guaido
© Reuters / Ivan Alvarado
Jučer je čelnik venecuelanske oporbene stranke Voluntad Popular i samoproglašeni predsjednik zemlje Juan Guaidó pozvao pristaše da izađu na ulice ovog vikenda i da prosvjeduju zbog nestanka struje diljem zemlje, dok je predsjednik Nicolas Maduro najavio plan "upravljanja krizom" narednih dana.

Reuters javlja kako si se stanovnici suočili s nestašicama struje i vode, a tvrtke su privremeno zatvorene. Nastava u školama je također otkazana, nakon što se u ponedjeljak dogodilo drugo veliko zamračenje ovog mjeseca. Struja je u većem dijelu zemlje nestala u ponedjeljak poslijepodne, manje od dva tjedna nakon što je obnovljeno napajanje električnom energijom nakon najgoreg "blackouta" u povijesti Venezuele.

"Došlo je vrijeme za agitiranje u svakoj državi, u svakoj zajednici, za povratak vode, povratak struje, za povrat plina", rekao je predsjednik Narodne skupštine Juan Guaidó.

Guaidó, koji se proglasio predsjednikom u siječnju, tvrdeći kako je ponovni izbor predsjednika Nicolasa Madura u svibnju 2018. godine bio nelegitiman, izjavio je kako je prosvjed oporbe zakazan za subotu, bez davanja pojedinosti.

Guaidó i oporbeni kritičari tvrde da su dva prekida napajanja električnom energijom "rezultat desetljeća korupcije i lošeg upravljanja", iako fotografije i snimke s područja elektrane El-Guri pokazuju da je na jednoj od ključnih transformatorskih stanica u objektu podmetnut požar.

Struja se u utorak navečer vratila na polovicu od 24 savezne države, ali je ponovno nestala u zoru u srijedu.

Jučer je američki predsjednik Trump u Bijeloj kući ugostio Guaidóovu suprugu, novinarku Fabianu Rosales, te rekao kako "Rusija mora izaći" i da su "sve opcije otvorene" kako to učiniti.

Prekid napajanja je naštetio naftnoj industriji, vitalnom sektoru ekonomije Venezuele koji se bori kako bi u uvjetima sankcija i embarga koliko toliko opstao. Glavna izvozna luka nafte Josea i četiri postrojenja potrebna za pretvaranje teške nafte Venezuele u izvozni proizvod ne rade od ponedjeljka, kažu izvori Reutersa.

"Struja se vratila oko 10 sati ujutro, ali još uvijek nismo bili u stanju da se ponovno pokrenemo", rekao je radnik na jednom od postrojenja, dodajući kako će se postrojenja ponovno pokušati pokrenuti kasnije u srijedu, to jest sinoć. Za sada nema podataka rade li postrojenja za miješanje nafte redovito ili su još uvijek u zastoju.

Kronika sabotaže

Venecuelanske vlasti su pojasnile kroniku i razloge drugog vala prekida napajanja strujom koji se dogodio u ponedjeljak, 25. ožujka. Prvi nestanak struje počeo je u 13:25 i pogodio je 16 država. Prema priopćenju ministarstva komunikacija Venezuele, napadači su "izvršili napad na glavne vodove koji izlaze iz hidroelektrane Simon Bolivar u El-Guriju". Vlasti su postupno počele obnavljati rad elektroenergetskih sustava od 16:00 sati i do večeri su kvarovi gotovo u potpunosti popravljeni.

Međutim, u večernjim satima, oko 21:50 sati, saboteri su napali transformatorske HE po drugi put u 24 sata, izazvavši požar, nakon čega je 19 saveznih država Venezuele ponovno palo u mrak.

Ministar za komunikacije Jorge Rodriguez je navečer 26. ožujka izjavio:

"Nakon podnevnog napada u ponedjeljak na nacionalni sustav napajanja električnom energijom, kada je bilo moguće povratiti najveći dio električnog opterećenja, proveden je drugi veliki napad na transformatore hidroelektrane u El-Guriju."

Saboteri na mjestu zločina nisu mogli biti uhvaćeni. Samo dan kasnije je Ured glavnog tužitelja Venezuele izvijestio je o uhićenju šestorice osumnjičenika i objavio njihova imena. Vatrogasci su uspjeli ugasiti požar i stručnjaci su počeli popravljati opremu. Opskrba električnom energijom u većini dijelova zemlje nastavljena je u srijedu.

Potpredsjednica Delcy Rodriguez najavila je da su za dvostruki napad odgovorne Sjedinjene Države. Napadi na elektroenergetske vodove su provedeni uz korištenje elektromagnetskih sredstava, a požar u transformatorskoj zoni je još jedna karika u američkom planu usmjerenom na poticanje kaosa i sabotiranje proizvodnje nafte u Venezueli.

"Ovaj je zlokobni plan izrađen u Washingtonu i usmjeren je protiv svih ljudi Venezuele, nastojeći poremetiti mir naše domovine i zaustaviti proizvodnju nafte", napisala je Delcy Rodriguez.

