erdogan i putin
© EPA-EFE
Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin u Sočiju
Zapadni zvaničnici su "sve više uznemireni" da Turska, saveznik u NATO-u i potencijalna članica EU, produbljuje svoju saradnju sa Rusijom, piše Financial Times. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nedavno se vratio iz Sočija obećavajući da će pojačati trgovinu nakon razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Šest neimenovanih zapadnih zvaničnika izjavilo je listu da su "zabrinuti" planovima Rusije i Turske da sarađuju u trgovini i energetici. Jedan zvaničnik EU rekao je da Brisel "sve pažljivije" prati odnose između Ankare i Moskve, s obzirom na to da Turska "sve više" postaje platforma za trgovinu sa Rusijom.

Nakon četverosatnog sastanka s Putinom u petak, Erdogan je pozdravio ulogu Rusije u izgradnji nuklearne elektrane u Turskoj. Dvije zemlje imaju za cilj bilateralni trgovinski promet od 100 milijardi dolara, te sarađuju protiv terorizma i za mir u Libiji i Siriji.

Putin je obećao da će Rusija snabdijevati Tursku naftom, gasom i ugljem "bez ikakvih prekida", nakon što su se dvojica lidera dogovorila da će Ankara dio tog gasa platiti u rubljama.

Drugi zvaničnik je za novine rekao da je Erdoganovo ponašanje "veoma oportunističko", dodajući da "pokušavamo natjerati Turke da obrate pažnju na našu zabrinutost".

Iako je članica NATO-a od 1952. i kandidat za članstvo u EU od 1987. godine, Turska je raskinula s oba bloka u nekoliko navrata, posljednji put zbog sukoba u Ukrajini.

Erdogan je opisao svoju diplomatiju sa Kijevom i Moskvom kao "uravnoteženu" i odbio je sankcionisati Rusiju zbog njene vojne operacije. Turska je jedina zemlja NATO koja nije uvela takve kazne.

Erdogan je također iskoristio priliku da u martu bude domaćin mirovnih pregovora između zemalja, koji na kraju nisu urodili plodom. Od tada je, međutim, dobio priznanje za nadgledanje pregovora koji su doveli do nastavka isporuke žitarica preko Crnog mora iz ukrajinskih luka. Kako je u subotu objavljen članak Financial Timesa, prvi brod koji je prevozio ukrajinski kukuruz stigao je u Istanbul na inspekciju turskih, ukrajinskih, ruskih i zvaničnika UN-a.

Zvaničnici koji su razgovarali za Financial Times rekli su da u Briselu nije bilo razgovora o mogućim sankcijama Turskoj, ali da bi pojedine članice mogle smanjiti svoju finansijsku ili trgovinsku saradnju sa tom zemljom. Iako je Washington upozorio da će kazniti zemlje koje zaobilaze svoje sankcije Rusiji "sekundarnim sankcijama", nema naznaka da će SAD ili EU poduzeti ovaj korak protiv Turske.

Konačno, Turska ima dovoljno uticaja da povremeno raskine sa svojim zapadnim saveznicima. Njena uloga u ugošćavanju oko 3,7 miliona migranata od 2015. godine koji bi inače otputovali u Evropu omogućila joj je da izvuče ustupke od EU, dok je njena strateški vitalna lokacija - zračna baza Incirlik u Adani na udarnoj udaljenosti od svih američkih nedavnih poprišta rata na Bliskom istoku - daje joj uticaj na saveznike u NATO-u.

Uprkos intenzivnom pritisku od strane SAD-a, Turska je integrisala ruski sistem protivvazdušne odbrane S-400 u svoju vojsku i ometala pristupanje Finske i Švedske NATO-u u pokušaju da se obje zemlje uključe u njegov obračun sa kurdskim grupama koje Ankara smatra teroristima.

U ovom trenutku, jedine konkretne posljedice koje su predložili zapadni zvaničnici uključivale bi pojedinačne zemlje koje pozivaju svoje banke i korporacije da se povuku iz Turske, ali to se vjerovatno neće dogoditi, navodi FT.

"Postoje veoma značajni ekonomski interesi koji bi se vjerovatno žestoko borili protiv takvih negativnih akcija", rekao je jedan evropski zvaničnik, koji je ipak dodao da "neće isključiti bilo kakve negativne akcije [ako se] Turska previše približi Rusiji".