© Yves Herman | ReutersTurski predsjednik Tayyip Erdogan održava konferenciju za novinare tijekom summita NATO-a u sjedištu Saveza u Bruxellesu, Belgija, 14. lipnja 2021.
Turska se usprotivila savezničkim namjerama da skandinavske nacije uvuku u NATO, tvrdeći da su one poput "pansiona za teroriste", tvrdi turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan u petak.
Ankara se protivi mogućnosti ulaska Švedske i Finske u NATO jer smatra da dvije skandinavske nacije skrivaju 'teroriste'. Pod 'teroristima' turski vođa mislio je na militante Kurdistanske radničke stranke (PKK), separatističkog pokreta koji djeluje na jugoistoku Turske i članove Revolucionarne narodnooslobodilačke fronte (DHKP/C), zabranjene turske komunističke partije.
Izjava je uslijedila nakon što su Helsinki i Stockholm pokazali namjeru da se pridruže vojnom savezu predvođenom SAD-om.
"Trenutno pratimo razvoj događaja u vezi sa Švedskom i Finskom [ulaskom u NATO], ali nismo naklonjeni tome. U ovom trenutku nije moguće imati pozitivan pristup", rekao je turski predsjednik novinarima. "Skandinavske zemlje su nažalost gotovo poput pansiona za terorističke organizacije. PKK i DHKP/C ugniježđeni su u Švedskoj i Nizozemskoj. Ići ću još dalje, u njihovim parlamentima", oštro se usprotivio Erdogan.
U travnju, zabrinute zbog ruske vojne akcije u Ukrajini, Švedska i Finska počele su razmatrati napuštanje neutralnog statusa i pridruživanje NATO-u. Najviši finski dužnosnici već su podržali inicijativu. Švedska bi trebala donijeti odluku o pristupanju vojnom bloku 15. svibnja. Ranije je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg ponovio kako će organizacija predvođena SAD-om biti željna uključiti obje nacije i da će ubrzati proces pristupanja.
NATO članice
Moskva je više puta izjavila da širenje NATO-a smatra prijetnjom svojoj nacionalnoj sigurnosti. Kremlj je također upozorio Švedsku i Finsku da bi ulaskom u savez ugrozili svoju sigurnost, a ne poboljšali je. Rusija je napala susjednu državu krajem veljače, nakon neuspjeha Ukrajine u provedbi uvjeta sporazuma iz Minska, koji su prvi put potpisani 2014., i konačnog priznanja Donbasa republika Donjecka i Luganska od strane Moskve.
Protokol iz Minska uz njemačko i francusko posredovanje osmišljen je kako bi otcijepljenim regijama dao poseban status unutar ukrajinske države. Kremlj je od tada zahtijevao da se Ukrajina službeno proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a predvođenom SAD-om. Kijev inzistira da je ruska ofenziva bila ničim izazvana i demantirao je tvrdnje da je planirao ponovno zauzeti dvije republike silom.
Rusija je već ukinula dotok električne energije Finskoj, a nisu isključeni ni puno radikalniji koraci.
Komentar: U srpnju 2020. Turska je osudila videosastanak
između švedskog ministra vanjskih poslova i članova terorističke skupine
YPG/PKK, sirijske podružnice
PKK (Kurdistanska radnička stranka).
Tursko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da incident "postavlja ozbiljna pitanja o pristupu Švedske borbi protiv terorizma kao prioritetnoj stvari".
Prema pravilima NATO-a, svaka odluka o proširenju mora biti donesena "jednoglasnim sporazumom", čime se Turskoj zapravo daje ovlast da stavi veto na sve nove članice.
Potez SAD-a za YPG/PKK 'neprihvatljiv'
Osvrćući se na odluku SAD-a o ukidanju sankcija regijama u Siriji pod kontrolom YPG/PKK, Erdogan je naglasio da je YPG/PKK teroristička skupina i da "Turska ne može prihvatiti" takvu odluku.
"Nemamo luksuz zanemarivanja terorista. To govorimo svim zemljama koje nam se čine prijateljskim", rekao je, pozvavši ih da "paze" sa svojim postupcima.
YPG i dalje kontrolira velike dijelove sjeveroistočne Sirije uz potporu SAD-a
.Index
izvještava 13.05.2022.
Švedska i Finska planiraju sutra u Berlinu razgovarati s Turskom, pošto se turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan usprotivio njihovom ulasku u NATO, priopćila su njihova ministarstva vanjskih poslova.
Švedska ministrica Ann Linde "imat će prigodu razgovarati o eventualnoj švedskoj kandidaturi" s turskim kolegom na predviđenom neslužbenom sastanku ministara NATO-a na koji su pozvane Švedska i Finska, rekla je u izjavi za francusku novinsku agenciju.
"Nadam se da ćemo dobiti pozitivne poruke svih trideset članica NATO-a. Mnogi od trideset saveznika javno su izrazili potporu Švedskoj i Finskoj", rekla je.
"Turska vlada nam nije izravno uputila takvu poruku", dodala je Linde.
Jedna zemlja je dovoljna da blokira ulazak u NATO
Na tiskovnoj konferenciji koja se u isto vrijeme održavala u Helsinkiju, i finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto rekao je da želi "nastaviti razgovore" s turskim ministrom Mevlutom Cavusogluom.
"Mislim da nam treba strpljenja u ovom procesu i da se to ne može napraviti u jednom danu (...) Postupajmo korak po korak", rekao je, podsjetivši da Finska još nije službeno predala kandidaturu.
Potrebni su glasovi svih zemalja da bi se novu članicu primilo u Savez, što Tursku dovodi u poziciju da može blokirati kandidature dviju nordijskih zemalja koje se očekuju u narednim danima.
Članstvo Finske i Švedske u NATO-u bilo bi "pogreška", kao što je bilo i pristupanje Grčke Sjevernoatlantskom savezu, ocijenio je danas turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Komentar: U srpnju 2020. Turska je osudila videosastanak između švedskog ministra vanjskih poslova i članova terorističke skupine YPG/PKK, sirijske podružnice PKK (Kurdistanska radnička stranka). .Index izvještava 13.05.2022.