erdogan
© Yves Herman | ReutersTurski predsjednik Tayyip Erdogan održava konferenciju za novinare tijekom summita NATO-a u sjedištu Saveza u Bruxellesu, Belgija, 14. lipnja 2021.
Turska se usprotivila savezničkim namjerama da skandinavske nacije uvuku u NATO, tvrdeći da su one poput "pansiona za teroriste", tvrdi turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan u petak.

Ankara se protivi mogućnosti ulaska Švedske i Finske u NATO jer smatra da dvije skandinavske nacije skrivaju 'teroriste'. Pod 'teroristima' turski vođa mislio je na militante Kurdistanske radničke stranke (PKK), separatističkog pokreta koji djeluje na jugoistoku Turske i članove Revolucionarne narodnooslobodilačke fronte (DHKP/C), zabranjene turske komunističke partije.

Izjava je uslijedila nakon što su Helsinki i Stockholm pokazali namjeru da se pridruže vojnom savezu predvođenom SAD-om.
"Trenutno pratimo razvoj događaja u vezi sa Švedskom i Finskom [ulaskom u NATO], ali nismo naklonjeni tome. U ovom trenutku nije moguće imati pozitivan pristup", rekao je turski predsjednik novinarima. "Skandinavske zemlje su nažalost gotovo poput pansiona za terorističke organizacije. PKK i DHKP/C ugniježđeni su u Švedskoj i Nizozemskoj. Ići ću još dalje, u njihovim parlamentima", oštro se usprotivio Erdogan.
U travnju, zabrinute zbog ruske vojne akcije u Ukrajini, Švedska i Finska počele su razmatrati napuštanje neutralnog statusa i pridruživanje NATO-u. Najviši finski dužnosnici već su podržali inicijativu. Švedska bi trebala donijeti odluku o pristupanju vojnom bloku 15. svibnja. Ranije je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg ponovio kako će organizacija predvođena SAD-om biti željna uključiti obje nacije i da će ubrzati proces pristupanja.
NATO
NATO članice
Moskva je više puta izjavila da širenje NATO-a smatra prijetnjom svojoj nacionalnoj sigurnosti. Kremlj je također upozorio Švedsku i Finsku da bi ulaskom u savez ugrozili svoju sigurnost, a ne poboljšali je. Rusija je napala susjednu državu krajem veljače, nakon neuspjeha Ukrajine u provedbi uvjeta sporazuma iz Minska, koji su prvi put potpisani 2014., i konačnog priznanja Donbasa republika Donjecka i Luganska od strane Moskve.

Protokol iz Minska uz njemačko i francusko posredovanje osmišljen je kako bi otcijepljenim regijama dao poseban status unutar ukrajinske države. Kremlj je od tada zahtijevao da se Ukrajina službeno proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a predvođenom SAD-om. Kijev inzistira da je ruska ofenziva bila ničim izazvana i demantirao je tvrdnje da je planirao ponovno zauzeti dvije republike silom.

Rusija je već ukinula dotok električne energije Finskoj, a nisu isključeni ni puno radikalniji koraci.