geografskom položaju, i pored zapadnih sankcija zauzeta je pronalaskom novih partnera za sklapanje ekonomskih i trgovinskih ugovora ali i inostranih investicija.

Internacionalni TV kanal SAHAR, pozivajući se na pisanje Wašington Timesa, navodi da je Iran, nakon Egipta najveća potrošačka ekonomija Bliskog istoka, sa mladom populacijom i bogatim prirodnim resursima - sirove nafte i prirodnog gasa - i izuzetno osjetljivom srtrateškom geografskom položaju, i pored zapadnih sankcija zauzeta je pronalaskom novih partnera za sklapanje ekonomskih i trgovinskih ugovora ali i inostranih investicija.

Ekonomist Bižan Hadže-pur koji trenutno radi u Beču, je rekao: "Iranska ekonomija je i bez nuklearnog razvoja ostvarila veliki ekonomski rast i prosperitet, što nema velike povezanosti sa ukidanjem zapadnih sankcija ovom društvu. Iako bi taj ekonomski skok i razvoj mogao biti brži u slučaju ukidanja zapadnih sankcija iranskoj privredi, ipak Iran ima svoje stabilan ekonomski rast." Iranski i predstavnici članica G5+1 pregovaraju u austrijskoj prijestonici Beču kako bi određenim ograničenjem nuklearnih aktivnosti Irana doveli do stvaranja uvjeta za ukidanje sankcija iranskoj privredi.

Prema riječima Hadže-pura, bilo da dođe do postizanja nuklearnog sporazuma ili ne, proizvodnja prirodnog gasa i sirove nafte u Iranu će dovesti do povećanja deviznih prihoda iranskoj vladi u narednim godinama, što će rezultirati smanjenjem inflacije i nezaposlenosti. Analitičari tvrde da bi ukidanje sankcija moglo dovesti do velike eksplozije i razvoja iranske privrede. Nuklearni sporazum može samo dovesti do tog ubrzanja a jačanje procenta zaposlenih u privatnom sektoru će dovesti do snaženja domaćeg bruto proizvoda i on bi do 2018. godine mogao porasti na 7 procenata.