Monty Python
© Getty Images / Michael Ochs Archives / Stringer
U nedelju, 5. oktobra 1969. godine, kada je sav "pošten svet" otišao na spavanje, Bi-Bi-Si je emitovao prvu epizodu šoua koji će promeniti tok britanske i svetske komedije. Čuveni Montipajtonovci i njihov humor zasnovan na apsurdu i cinizmu bili su do tada neviđena parodija društva u kojem su nastali i života uopšte, ali i, istpostaviće se, suruva proročanstva budućnosti.

"Leteći cirkus Montija Pajtona" snimljen je u 45 epizoda koje su emitovane u nekoliko ciklusa od oktobra 1969. do decembra 1974. godine. Splet teško objašnjivih i srećnih okolnosti doveo je do toga da prvi kanal britanske nacionalne televizije ustupi prostor mladim ljudima, koji su tek završili "Oksbridž" studije - Majk Pejlin i Teri Džouns pohađali su Oksford, dok su Džon Kliz, Erik Ajdl i Grejam Čapman završili Kembridž. Ravnopravan član kreativnog tima i jedini Amerikanac u postavi bio je režiser Teri Gilijam.

Naziv serije "Leteći cirkus Montija Pajtona" nastao je delimično i zbog reputacije koju je neobična družina imala u Bi-Bi-Siju. Naime, Majkl Mils, jedan od šefova u zabavnom programu, insistirao je da reč "cirkus" bude uključena u naziv serije, jer su za grupu razbarušenih momaka u Bi-Bi-Siju govorili da "tumaraju po zgradi kao cirkus".

Prema nedavno objavljenim zapisima, šefovi Bi-Bi-Sija su bili nemarni prema ovom serijalu smatrajući ga za "mladalačko ludiranje" sa "nihilističkom porukom", tako da je emitovanje pojedinih epizoda bilo često pomerano van najavljene vremenske šeme.

Međutim, ispostavilo se da je publika brzo prihvatala ovakve doze ludosti, koje su se do tada mogle videti u pozorištu ili pronaći u literaturi, ali ne i na televiziji.

Istorijske ličnosti, političari, kraljevska porodica, umetnici i filozofi, domaćice i radnici, malograđanština, pa čak i njihova sopstvena kuća B-Bi-Si našli su se na udaru ove ekipe.

Skečevi, kao onaj u kojima prodavac pokušava da mušteriji proda punjenog papagaja kao kućnog ljubimca ili u kome postoji "Ministarstvo za ludo hodanje", možda su prkosili osnovnoj logici, ali su brzo postali zabava za celu porodicu.

Montipajtonovci su humor podigli na nivo umetnosti, naučili su nas da se bez apsurda ne može živeti, da inteligencija i otkačenost uvek idu u paru i, najvažnije od svega, pažljivim gledaocima su pokazali kako će tačno svet izgledati pola veka kasnije.

Bregzit

Referendum iz 2016. godine na kome su Britanci morali da odluče da li žele da napuste Evropsku uniju podelio je naciju na dva tabora. Dok su oni koji su bili za ostanak i oni koji su bili za izlazak vagali čiji su razlozi validniji, stariji među njima odmh su se setili scene iz filma "Žitije Brajnovo".

U čuvenoj sceni je Redž, vođa pobunjenika iz Judeje, ljut zato što njegovi sunarodnici navode benefite koje su imali pod Rimskom vladavinom.

- Dobro, ali osim kanalizacije, lekova, navodnjavanja, puteva, kupatila, javnog reda i vina... Šta su to Rimljani učinili za nas? - pita se on.

Odgovor mu je stigao posle nekoliko trenutaka: "Doneli mir".

Debata o ostanku ili izlasku iz EU uglavnom se vodila oko ekonomskih argumenata, ali su oni prevideli da je glavni razlog nastanka Evropske ekonomske zajednice, preteče EU, bio vezivanje Nemačke i Francuske toliko čvrsto da bi novi rat između njih bio nemoguć.

Tri godine kasnije, drama oko Bregzita poprimila je takve obrise da bi njenim političkim kreatorima i Montipajtonovci pozavideli na smislu za apsurd i parodiju.

Voljene scene iz "Žitija Brajanovog" Britanci su imali priliku da se prisete i u junu ove godine kada je na mesto premijera došao tvrdi zagovornik Bregzita Boris Džonson, pa je na Jutjubu brzo osvanula "prepravljena" verzija prvog govora koji je kao premijer održao pred Donjim domom parlamenta.

- Oni uzimaju sve što imamo. I ne samo od nas, već i od očeva naših očeva. I od očeva očeva naših očeva - "kaže" Džonson glasom Džona Kliza koji je u filmu igrao lik Redža.

Govor se nastavlja sve do čuvenog pitanja "Šta su Rimljani (EU) ikada učinili za nas?".


Populizam

- Montipajtonovci su preživeli pre svega zato što živimo u svetu koji je svakom danom sve više "pajtonovski". Ekstremne budalaštine nikada nisu bile toliko relevantne kao danas - napisala je ekipa na svom sajtu povodom obeležavanja 50. rođendana.

Oni su na dan jubileja objavili veliki broj retkih i izgubljenih skečeva, a jedan od njih zvuči toliko poznato kao da je nastao pre tri dana, a ne semdeset i neke.

