Vijest je komentirao bivši grčki ministar financija, koji smatra da je stanje u Grčkoj tmurno i oštro se protivi politici njemačke kancelarke Angele Merkel.
Stručnjak je također upozorio na kolaps zemlje i da su europski političari sa svojim "planovima spašavanja" potpuno zastranili i Grčku gurnuli u propast.
Svakoj osobi s imalo zdravog razuma je od samog početka bilo jasno da je takozvani "grčki bailout" bio dizajniran isključivo za spašavanje banaka, osiguravajućih društava i "lešinarskih fondova" na štetu Grka i europskih poreznih obveznika. Ovu su politiku dogovorili bivši njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, Angela Merkel i čelnik Europske središnje banke Mario Draghi. Godinama su varali grčki narod, ali i sve narode eurozone i EU, samo kako bi ispunili dodijeljenu im zadaću i spasili svoje fotelje.
"Grčka je na istom mjestu, u istoj crnoj rupi, i svaki dan tone sve dublje. Isto tako, mjerama štednje su kreditori onemogućili investicije i potrošnju. Državni dugi nije ništa manji, samo sada imamo više vremena za vratiti još više duga. Unatoč smanjenju dugova u iznosu od nekoliko milijardi, dug je općenito porastao! Država je praktično u bankrotu, ljudi su osiromašeni, tvrtke su još uvijek u stečaju, a naš BDP je pao za 25 posto", rekao je bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis.
Ali to nije sve. Oštro se okomio protiv kancelarke Angele Merkel i rekao "kako nema povjerenja u nju ni o jednom pitanju".
U vrijeme navodnih "pregovora", Angela Merkel je pitala premijera Tsiprasa da otjera Varoufakisa. Odbio je, a kasnije, kada se vodila žestoka borba između bivšeg grčkog ministra financija i Wolfganga Schäublea, Tsipras i Merkel su se dogovarali i rekli da treba pustiti ministre da se svađaju, a njih dvoje će pronaći rješenje.
"Ona ne samo da je osujetila, nego se sa svojim ministrom financija protiv vlastitih uvjerenja u Bundestagu borila za treći "bailout", rekao je Varoufakis.
Razni ekonomisti financijsku situaciju Grčke smatraju vrlo kritičnom.
"Put do vraćanja kreditnih sposobnosti je dalek. Hoće li Grčka trajno dobivati financijsku pomoć, to je upitno", navodi se u studiji Centra za europsku politiku iz Freiburga.
Zemlja troši 107 posto raspoloživog dohotka i 13 godina zaredom mora živjeti od onoga što sama zaradi. Usporedbe radi, njemačka javna potrošnja je prošle godine iznosila 88 posto BDP-a, a na razini EU 93 posto, navodi se u izvješću njemačkog Centra za europsku politiku.
No, kriza u Grčkoj nije završila, jer se nisu poduzeli održivi i smisleni koraci od samog početka. Da je Tsiprasova vlada imala hrabrosti i proglasila nacionalni bankrot, doista bi uništila puno novca, ali bi uz opsežne strukturne reforme Grci barem imali priliku za novi početak. Ovako će grčkom narodu svakim danom biti sve teže, a kako se iz političkih razloga ne smije odustati od ranije zacrtanih ciljeva, potrebna sredstva će se namaknuti od europskih poreznih obveznika.
Ekonomist Rudolf Hickel također smatra da je ekonomska situacija u Grčkoj neizvjesna. Zaista, uz sva uvjeravanja, tko bi pomislio da je Schäubleova politika oštrih mjera štednje zapravo bila uzrok bijede?
Hickel je rekao kako je očekivani gospodarski rast za Grčku u ovoj godini nešto manje od dva posto, a još uvijek visoka stopa nezaposlenosti, od gotovo 20 posto, ne jamči mogućnosti otplate novih kredita u nadolazećim godinama. Razlog lošeg stanja Hickel vidi u politici kreditora koji Ateni nameću "politiku štednje".
"Od 2008. do 2016. se državna potrošnja smanjila za čak 30 posto. To je značilo demontažu državnih usluga, smanjenje plaća, smanjenje socijalnih usluga, čak i medicinske skrbi. Sve je pratila privatizacija, koju su investitori iz inozemstva proveli kao da beru zrelo grožđe", rekao je ekonomist Bremena.
"Zbog štednje se od 2007. godine dodana vrijednost privatnih tvrtki smanjila za gotovo 38 posto. To je posebno utjecalo na mikro poduzeća, koji su davala 60 posto ukupne dodane vrijednosti. Danas svaki treći Grk živi u siromaštvu. Ovako kreditiranje, uz politiku mjera štednje, nesporan je dokaz velike pogreške neoliberalizma", rekao je Hickel.
Ekonomist naglašava da je politika s kreditnim programima pomogla kreditorima da odvoje Grčku od financijskih tržišta. Na vrhuncu krize je bilo masovnog klađenja na bankrot zemlje i na tome su mnogi zaradili veliki novac.
"Prije 2010. nisam mislio da su takve špekulativne akcije protiv države članice eurozone bile moguće", objašnjava Hickel.
Pouka ove krize je poznata. Kako bi se konstantno spašavao euro, stvorena je institucija unutar eurozone, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), koji će u budućnosti na isti način reagirati u svim slučajevima poput Grčke.
Komentar: