barcelona prosvjedi
© Reuters / Jon Nazca
Španjolske vlasti objavile su da je tokom treće noći nereda, koji su bili najnasilniji do sada, ozlijeđeno 80 ljudi, među kojima je 46 policajaca, prenosi Anadolija.

Ured španjolskog premijera Pedra Sancheza potvrdio je da su uhapšene 33 osobe, te da su njih četiri zadržane u pritvoru pod optužnicom za narušavanje javnog reda i mira.

Sanchez je u međuvremenu na sastanak pozvao stručnjake iz ministarstva unutarnjih poslova i drugih ministarstava radi analize sigurnosne situacije u sjeveroistočnoj regiji.

Prosvjednici su i četvrtak počeli novim blokadama cesta u Kataloniji, a blokirana je i glavna autocesta koji vodi prema Francuskoj.

Istovremeno, veliki broj građana nezadovoljnih presudom katalonskim čelnicima mirno maršira prema glavnom katalonskom gradu Barceloni, gdje štrajkaju studenti, kojima se u petak planiraju priključiti radnički sindikati.

Zapaljeni automobili i postavljene barikade

Predsjednik katalonske Vlade Quim Torra upozorio je ranije kako se među prosvjednicima u Kataloniji nalaze ubačene osobe i provokatori, koji nastoje kompromitirati nenasilni pokret za nezavisnost.

Treći dan uzastopno došlo je do masovnih sukoba prosvjednika s interventnom policijom, prenosi Hina.

U Barceloni su zapaljeni automobili i postavljene barikade, a katalonska policija je priopćila kako su prvi put bačeni na nju i "Molotovljevi kokteli".

"Pozivam na smirenje i trezvenost. Uvijek smo osuđivali i osuđivat ćemo nasilje. Ovo mora stati odmah. Nema razloga za paljenje automobila i druge vandalske akcije. Ne možemo dopustiti da ubačene skupine provokatora slome sliku trezvenosti", rekao je Torra u izvanrednom obraćanju u noći povodom nastale situacije.

Bio je to treći dan prosvjeda, nakon što je u ponedjeljak Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od devet do 13 godina, zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti 1. listopada 2017. godine, kojega je zabranio ustavni sud, i posljedičnog proglašenja "Republike Katalonije".

Mirni marševi na Barcelonu

Osuđeni su zbog poticanja stanovništva na ustanak i trošenja javnog novca za organiziranje zabranjenog referenduma.

Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih dužnosti i novčane kazne.

Torra se prethodno, tijekom dana, priključio jednom mirnom prosvjednom maršu prema Barceloni, gdje se u petak očekuju stotine tisuća prosvjednika, koji će tražiti oslobađanje zatvorenih dužnosnika te organiziranje referenduma o nezavisnosti.

"Normalno je i dobro da prosvjedujemo protiv nepravedne presude. Marševi slobode su fantastičan primjer", izjavio je Torra, referirajući se na kolone prosvjednika koji su u srijedu pješice krenuli iz pet gradova na 100 kilometara dug put prema Barceloni, kako bi ondje prosvjedovali u petak.


"Porazili smo državu [na referendumu] 1. listopada 2017. godine, a da nismo ništa razbili. Nezavisnost se gradi, ne razbija se. Trezvenost, odlučnost, građansko ponašanje i nenasilje", poručio je Torra.

Prosvjede u utorak i srijedu organizirali su Komiteti za obranu Republike - CDR, organizacija sastavljena od više skupina koje zahtijevaju od katalonske Vlade primjenu nezavisnosti proglašene 2017. godine te odlazak španjolske nacionalne policije i civilne garde iz Katalonije.

Madrid (još) neće uvesti vanredne mjere

U međuvremenu se oglasio i španjolski premijer Pedro Sanchez, rekavši da neće posegnuti za izvanrednim mjerama u Kataloniji.

Sanchez se u Madridu sastao s liderima triju najvećih oporbenih stranaka, nakon što su prethodno održani nasilni prosvjedi poslije osuđujućih presuda katalonskim političarima odgovornima za referendum o nezavisnosti 2017. godine.

"Pozvao sam ih da održimo jedinstvo te zajednički odgovorim na ovaj izazov", rekao je Sanchez na konferenciji za medije.

"Nasilnici u Kataloniji priželjkuju da pretjerano reagiramo i pokrenemo spiralu nasilja. No nećemo podleći toj provokaciji", dodao je, napomenuvši kako ne isključuje nijedan mogući scenarij ako se situacija pogorša.

Albert Rivera, vođa stranke centra Građani, koja je nastala u Kataloniji na protivljenju nezavisnosti, zatražio je od Sancheza aktiviranje Članka 155. Ustava, kojim bi središnja vlada u Madridu preuzela privremenu direktnu kontrolu nad autonomnom pokrajinom Katalonijom i raspisala ondje prijevremene izbore.

Premijer odbio prijedloge opozicije

Taj je članak bio primijenjen 2017. godine, nakon što je katalonska Vlada bila organizirala referendum o nezavisnosti, pa posljedično proglasila "Republiku Kataloniju".

Sanchez, kojega 10. studenog očekuju parlamentarni izbori u Španjolskoj, to je odbio.

"Imamo na raspolaganju zakone, ali kao što sam rekao, trebamo ostati umjereni. Ta umjerenost znači snagu", izjavio je Sanchez.

Pablo Casado, vođa Narodne stranke desnog centra, zatražio je aktiviranje Zakona o nacionalnoj sigurnosti, što je blaža verzija Članka 155. i čime bi središnja vlada imala ovlasti nad regionalnom vladom u Barceloni.

Sanchez je odbio i taj prijedlog, no pozvao je Quima Torru da osudi nasilje u Kataloniji.