Venecuelanski mediji i ljudi na društvenim mrežama vjeruju da će se napadi na vitalne sustave za održavanje života u zemlji nastaviti. Vjeruje se i da je iscrpljujuća taktika sabotaža preteča oružane invazije, koju će Sjedinjene Države, ako ne uspiju svrgnuti vladu, na kraju ipak pokrenuti.

Novinari u zemlji ističu da se drugi napad na električnu mrežu zemlje dogodio samo dan nakon dolaska ruske vojne delegacije u Caracas, što je "opomena vladi i ljudima da ne surađuju s Rusima".

Posjet je, kako navodi tisak, povezan s aktivacijom proturaketnih sustava S-300, koje je Caracas ranije kupio od Rusije.

Vrijedi reći da je drugo zamračenje ponovno uzrokovalo privremeni kolaps Venezuele. U pogođenim državama je prekinut rad gotovo svih poduzeća i institucija. Zatvorene su trgovine i kafići. Stala je i podzemna željeznica. Neaktivni semafori su stvorili kilometre prometnih gužvi. Ponovno se vratio problem s opskrbom vodom. U zemlji se pogoršala situacija s kriminalom.

Nacionalne bolivarske oružane snage (FANB) i druge civilne sigurnosne snage su raspoređene diljem zemlje kako bi se održao red. Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro se građanima obratio putem Twittera.
"Neprijatelji domovine ne prestaju pokušavati destabilizirati zemlju. Uvjeravam vas da će za svaku akciju mržnje prema našoj zemlji ljudi biti još ujedinjeniji, svjesniji i mobiliziraniji. Mi ćemo ih pobijediti", napisao je Maduro.
Operativno strateško zapovjedništvo Bolivarskih oružanih snaga (FANB) je aktiviralo poseban akcijski plan na svim postajama i podstanicama elektroenergetskih mreža. Po nalogu ministarstva unutarnjih poslova i ministarstva pravosuđa, ne samo timovi stručnjaka državne korporacije Corpoelec, već i sigurnosne ophodnje, skupine zdravstvenih službi i civilna zaštita raspoređeni su diljem zemlje.

Guaido će prije ili kasnije biti suđen za terorizam

Iako je u ovom trenutku za vladu u Caracasu korisnije da Gaudio i njegove pristaše budu na slobodi, nego u zatvoru, ovakve sabotaže, koje odnose živote u bolnicama, tvornicama i energetskim postrojenjima su teroristička djela protiv vlastite zemlje i naroda. Ne postoji zemlja u svijetu koja bi dopustila da samoproglašeni uličarski predsjednik na račune svoje stranke i svoje osobne prebaci 30 milijardi dolara državnog novca s inozemnih računa i da tim novcem organizira provedbu državnog udara i ovakve sabotaže.

U ovom mjesecu, 7. i 25. dana, nacionalni elektroenergetski sustav Venezuele je pretrpio dvije sabotaže koje su gotovo cijeli državni teritorij ostavile bez električne energije. Budući da je električna energija temeljna javna usluga i bitan aspekt pristupa temeljnim pravima, nužno je sagledati učinak tih djela u pravoj dimenziji.

Definicija terorizma u Venezueli

Terorizam se definira na nekoliko načina, osobito naglašavajući namjeru počinjenja tih djela. Ženevska konvencija iz 1987. navodi da je terorizam "kazneno djelo protiv države i čija je svrha ili priroda da se izazove teror protiv određenih osoba, skupina ljudi ili sveukupne javnosti".
Ovaj pojam je upotpunjen u Međunarodnoj konvenciji o suzbijanju bombaških napada 1997. i određuje da se terorizam sastoji od isporuka, postavljanja, bacanja ili detoniranja eksplozivne naprave ili tvari ili drugih smrtonosnih naprava na mjestima javne uporabe ili infrastrukture, s namjerom da se "uzrokuje značajno uništenje tog mjesta, objekta ili mreže koja proizvodi ili može uzrokovati ozbiljnu ekonomsku štetu".
U tom smislu je prerano ekonomski procjenjivati utjecaj drugog nacionalnog raspada elektroenergetskog sustava, ali već postoje procjene štete za sabotažu od 7. ožujka. Prema podacima iz Ecoanalitice i Fedenage, "opći gubici koji su se dogodili između četvrtka, 7. ožujka i ponedjeljka 11. ožujka, kombinirani s nemogućnošću proizvodnje i pljačkama u nekim državama, dosegli su brojku od 875 milijuna dolara, što predstavlja više od 1% bruto domaćeg proizvoda zemlje 2018. godine."

To je samo vrh u procesu uništavanja gospodarstva Venezuele nakon što su se počele primjenjivati ekonomske sankcije protiv zemlje, koje, prema procjenama koje je nedavno objavila Pasqualina Curcio, iznose 114,3 milijarde dolara, što je iznosi potreban za uvoz lijekova i hrane za opskrbu 30 milijuna Venecuelanaca za sljedećih 26 godina.

Od 1963. godine je izdano 19 međunarodnih pravnih instrumenata kako bi se spriječila takva djela. Ti dokumenti pozivaju države da ih ratificiraju. Venezuela je dio nekoliko tih dokumenata i za ispunjavanje svojih međunarodnih obveza mijenjala nacionalno zakonodavstvo, posljednji put 2012. godine sa Zakonom protiv organiziranog kriminala i financiranja terorizma, koji u drugom stavku članka 4 definira teroristička djela kao "namjerno djelo koje bi po svojoj prirodi ili kontekstu moglo ozbiljno naštetiti zemlji ili međunarodnoj organizaciji, stoga su klasificirana kao zločin u okviru pravnog sustava Venezuele i djela počinjena s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, neopravdane prisile vlade ili međunarodne organizacije da izvrše neki čin ili se suzdrže od njega, ili dase ozbiljno destabiliziraju ili unište temeljne političke, ustavne, ekonomske ili društvene strukture zemlje ili međunarodne organizacije".

Da bi se djelo smatralo terorizmom, njegova namjera mora biti potvrđena u odnosu na zločine predviđene zakonima zemlje. Jedan od njih je Kazneni zakon, gdje postoji kazneno djelo štete i uništenja nad javnim zgradama ili svim drugim javnim i objektima vjerskih kultova.

Također je važno zapamtiti da u Venezueli postoji zakon za sustav elektroenergetskih usluga u kojem se kažnjava zločin "štete nad instalacijama nacionalnog električnog sustava" i "namjerni prekid električnog sustava", što se kažnjava kao terorističko djelo.

Zakon predviđa i mogućnost da su djela počinjena iz drugih zemalja ili čak putem elektroničkih i računalnih uređaja, a prema više izvora i priopćenja se 7. ožujka radilo o kibernetičkom napadu na električnu mrežu Venezuele. Kasnije je to službeno potvrdio i Caracas.

Terorizam zastrašuje ili prisiljava vladu da donese neku odluku, a taj se zločin vidi u izjavama političkih glasnogovornika oporbe i prevratničkih vođa Juana Guaidóa ili Antonia Ledezme, koji su izričito naglasili da normalizacija električnih usluga ovisi o odlasku predsjednika Nicolása Madura, što su rekli i američki državni tajnik Mike Pompeo, savjetnik Trumpa za Venezuelu Elliotta Abrams, senator Marco Rubio i sam Donalda Trumpa, koji su govorili o potrebi povećanja stradanja venezuelanskog naroda zbog američkih interesa u Venezueli.

To su zločini protiv čovječnosti

Prema Rimskom statutu, zločini protiv čovječnosti su, uz nabrojane zločine, sve "druge nečovječne radnje koje namjerno uzrokuju veliku patnju ili napade na fizički integritet ili duševno ili fizičko zdravlje". Jedno od pitanja o kojima se najviše raspravlja jeste je li sam terorizam zločin protiv čovječnosti i stoga spada pod međunarodnu individualnu kaznenu odgovornost.

Temelj za ovu raspravu je da danas terorizam ima dvije velike značajke po kojima se razlikuje. Prvo, njegova transnacionalna priroda i planetarne posljedice. Drugo, velika patnja koju nanosi civilnom stanovništvu kojem uskraćuje temeljna prava, među njima i pravo na život.

Sumnje da se terorizam tretira kao zločin protiv čovječnosti su uglavnom tehničke prirode, jer ne postoji jedinstvena i univerzalna definicija onoga što se može smatrati takvim. Međutim, dokumenti Međunarodnog kaznenog suda pokazuju da djela opisana u ovom dokumentu mogu obuhvatiti u obje kategorije kao zločine koji predstavljaju prijetnju miru i sigurnosti, kao i djela koja generiraju ogromne patnje populaciji.

Gledano na ovaj način, bez obzira na konkretne i individualizirane posljedice, kao što su mrtvi ili pogoršanje stanja bolesnika ili ekonomske posljedice, sam čin napada na nacionalni elektroenergetski sustav i izlaganje stanovništva toj situaciji bi samo po sebi bio zločin protiv čovječnosti. I naravno, također čin terorizma.

S obzirom na sve navedeno, Bolivarska Republika ima dovoljno normativnih elemenata da nastavi s istragama i naloži odgovarajuće kaznene postupke, da utvrdi odgovorne i kazni ih za ta djela najstrožom mogućom kaznom.

To je ono što zaslužuju Juan Guaidó i njegova teroristička svita, ali i svi njihovi inozemni pomagači. Prije ili kasnije će Maduro morati nekako reagirati, jer se sabotaže i napadi neće zaustaviti. To je valjda svima jasno. Čak i ako uhićenje ove uličarske bulumente znači rizik od vojne agresije, čini se da će to biti nužan korak. Sve ostalo samo produžuje agoniju stanovništva, koje bi moglo živjeti u miru i prosperitetu, što Venezueli mogu jamčiti ekonomski i trgovinski odnosi s ostatkom svijeta, isključujući SAD i njihove vazale.