mariopul
© ALEXANDER ERMOCHENKO / REUTERS
Pozivajući se na "nepodudarnosti u sadržaju", njemački časopis Der Spiegel uklonio je video koji prikazuje svjedočenje evakuirane iz mariupoljske fabrike "Azovstal", uporišta neonacističkih militanata Azov i drugih ukrajinskih boraca.

Žena na snimku otkrila je da su njenu porodicu u suštini lagali, držali kao taoce i koristili ih kao živi štit od strane ukrajinskih militanata.

Još jedan njemački medij, Junge Welt, primijetio je brisanje u četvrtak uveče. Prema JW, Der Spiegel je u ponedjeljak objavio trominutni video. U njemu je bila Natalija Usmanova, koja je prije sukoba radila u Azovstalu i tamo se sklonila sa suprugom i djecom.

Na snimku Usmanova kaže novinarima da
su nas militanti iz Azova "držali u bunkeru" dva mjeseca i nisu dozvolili njenoj porodici da ode koristeći humanitarne koridore koje su uspostavile ruske trupe.

"Krili su se iza činjenice da su navodno zabrinuti za našu sigurnost", rekla je Usmanova, prema njemačkom prijevodu, dodajući da su njenu porodicu više puta vikali: "Vrati se u bunker!"

"Ukrajina je umrla za mene kao država", rekla je Usmanova na kraju svog svjedočenja.
Der Spiegel je saopštio da je video snimak dobio od Reutersa i da je privremeno uklonjen "zbog odstupanja u sadržaju koja su naknadno otkrivena". Upitan da precizira navodna neslaganja od strane RIA Novosti, Der Spiegel je rekao da su "još uvek u procesu razjašnjavanja ovog pitanja".

Video koji je objavio Reuters, međutim, traje samo minut, a Usmanova govori o intenzitetu artiljerijske vatre i teškom životu u bunkeru. Oba video snimka potiču iz istog intervjua sa više medijskih kuća - uključujući RIA Novosti, koja je potvrdila autentičnost Usmanovinih opaski iz sada izbrisanog Spiegelovog klipa.

Umjesto snimka, njemački magazin sada prikazuje fotografiju Usmanove u autobusu sa drugim civilima, koju je snimio fotograf RIA Novosti 1. maja.

Svjedočenje Usmanove direktno je u suprotnosti s tvrdnjama militanata iz Azova i vlade u Kijevu da Rusija sprječava evakuaciju civila iz kompleksa Azovstal. Moskva je više puta otvarala humanitarne koridore iz tog područja. UN su saopštile da je još 500 civila evakuisano iz fabrike u noći između četvrtka i petka.

Rusija je napala susjednu državu krajem februara, nakon neuspjeha Ukrajine da implementira uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz njemačko i francusko posredovanje osmišljeni su kako bi otcijepljenim regijama dali poseban status unutar ukrajinske države.

Kremlj je od tada tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dvije republike.