IndexSub, 23 Tra 2022 00:00 UTC

© ReutersKancelar Olaf Scholz
Njemački kancelar Olaf Scholz dobio je potporu manjeg koalicijskog partnera Liberalno-demokratske stranke (FDP)
oko njegove oprezne politike po pitanju isporuke oružja Ukrajini. "Olaf Scholz je odgovorna vodeća osoba koja oprezno važe opcije i na temelju toga donosi odluke. Kancelar uživa punu podršku FDP-a", rekao je videovezom predsjednik FDP-a Christian Lindner na stranačkoj konvenciji njemačkih liberala, koja se ovog vikenda održava u Berlinu.
Lindner je posebice kritizirao njemačke demokršćane iz Unije CDU/CSU koji su najavili da će u Bundestagu pokrenuti pitanje isporuke teškog naoružanja Ukrajini. "Uniji CDU/CSU je prije svega stalo do toga koaliciju dovesti u nevolje i time destabilizirati vladu", rekao je Lindner.
Obraćanje Bundestagu On je dodao kako dok bijesni rat u Europi on "nema razumijevanja za ovakve oblike stranačko-političkih manevara". Lindner u svom govoru, međutim, nije naveo da su
stav socijaldemokrata Scholza koji odbija isporuku teškog naoružanja Ukrajini kritizirali i političari FDP-a, ali i stranke Zeleni, trećeg partnera u vladajućoj koaliciji.
Predsjednik oporbene Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz od Olafa Scholza je zatražio da se oko vladinog stajališta o Ukrajini i isporuke oružja sljedećeg tjedna obrati Bundestagu. U protivnom će demokršćanski zastupnički klub u Bundestagu podnijeti vlastiti zahtjev za isporuku teškog naoružanja.
Njemački kancelar je krajem tjedna iznova branio svoj stav da se Ukrajini ne isporučuje teško naoružanje poput tenkova obrazlažući to
opasnošću od proširenja ratnih sukoba i na članice NATO-a.
Komentar: RT također izvještava da brojne njemačke javne osobe
osuđuju naoružavanje Ukrajine:
Njemačka bi trebala prestati slati oružje Ukrajini - javne osobe
Daljnja vojna pomoć Ukrajini dovela bi samo do nekontrolirane eskalacije neprijateljstava i produžila patnju ljudi zatečenih u borbama, upozorila je skupina njemačkih političara i javnih osoba kancelara Olafa Scholza u otvorenom pismu. Dajući oružje Kijevu, Njemačka i druge zemlje NATO-a "de facto su postale strane u ratu", stoji u pismu koje je u petak objavio Berliner Zeitung.
Koautori pisma, koji uključuju bivšu potpredsjednicu Bundestaga, Antje Vollmer, i bivšeg pomoćnika glavnog tajnika UN-a, Hans-Christof Graf von Sponecka, rekli su da je Ukrajina "postala bojno polje za sukob između NATO-a i Rusije oko sigurnosnog poretka u Europi ", koji se sada vodi "na račun ukrajinskog naroda".
Ako se sukob ne zaustavi brzo, završit će u "još jednom velikom ratu" sličnom Prvom svjetskom ratu, upozorava se u pismu, dodajući da bi se ovoga puta moglo upotrijebiti nuklearno oružje, što će donijeti "široko rasprostranjenu devastaciju i kraj ljudske civilizacije". Izbjegavanje daljnjeg uništavanja i eskalacije trebao bi biti "apsolutni prioritet", dodaje se.

© AP / US Air Force / Mauricio CampinoDATOTEKA FOTOGRAFIJA: Hrpa američkih vojnih zaliha za Ukrajinu
Koautori, među kojima je i bivši njemački zastupnik Norman Paech, kao i bivši direktor Centra za istraživanje sukoba u Marburgu, Johannes Becker, tvrde da vojna potpora NATO-a samo odgađa diplomatsko rješenje, podstičući otpor ukrajinske vojske koja "ima male šanse za pobjedu". Umjesto toga, moraju se poduzeti koraci za okončanje krvoprolića, tvrde oni.
Prvi takav korak trebao bi zaustaviti sve isporuke oružja, predlažu koautori, dodajući da bi Berlin umjesto toga trebao uvjeriti Kijev da "prekine svoj vojni otpor" i umjesto toga se odluči za političko rješenje. Neutralni status Ukrajine, kao i priznanje Krima kao dijela ruskog teritorija i pristanak Kijeva na referendume u republikama Donbasa, mogli bi biti "prava šansa" za postizanje sporazuma, kažu oni.
Razgovori o povlačenju ruskih trupa i "obnavljanju teritorijalnog integriteta Ukrajine" trebali bi biti popraćeni prijedlozima NATO-a o novim sigurnosnim aranžmanima u regiji koji bi uzeli u obzir "legitimne sigurnosne interese Rusije i susjednih zemalja", navodi se u pismu. .
Koautori, koji čine ukupno 18 političara i javnih osoba, također predlažu da se nekoliko ukrajinskih gradova, uključujući Kijev, Harkov i Odesu, proglasi "otvorenim gradovima" - što znači lokacijama koje pristaju napustiti sve obrambene napore u zamjenu za jamstva da se u njihovim mjestima neće odvijati borbe. To bi im pomoglo da izbjegnu razaranje i civilne žrtve, tvrde oni koji stoje iza otvorenog pisma.
Prevladavajuća logika rata mora biti zamijenjena hrabrom logikom mira i mora se stvoriti nova europska i globalna arhitektura mira koja uključuje Rusiju i Kinu. Naša zemlja ovdje ne smije stajati po strani, već mora igrati aktivnu ulogu.
Rusija je napala svoju susjednu državu krajem veljače, nakon neuspjeha Ukrajine u provedbi uvjeta sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz njemačko i francusko posredovanje osmišljeni su kako bi otcijepljenim regijama dali poseban status unutar ukrajinske države.
Kremlj je od tada zahtijevao da se Ukrajina službeno proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a predvođenom SAD-om. Kijev inzistira da je ruska ofenziva bila potpuno ničim izazvana i zanijekao je tvrdnje da je planirao ponovno zauzeti dvije republike silom.
Pismo pokazuje da još uvijek postoji nekoliko razumnih umova u njemačkim gornjim ešalonima, nažalost, čini se da su brojčano nadjačani od strane nesposobnih, kompromitiranih i patoloških.
Komentar: RT također izvještava da brojne njemačke javne osobe osuđuju naoružavanje Ukrajine: Pismo pokazuje da još uvijek postoji nekoliko razumnih umova u njemačkim gornjim ešalonima, nažalost, čini se da su brojčano nadjačani od strane nesposobnih, kompromitiranih i patoloških.