Dmitrij Peskov
© Wikimedia Commons
Dmitrij Peskov
Normandijski format stvoren je za provedbu sporazuma iz Minska, nakon raskida sporazuma iz Minska postavlja se pitanje zašto je Normandijski kvartet uopće potreban, rekao je u petak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima, komentirajući izjave ukrajinskog veleposlanika u Njemačkoj Andreyja Melnika o svrsishodnosti oživljavanja takozvanog Normandijskog formata za uspostavljanje mira u Ukrajini, izvještava Tass.
"Sam Normandijski format formuliran je i formiran za provedbu sporazuma iz Minska. Tada je radio u tu svrhu. Budući da sporazumi iz Minska više ne postoje i više nisu mogući, postavlja se pitanje čemu služi?" Peskov je odgovorio na pitanje može li se ovaj format ponovno oživjeti.
Normandijski format, također poznat kao Normandijska kontaktna skupina, skupina je država koje su se sastale u nastojanju da razriješe rat u Donbasu i širi rusko-ukrajinski rat. Četiri zemlje koje čine grupu, Njemačka, Rusija, Ukrajina i Francuska, prvi su se put neformalno susrele tijekom proslave 70. godišnjice Dana D u Normandiji u Francuskoj.

Sporazumi iz Minska bili su niz međunarodnih sporazuma kojima se nastojalo okončati rat u Donbasu u Ukrajini. Prvi, poznat kao Protokol iz Minska, izradila je 2014. Trilateralna kontaktna skupina za Ukrajinu, koju čine Ukrajina, Rusija i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), uz posredovanje čelnika Francuske i Njemačke u takozvanom normandijskom formatu. Nakon opsežnih razgovora u Minsku u Bjelorusiji, sporazum su 5. rujna 2014. potpisali predstavnici Trilateralne kontaktne skupine i, bez priznavanja njihovog statusa, tadašnji čelnici samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) i Luganske Narodne Republike (LPR). Ovaj sporazum uslijedio je nakon višestrukih prethodnih pokušaja da se zaustave borbe u regiji i imao je za cilj provedbu trenutnog prekida vatre.

Sporazum nije zaustavio borbu pa je stoga praćen revidiranim i ažuriranim sporazumom, Minsk II, koji je potpisan 12. veljače 2015. godine. Taj se sporazum sastojao od paketa mjera, uključujući prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja s prve crte bojišnice, oslobađanje ratnih zarobljenika, ustavnu reformu u Ukrajini kojom se daje samouprava određenim područjima Donbasa i vraćanje kontrole državne granice ukrajinskoj vladi. Iako su se borbe smirile nakon potpisivanja sporazuma, nikada nisu u potpunosti završile, a odredbe sporazuma nikada nisu u potpunosti provedene. Stranke Normandijskog formata složile su se da Minsk II ostaje temelj za svako buduće rješenje sukoba.


Komentar: Zapravo, Ukrajina tj. njeni gospodari nikada nisu ni željeli implementirati uslove sporazuma iz Minska.


Usred rastućih napetosti između Rusije i Ukrajine početkom 2022., Rusija je službeno priznala Lugansku i Donjecku narodnu republiku 21. veljače 2022. godine. Nakon te odluke, 22. veljače 2022. ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da sporazumi iz Minska "više ne postoje", te da je Ukrajina, a ne Rusija, kriva za njihov kolaps. Rusija je potom napala Ukrajinu 24. veljače 2022. godine.

Ranije je ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrey Melnik pozvao vlasti te zemlje da zajedno s Francuskom budu posrednici u mirovnim pregovorima s Rusijom. U intervjuu objavljenom u četvrtak u zajedničkoj korporativnoj redakciji Redaktionsnetzwerk Deutschland (RND), podsjetio je da su Berlin i Pariz već posredovali u ukrajinskoj krizi 2015. u Minsku. S obzirom na to da njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron nastavljaju zvati ruskog predsjednika Vladimira Putina, Melnik je naglasio da "ovdje već postoji određena osnova povjerenja i jednostavno bi bilo pogrešno ne iskoristiti ovu priliku i ostaviti je [ulogu posredovanja] drugima."

Ruski je predsjednik Vladimir Putin 14. svibnja u telefonskom razgovoru s finskim predsjednikom Saulijem Niinistom rekao da su razgovori između Moskve i Kijeva zapravo obustavljeni "zbog nezainteresiranosti ukrajinske strane za konstruktivni dijalog".