Lavrov: Ako Kijev dobije oružje dugog dometa, to će dovesti do još većeg gubitka ukrajinskog teritorija

[Prijevod: Sott.net]
Moon of Alabama
Sre, 20 Srp 2022 00:00 UTC

© Guliver Image

Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov najavio je danas proširenje teritorija u Ukrajini koji Rusija namjerava zauzeti.

To će ovisiti o maksimalnom dometu sustava naoružanja koje će Ukrajina imati pod svojom kontrolom.

RIA Novosti izvještavaju:

Lavrov: Ako Kijev dobije oružje dugog dometa, proširiti će se geografski ciljevi specijalne operacije

MOSKVA, 20. srpnja - RIA Novosti. Ako Ukrajina dobije oružje dugog dometa od zapadnih zemalja, promijenit će se geografski ciljevi ruske specijalne vojne operacije (kako je službeno naziva Moskva) u Ukrajini, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u intervjuu s glavnom urednicom RT-a Margaritom Simonyan.

"Predsjednik je vrlo jasno rekao, kao što ste ga citirali, denacifikacija, demilitarizacija u smislu da nema prijetnji našoj sigurnosti, vojnih prijetnji s teritorija Ukrajine, ta zadaća ostaje", kazao je ruski šef diplomacije.

Skrenuo je pozornost na činjenicu da je tijekom sastanka ruskih i ukrajinskih pregovarača u Istanbulu, krajem ožujka, situacija po tom pitanju bila bitno drugačija.

"Sada je geografija drugačija. Daleko od toga da su to samo DNR i LNR, to je i Hersonska regija, Zaporoška regija i niz drugih teritorija, i taj proces se nastavlja, i nastavlja se dosljedno i uporno," istaknuo je Lavrov.

Kako je naglasio, dok Zapad, "u nemoćnom bijesu ili u želji da što više zaoštri situaciju", pumpa Ukrajinu sa sve više i više dalekometnih oružja, na primjer, MLRS HIMARS, geografski ciljevi specijalne vojne operacije pomaknut će se još dalje od trenutačne linije.

"Budući da ne možemo dozvoliti da dio Ukrajine kojeg će kontrolirati Zelenski ili tko god ga zamijeni ima oružje koje će predstavljati izravnu prijetnju našem teritoriju i teritoriju onih republika koje su proglasile svoju neovisnost, onih koji žele svoju budućnost sami definirati", kazao je Lavrov.

Napomena Washingtonu: Ako Ukrajini isporučite projektile HIMARS s povećanim dometom (300 km umjesto 80 km), Rusija će se morati pomaknuti dalje u Ukrajinu kako bi osigurala svoje granice i granice republika Donbasa.

Ovo dolazi nakon poziva iz Ukrajine da se projektilima velikog dometa, HIMARS, pogodi most preko Kerčkog tjesnaca koja povezuje Krim s Rusijom. Najbliža točka područja koje još uvijek Ukrajina drži udaljena je od mosta nekih 260 kilometara.

U svibnju 2018. pušten je u promet most koji će Krim povezati s Rusijom i smanjiti prometnu izoliranost poluotoka koji je ponovno ujedinio s Ruskom Federacijom nakon referenduma održanog 2014. godine

Postoje i glasine da je Ukrajina već dobila takve projektile. Naked Capitalism izvještava:

Zelenski naredio trupama da drže Siversk unatoč velikim gubicima, izvršio čistke više dužnosnika; Putin u Teheranu - Alexander Mercouris.

Obratite pažnju, posebno počevši od minute 10:10, gdje Mercouris izvještava da je dužnosnik DPR-a Eduard Barsurin izjavio da je Ukrajina primila projektile dometa 300 km za HIMARS. Ukrajina je jasno dala do znanja da namjerava gađati ciljeve na Krimu, koji Rusija smatra ruskim teritorijem, posebice Kerčki most. Mercouris smatra da bi za to bilo potrebno jako puno projektila, više nego što ih Ukrajina trenutno posjeduje, ali bilo kakvi udari na Krim doveli bi do vrlo snažne odmazde Rusije. Ukrajina mora da je na jakim drogama ako misli da će to navesti Zapad da učini znatno više za Ukrajinu nego što čini sada.

Mercouris je u krivu kada tvrdi da bi HIMARS projektil dugog dometa imao samo malu bojnu glavu jer mora biti ispaljen iz jedne od 6 cijevi običnog HIMARS spremnika. Raketa dugog dometa je ATACMS. Dolazi u drugom spremniku koji ima samo jednu cijev za projektil promjera 610 mm. Mogu ga ispaljivati ​​svi sustavi koji obično ispaljuju spremnik sa 6 projektila.

Verzija projektila MFM-140 ATACMS koja bi se najvjerojatnije koristila je M57 (ATACMS TACMS 2000):

Nosi 500 lb WDU-18/B probojnu visokoeksplozivnu fragmentacijsku bojnu glavu protubrodskog projektila Harpoon američke mornarice, koji je preimenovan u WAU-23/B kada se koristio u ATACMS-u.

To nije idealna bojna glava za napad na čvrstu metu, ali je dovoljno značajna da barem teško ošteti Kerčki most.

Ako se to počne koristiti, Ukrajina će izgubiti svu zemlju unutar 300 kilometara od Krima, Donbas i Luhansk oblasti i sjevernu granicu Ukrajine s Rusijom. Odesa je udaljena samo 180 kilometara od Krima, a Kijev oko 200 kilometara od najbliže ruske granice. Ako riječi Lavrova shvatimo ozbiljno, ti bi gradovi bili pod ruskom okupacijom ukoliko bi se koristila raketa HIMARS povećanog dometa.

Lavrov je imenovao nekoliko ukrajinskih oblasti koje su već na listi želja Rusije:

Daleko od toga da su samo DNR i LNR, to je i regija Herson, regija Zaporožje i niz drugih teritorija, ...

Broj ostalih teritorija morat će uključiti Harkovsku i Dnjepropetrovsku oblast kako bi se zaštitila granica Donjecka i Luganska od oružja većeg dosega. Mikolaiv i Odesa će se možda morati zauzeti kako bi se zaštitila ruska naftna i plinska postrojenja zapadno od Krima. Ukrajina je već napala ove regije oružjem većeg dometa.

Da sam ukrajinski donositelj odluka, vrlo ozbiljno bih shvatio upozorenje Lavrova.

Oružje najdužeg dometa koje su SAD i Velika Britanija dosad isporučile Ukrajini je protubrodska raketa Harpoon s dometom od 124 kilometra, što je blizu dometa od 120 kilometara koje imaju ukrajinske rakete Tochka-U. Rusko ministarstvo obrane prethodno je tvrdilo da su uništena najmanje dva bacača Harpoon. Prema dnevnom izvješću, još jedan je eliminiran jučer u blizini Usatova u Odesskoj oblasti.