U skeču "Debeli ignorntni gadovi" pripovedač izveštava da je "inteligencija izmakla kontroli" i da "provetljenje preti čovečanstvu".

- Kult je u porastu. Milioni ljudi širom sveta stoje u redovima da postanu ignorantni gadovi - napomnje narator i proriče trenutni nalet populizma, pola veka pre njegovog nastajanja.

Politička scena sa obe strane Atlantika proteklih godina doživela je talas populizma, globalnog fenomena koji ide ruku pod ruku sa ksenofobijom i neinformisanošću. Njega čine ideologije, pokreti i lideri koji navodno deluju u interesu naroda nasuprot otuđenim i korumpiranim centrima moći, a glavni saveznici su im neobrazovanost, socijalno nezadovoljstvo i neinformisanost širokih slojeva.

Rast populizma poklopio se širenjem lažnih informacija na internet platformama i društvenim mrežama, pa poslednjih godina imamo i epidemiju "ignorantnih" antivakcinaša, ravnozemljaša i kreacionista koji će pre poverovati u Jutjub teorije zavere nego u glas nauke.

Politička korektnost

Film "Žitije Brajanovo" prati avanture Brajana Koena, mladog Jevrejina koji je rođen istog dana kada i Isus Hrist i koga kasnije pogrešno smatraju za mesiju. U filmu je prisutna satira na račun religije, kao i ismevanje revolucionarnih grupa i britanskih levičara iz sedamdesetih godina.

Međutim, ismevajući levičare Pajtonovci su izneli i satirične stavove o jezičkim tabuima i onome što bismo danas nazvali politička korektnost i "woke" kultura.

Čini se da su zagovornici "woke" kulture posebno zabrinuti zbog politički nekorektnog jezika. Ideja da jezik oblikuje našu percepciju stvarnosti nije novost, ali je poslednjih godina prerasla u sveprožimajuće praznoverje da su neke reči toliko moćne i uvredljive, da su opasne bez obzira na kontekst ili nameru.

Na primer, postalo je neprihvatljivo da bela osoba na zapadu upotrebi reč "crnac", čak i u metajezičkom kontekstu.

Scena kamenovanja u filmu "Žitije Brajanovo" na sjajan način ilustruje apsurdnost strogih jezičkih tabua. Starijem čoveku preti egzekucija zbog toga što je upotrebio zabranjenu reč "Jehova". On je objasnio da je reč upotrebio kako bi svojoj ženi reko da je hrana koju je napravila "dovoljno dobra za Jehovu", ali ga sveštenik prekine uzvikujući: "Bogohuljene! Rekao je to ponovo". Tada neko iz mase baci kamen na osuđenika, pre nego što je kamenovanje zvanično počelo.

Ti incidenti nastave da se ponavljaju za vreme suđenja, pa sveštenik, sada već besan, poviče da niko ne sme da baci kamen na osuđenika dok on to ne dozvoli, čak i ako on kaže "Jehova". Čim je sveštenik izgovorio zabranjenu reč, masa ga je kamenovala do smrti.


Društvene mreže

Ako bismo iz ove perspektive ponovo pogledali rane skečeve Montipajtonovaca, zaprepastili bismo se sa kolikom preciznošću su predvideli buduću ljudsku interakciju na društvenim mrežama.

U skeču "Ministarstvo smešnog hoda" čovek od vlade zahteva da finansijski podrži i razvije njegov neobičan način koračanja. Danas na društvenim mrežama imamo okruženje gde svi misle da zaslužuju priznanje za svoju "jedinstvenost".


Čuveni skeč "Četiri čoveka iz Jorkšira" prikazuje grupu aristokrata koji se sa nostalgijom prisećaju svojih skromnih početaka i teškog detinjstva. Posle nekog vremena oni počinju da se takmiče kome je bilo teže, pa iznose tvrdnje poput "odrastao sam u kutiji za cipele nasred puta". Ovo neodoljivo podseća na srceparajuće priče i ispovesti na društvenim mrežama koje se toliko odvajaju od realnosti, da je jedno vreme bio popularan tag "nije se desilo".

Ali ništa ne opisuje preciznije društvene mreže i besmislene rasprave na njima od skeča "Svađa". Čovek plaća da učestvuje u svađi pet minuta, ali se odmah u startu posvađa sa "profesionalnim svađačem" oko toga šta podrazumeva svađa. Kada mušterija dokupi još pet minuta, svađa se nastavlja, ali ovog puta oko toga da li je on zaita platio.


Rodna neutralnost

U filmu "Smisao života" postoji četvorominutna scena porođaja koja je tačno predvidela u kom pravcu će krenuti današnji društveni aktivizam.

- Da li je dečak ili devojčica? - pita majka koja se tek porodila.

- Zar ne mislite da je malo rano da mu namećemo uloge? - prekori je doktor.

Ovaj kratak dijalog savršeno oslikava današnji pokret za rodnu neutralnost zasnovan na ideji da društvene uloge ne smeju da budu vezane za pol ili rod. Ova inicijativa je uzela maha, pa napredne zemlje danas uvode rodno neutralan jezik i rodno neutralno vaspitanje dece.