pelosi
© AP / Ministarstvo vanjskih poslova TajvanaPredsjednica Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država Nancy Pelosi, u sredini, šeta s tajvanskim ministrom vanjskih poslova Josephom Wuom, lijevo, dok stiže u Taipei, Tajvan, utorak, 2. kolovoza 2022.
Predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi u utorak je nenajavljeno, ali dugo očekivano sletjela na Tajvan, spustivši američko-kineske odnose na novi niži nivo. Uprkos upozorenjima drugih najviših zvaničnika Vašingtona, Pelosi je sada postala najviši američki zvaničnik koji je posetio ostrvo u poslednjih 25 godina - ali situacija je sada daleko drugačija nego tada.

Prvo, treba shvatiti koliko je ova odluka konsekventna. Za SAD to nije tako velika stvar. Delegacije Kongresa, ne samo iz SAD-a, već i mnogih zapadnih zemalja, često odlaze na Tajvan. Također se smatra odvojenim od zvanične politike američke vlade jer je zakonodavna grana vlasti odvojena od izvršne vlasti, koja ima zadatak da upravlja vanjskom politikom.

U stvari, Pelosi je to zabilježila u tvitu kada je prvi put stigla na ostrvo. "Naša posjeta je jedna od nekoliko kongresnih delegacija Tajvanu - i ni na koji način nije u suprotnosti s dugogodišnjom politikom Sjedinjenih Država, vođenom Zakonom o odnosima s Tajvanom iz 1979., Zajedničkim saopštenjima SAD i Kine i Šest jamstva", rekla je ona.

Ali Kina to ne vidi na taj način. A to je zato što je sadašnja situacija daleko drugačija nego prije 25 godina kada je tadašnji govornik Njut Gingrič posetio Tajpej. To je prvenstveno zbog toga što je tada vladajuća stranka Kuomintang (KMT) još uvijek zadržala liniju "Jedne Kine", postignutu prema Konsenzusu iz 1992. koji je uspostavio Vijeće nacionalnog ujedinjenja Republike Kine (zvanični naziv za ono što zapadnjaci nazivaju Tajvanom).

Vrijedi se ukratko prisjetiti kako je Tajvan kakav poznajemo nastao. Osnovan je tokom Kineskog građanskog rata kada je vladajući KMT pobjegao u kineski Tajvan nakon što su ga nadvladale snage predvođene Komunističkom partijom Kine. Republika Kina je ostatak nazadne, predkomunističke vlade.

Zato je linija iz 1992. koju je ROC priznala - a ne Narodnu Republiku Kinu (NRK) - kao legitimnu vladu cijele Kine. Sebe je doživljavala kao vladu u egzilu. Međutim, ova linija je i dalje bila prihvatljiva od strane kopna, npr. NRK, jer je priznala da postoji jedna Kina i da je Tajvan dio Kine.

Tek 2019. je trenutni tajvanski lider Tsai Ing-wen, iz Demokratske progresivne stranke (DPP), potpuno odbacio uspostavljeni konsenzus iz 1992. godine. Tada su se stvari promijenile i kada je Peking počeo nazivati ​​tajvansku vladu pod DPP-om "snage za nezavisnost Tajvana". U tom trenutku je počeo da se javlja nezavisni "tajvanski" identitet.

Dakle, Gingrichova posjeta nije viđena kao priznanje separatističkim snagama - jer je vladajući KMT sebe vidio kao de jure vladara Kine - a Pelosijeva se doživljava kao napad na nacionalni suverenitet Kine. Kina takođe vidi ponašanje administracije kao prećutno odobravanje ovog napada na njen suverenitet.

Prije svega, Pelosi je službenim avionom američke vlade otišla u Tajpej, što implicira zvaničnu vezu između zvaničnika u Tajpeju i Washingtonu. Procjene navode da je trošak ovog putovanja američkih poreskih obveznika oko 90 miliona dolara. Dio američkog obećanja "Jedne Kine" je da će održavati samo nezvanične veze sa Tajvanom.

