kina i tajvan
Odgovor Kine na posjet Pelosi Tajvanu se nastavlja:
Taipei, 6. kolovoza (CNA) Tajvansko Ministarstvo nacionalne obrane (MND) priopćilo je u subotu da je više kineskih vojnih zrakoplova i plovila djelovalo u blizini Tajvana ujutro u, kako se vjeruje, simulaciji napada na glavni tajvanski otok.

U kratkom priopćenju za medije, MND je rekao da je više kineskih vojnih zrakoplova i plovila izvelo aktivnosti u blizini Tajvana u subotu ujutro, a neki od njih su prešli središnju liniju Tajvanskog tjesnaca -- neslužbene tampon zone koju inače izbjegavaju i tajvanski i kineski vojni zrakoplovi i brodovi.

MND je dodao da je kineska vojska vjerojatno "simulirala napad na glavni otok Tajvana".
Srednju liniju Tajvanskog tjesnaca povukao je 1955. godine general američkog zrakoplovstva Benjamin Davis. To više nema nikakvog značenja.

Pomorski promet oko Tajvana odvija se bez većih problema. Tajvanske luke su još uvijek dostupne. Brodovi izbjegavaju zone koje je Kina označila kao ciljna područja.
tajvan
Neki ljudi u tajvanskoj novinskoj agenciji CNA sada shvaćaju kako bi izgledao pravi sukob s Kinom (automatski prijevod):
Stručnjaci su istaknuli da kineske vojne vježbe, velikih razmjera bez presedana oko Tajvana, sada daju uvid u to kako će komunistička vojska blokirati otok Tajvan ako u budućnosti započne rat protiv Tajvana, a također razotkrivaju kinesku vojsku.

Nakon što je Pelosi napustila Tajvan, komunistička vojska izdala je još jedno upozorenje za plovidbu, a bojevo streljivo [će se] ispaljivati ​​u Žutom moru 10 uzastopnih dana

Ovo je prvi put da se kineska vojna vježba toliko približila Tajvanu, a neke vježbe izvode se manje od 20 kilometara od obale Tajvana.

Također je bez presedana da lokacija vježbe komunističke vojske uključuje more i zračni prostor istočno od Tajvana. Ovo je područje od strateške važnosti za tajvanske trupe za primanje opskrbe i za moguća američka pojačanja.

Vanjski svijet već dugo špekulira da je jedna od preferiranih strategija Kine za napad na Tajvan blokada.

Ova akcija okruživanja ima za cilj spriječiti sve komercijalne i vojne brodove i zrakoplove da uđu ili napuste Tajvan, kao i spriječiti napredovanje američkih trupa stacioniranih u regiji prema Tajvanu. Song Zhongping, neovisni kineski vojni analitičar, rekao je da kineska vojska "očito ima sve vojne sposobnosti da provede takvu blokadu".
Kina doista ima sposobnost potpuno blokirati Tajvan. Kako je cijelo područje također pod zaštitom kineskih kopnenih balističkih projektila i u dometu njezinih zračnih snaga, blokadu je lako uspostaviti, a teško probiti.

Kineska vojska više nije neprofesionalna, lako naoružana sila za koju neki još uvijek misle da jest:
Prema novinskoj agenciji Xinhua, kineska vojska poslala je više od 100 vojnih zrakoplova i više od 10 fregata i razarača u vježbu, uključujući nevidljivi lovac J-20 i razarač Type 055, koji su najsuvremenije oružje kineskih zračnih snaga, odnosno mornarice.

Osim toga, kroz vježbu, PLA [Narodnooslobodilačka vojska Kine, op.prev.] može testirati i ojačati koordinirane borbene sposobnosti sudjelujućih postrojbi različitih službi i oružja, uključujući kopnene, pomorske, zračne i raketne trupe, kao i sposobnosti strateške potpore zadužene za kibernetičko ratovanje.

Osim toga, vježba je također predstavljala veliki test za Zapovjedništvo istočnog teatra koje je osnovala Komunistička partija Kine 2016. Ovo je ratište odgovorno za vojne operacije u cijelim istočnim morima Kine, pa tako pokriva i Tajvan.

John Blaxland, profesor međunarodne sigurnosti na Australskom nacionalnom sveučilištu, rekao je novinarima da je Kina do sada pokazala "sjajnu vojsku".

"Ne može ih se odbaciti kao neku vrstu manje iskusne i nedostatne vojske, očito su sposobni koordinirati kopnene i pomorske operacije, sposobni koristiti raketne sustave i biti učinkoviti", rekao je.

Braxland je rekao da su vježbe kineske vojske pokazale Tajvanu, Sjedinjenim Državama i Japanu da Kina "ima uvjete za provođenje akcija kojima su prijetili".
Barxland nije jedini 'zapadni' stručnjak koji je impresioniran ovom dobro koordiniranom demonstracijom sile.

Usporedi li se potencijalni rat oko Tajvana s trenutačnim posredničkim ratom NATO-a i Rusije u Ukrajini, vide se problemi SAD-a. SAD bi vjerojatno željele izbjeći izravan sukob oko Tajvana s nuklearno naoružanom Kinom, baš kao što izbjegava sukob s Rusijom u Ukrajini. Zbog toga je Biden u sukobu sa zakonodavcima koji žele provesti neki ludi zakon o tajvanskoj politici koji bi SAD obvezao na obranu otoka.

SAD bi radije željele pomoći Tajvanu drugim sredstvima. Ali kako?

Zračna i pomorska blokada teško bi pogodila Tajvan. Otprilike 40% svoje električne energije proizvodi od prirodnog plina koji mora uvoziti. Drugi veliki dio proizvodi se ugljenom koji Tajvan također uvozi. Isto vrijedi i za naftne derivate. Prije nego što je Pelosi sletjela u Taipei, rezerve plina na otoku bile su dovoljne za samo 11 dana. Ugljen i naftu je lakše skladištiti, ali bi ih ipak ponestalo prije nego što bi se blokada mogla ukinuti.

Zatim je tu hrana:
U 2018. tajvanska stopa samodostatnosti hrane iznosi samo 35%. Nadalje, stvarna proizvodnja poljoprivrednog zemljišta u Tajvanu iznosi oko 520.000 hektara, što je daleko od cilja od 740.000 do 810.000 hektara koji je propisalo Ministarstvo unutarnjih poslova. Kao otočna nacija, opskrba hranom ovisi o međunarodnoj trgovini i smatra se riskantnim.
Potpuna blokada Tajvana vjerojatno bi ga bacila na koljena u roku od nekoliko tjedana ili mjeseci. Vrijeme koje bi se moglo iskoristiti za poraz njezinih zračnih snaga, protuzračne obrane i projektila te spriječiti napade s Tajvana na kinesku kontinentalnu imovinu. Kina ne mora napasti otok. Samo treba čekati dok je ne pozovu da uđe.

Kao odgovor na kinesku blokadu Tajvana, SAD bi vjerojatno proglasio blokadu Kine od uvoza energije, tj. nafte i LPG-a. Mogla bi to provesti sprječavanjem kineskih brodova da prođu kroz Malajski prolaz i druga pomorska uska grla. (Drugi veliki plinovod koji Rusija trenutno gradi prema Kini jedan je od protupoteza toj prijetnji.)

U slučaju blokade i kontrablokade postavlja se pitanje tko bi duže izdržao. Tu Kina ima prednost većih rezervi. SAD bi također imao samo nekoliko saveznika u takvom sukobu. Kina bi, kao što je sada Rusija, i dalje bila u dobrom položaju s ostatkom svijeta. To bi omogućilo ublažavanje većine posljedica.

Čini se da Andrej Martjanov misli da bi tehnološki superiornija američka podmornička flota mogla poraziti kinesku mornaricu u Južnom kineskom moru. Sumnjam da je i dalje tako. Također je potpuno nebitno. Podmornice ne mogu podići blokade koje su nametnute kopnenim projektilima i zračnim snagama koje lete pod zaštitnim pokrovom protuzračne obrane kontinentalne Kine.

Uz manevre Kina je poduzela političke protumjere protiv SAD-a :
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u petak je najavilo sljedeće protumjere kao odgovor:
  1. Otkazivanje razgovora kinesko-američkih zapovjednika.
  2. Otkazivanje kinesko-američkih pregovora o koordinaciji obrambene politike (DPCT).
  3. Otkazivanje sastanaka Kinesko-američkog vojnog pomorskog konzultativnog sporazuma (MMCA).
  4. Obustavljanje kinesko-američke suradnje u repatrijaciji ilegalnih imigranata.
  5. Obustavljanje kinesko-američke suradnje u pravnoj pomoći u kaznenim stvarima.
  6. Obustavljanje kinesko-američke suradnje protiv transnacionalnog kriminala.
  7. Obustavljanje kinesko-američke suradnje u borbi protiv narkotika.
  8. Obustavljanje kinesko-američkih pregovora o klimatskim promjenama
Pozivi šefova Pentagona Kini sada ostaju bez odgovora.

SAD želi još jednim prolaskom ratnog broda kroz Tajvanski tjesnac dodatno isprovocirati Kinu. Ali kinesko je pravno shvaćanje da nepozvani vojni prolaz kroz njezinu gospodarsku zonu nije dopušten. Istu tvrdnju SAD iznose kada je u pitanju njihova gospodarska zona.

Kako je Kina prekinula svu vojnu komunikaciju sa SAD-om, rizik od prolaska sada je puno veći. Ne treba se čuditi kada Kina reagira na to.