Već istoga dana do večernjih sati, na ulice Biškeka, glavnog kirgistanskog grada, izišli su predstavnici poraženih političkih stranaka i njihovi simpatizeri, prosvjedujući protiv izbornih rezultata, a prosvjed se nastavlja i danas.
Prema lokalnim medijima, na središnjem trgu Ala Too okupilo se oko tisuću osoba, a vođe poraženih stranaka najavljuju prosvjede bez ograničenja trajanja i traže poništavanje izbornih rezultata. Kritiziraju predsjednika zemlje i skandiraju kako "nema mjesta oligarsima i lopovima u parlamentu".
Jučerašnje izbore pratili su promatrači iz država članica Šangajske organizacije, parlamentarne skupštine Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti, kao i Zajednice Nezavisnih Država (organizacije nastale raspadom SSSR-a), koji su izjavili kako su izbori prošli u skladu s važećim zakonima Kirgistana, a da su pojedine nepravilnosti beznačajne.
Pratit ćemo stanje po ovom pitanju, imajući u vidu događaje koji su se zbili (i još uvijek traju) u Bjelorusiji nakon predsjedničkih izbora od 9. kolovoza, čije rezultate također ne priznaje tamošnja oporba. Osim toga, Kirgistan je također član političkih i vojnih organizacija pod vodećim utjecajem Rusije, a potonja u toj zemlji ima i svoju veliku vojnu bazu, čija je važnost posljednjih godina sve veća s obzirom kako predstavlja jedno od isturenih ruskih uporišta za sprječavanje prodora terorista u dubinu - prema granicama Ruske Federacije.
Ova baza sastoji se od četiri ključna objekta: zračšangajska organizacija, zajednica nezavisnih država - ZND, organizacija ugovora o zne luke zajedničkih snaga za brzo djelovanje u Kantu, pomorske baze na jezeru Isik-Kul, komunikacijskog središta u selu Chaldovar i autonomnog seizmičkog punkta u gradu Majlu Podsjećamo i kako je jedno vrijeme navedenu zračnu bazu u Kantu unajmljivala i američka vojska ali su joj kirgistanske vlasti nakon isteka najma odbile produžiti ugovor (na traženje Rusije) iako je ta baza za SAD imala vrlo važnu stratešku ulogu ne samo po pitanju njihove vojne intervencije u Afganistanu.
Status ruske vojne baze određuje sporazum iz 2012. godine, koji je na snagu stupio krajem siječnja 2017. godine. Ona Rusiju košta 4,5 milijuna dolara godišnje, a ugovor vrijedi 15 godina, nakon čega će se automatski produživati svakih pet godina, ako jedna od strana ne poželi iz ugovora jednostrano istupiti. Sam je Kirgistan već bio izložen terorističkim akcijama radikalnih islamističkih organizacija.
Komentar: Kirgistan je 2015. godine postao član Euroazijske Ekonomske Unije (EEU). Godinu dana prije toga Kirgistan je izbacio američku vojsku iz vojne baze Manas koja je korištena za NATO-ve operacije u Afganistanu i šire. Kirgistan je također prekinuo ugovor o suradnji s Amerikom i borio se protiv raznih NVO-a (nevladinih organizacija) koje su u zemlji. Nakon odlaska američke vojske, SAD je reagirao tako što su povukli iz mirovine američkog diplomata poznatog po pokretanju obojenih revolucija i poslali su ga u Kirgistan i navodno su također proširivali američku ambasadu u glavnom gradu Kirgistana, Biškeku. Kirgistan igra važnu ulogu u kineskom Putu svile i graniči s Kinom. Centralna Azija je jedno od ključnih mjesta za Kinu zbog ogromnih rezervi plina. Nije teško pogoditi zašto je SAD zainteresiran za destabilizaciju zemalja u tom području.