U isto vrijeme, američka vojska - dio administracije - navodno je napravila planove za zaštitu Pelosinog aviona u bilo kojem vanrednom slučaju i, kao vrhunac, i Pelosi i američki predsjednik Joe Biden članovi su iste političke stranke. Ovo samo naglašava kinesko insistiranje da administracija podržava Pelosijeve akcije.

Pelosijeva posjeta Tajvanu će nesumnjivo gurnuti odnose između Pekinga i Washingtona na novi niži nivo. "Tajvansko pitanje je najvažnije i najosjetljivije pitanje u samom srcu kinesko-američkih odnosa. Tajvanski moreuz suočava se s novom rundom napetosti i ozbiljnih izazova, a osnovni uzrok su ponovljeni potezi tajvanskih vlasti i Sjedinjenih Država da promijene status quo", navodi se u službenom saopštenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.

Sada je pitanje kako stvari napreduju odavde. Tenzije su već blizu ključanja. Zbog spekulacija o Pelosijevoj posjeti, prekinuti su letovi u kineskoj provinciji Fujian u blizini Tajvana, tajvanski predsjednički ured bio je na meti DDoS napada u inostranstvu, a čak je i prijetnja bombom upućena tajvanskom međunarodnom aerodromu Taoyuan. Kina je od tada najavila veliku vojnu vježbu od 4. do 7. augusta koja u velikoj mjeri okružuje cijelo ostrvo Tajvan i prelazi teritorijalne vode Tajvana.

Ne čini se da su SAD planirale nešto iznad vojnih vježbi ili diplomatskih izjava, a isto tako, izgleda da Peking neće iznenadno reagirati na Pelosijevu posjetu. Kineski nacionalistički komentatori poput Hua Xijina iz Global Timesa nagovijestili su trenutne vojne reakcije - to se čini malo vjerojatnim.

Izreka kaže da je osveta jelo koje se najbolje služi hladno. A Kina sigurno ima dosta vremena da pusti to jelo da čami, birajući svoje vrijeme i mjesto za reakciju. Jedno je sigurno, kako su rekli kineski komentatori, ovaj najnoviji potez bi lako mogao ubrzati eventualno ponovno ujedinjenje. Postoji unutrašnja politička dinamika koja to također sugerira, a javno mnijenje na kopnu čvrsto se zalaže za povlačenje Tajvana nazad u orbitu Pekinga, a predsjednik Xi Jinping želi da učvrsti svoje nasljeđe kao jednog od istorijskih lidera Kine.

U drugoj polovini 2022. godine, tokom 20. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine, traži treći mandat kao generalni sekretar Komunističke partije Kine - ili eventualno da bude izabran za predsjednika Komunističke partije Kine, položaj koji je ukinut 1982. godine, a najznačajniji je bio Mao Zedong. Ponovno ujedinjenje, čime bi se trajno okončao Kineski građanski rat, sigurno bi ga svrstalo među najvažnije kineske vođe ikada.

Što se tiče načina na koji će Kina uzvratiti glavnom počinitelju - Washingtonu - to će vjerovatno biti u sferama u kojima to zaista boli i gdje SAD već doživljava najveću destabilizaciju - ekonomskoj i trgovinskoj sferi. Američki lanac nabavke je beskonačno isprepleten s Kinom i tekući trgovinski rat između dvije strane već je bio glavni izvor inflacije.

Uz pokret pera, kineski zvaničnici mogli bi ozbiljno da uznemire američku ekonomiju, pogoršaju inflaciju i pošalju Bajdenove demokrate da se pakuju na ovogodišnjim izborima na sredini mandata, što bi također značilo svrgavanje Nancy Pelosi s mjesta predsjednice. Svatko može nagađati kako će stvari napredovati, ali ovo se čini najvjerojatnijim, po mom mišljenju.

Autor: Bradley Blankenship