DATOTEKE: Henry Kissinger

DATOTEKA: Henry Kissinger
Bivši američki državni tajnik Henry Kissinger izjavio je za Wall Street Journal da je Washington odbacio tradicionalnu diplomaciju i u nedostatku velikog vođe doveo svijet do ponora rata oko Ukrajine i Tajvana.

Kissinger je ranije izazvao kontroverze jer je sugerirao da Kijev odustane od nekih svojih teritorijalnih zahtjeva kako bi okončao sukob s Rusijom.

"Mi smo na rubu rata s Rusijom i Kinom oko pitanja koja smo djelomično stvorili, bez ikakvog koncepta kako će to završiti ili do čega bi trebalo dovesti", rekao je Kissinger u intervjuu objavljenom u subotu.


Komentar: SAD i njegovi saveznici isključivi su krivci za političke krize koje trenutno prijete planetu.


Kissinger, koji sada ima 99 godina, elaborirao je ulogu Zapada u sukobu u Ukrajini u nedavnoj knjizi profilirajući istaknute vođe nakon Drugog svjetskog rata. Opisao je odluku Rusije da pošalje trupe u zemlju u veljači kao motiviranu vlastitom sigurnošću, budući da bi članstvo Ukrajine u NATO-u premjestilo oružje saveza na 480 km od Moskve. Suprotno tome, padanje Ukrajine u cijelosti pod ruski utjecaj malo bi doprinijelo "smirivanju povijesnih europskih strahova od ruske dominacije".


Komentar: Nema razloga vjerovati da Rusija ima ikakve planove da 'dominira', u zapadnom stilu, bilo gdje.


Diplomati u Kijevu i Washingtonu trebali su uravnotežiti te zabrinutosti, napisao je, opisujući trenutačni sukob u Ukrajini kao "izdanak neuspješnog strateškog dijaloga".


Komentar: Ponavljaju se izjave iz Rusije da je Zapad taj koji jeste i nastavlja remetiti pregovore svih vrsta.


Govoreći za Wall Street Journal mjesec dana nakon objavljivanja knjige, Kissinger je ostao pri svom inzistiranju da je Zapad trebao ozbiljno shvatiti sigurnosne zahtjeve ruskog predsjednika Vladimira Putina i jasno je dao do znanja da Ukrajina neće biti primljena u NATO savez.

Uoči svoje vojne operacije u Ukrajini, Rusija je SAD-u i NATO-u predstavila pisane nacrte svojih sigurnosnih zabrinutosti, koje su obje strane primateljice odbacile. Kissinger, koji je kasnih 1960-ih i ranih 1970-ih vodio opsežne pregovore s vijetnamskim komunistima, iako je američka vojska protiv njih vodila rat, rekao je da je moderni američki čelnici skloni su promatrati diplomaciju kao "osobne odnose s protivnikom", a riječima koje je parafrazirao Wall Street Journal, "skloni su promatrati pregovore u misionarskom, a ne psihološkom smislu, nastojeći preobratiti ili osuditi svoje sugovornike, a ne prodrijeti njihovo razmišljanje."

Umjesto toga, Kissinger je tvrdio da bi SAD trebale tražiti "ravnotežu" između sebe, Rusije i Kine.

Ovaj izraz se odnosi na "neku vrstu ravnoteže moći, uz prihvaćanje legitimiteta ponekad suprotstavljenih vrijednosti", objasnio je Kissinger. "Jer ako vjerujete da konačni rezultat vašeg truda mora biti nametanje vaših vrijednosti, onda mislim da ravnoteža nije moguća."

Pod predsjednikom Richardom Nixonom, Kissinger je 1970-ih dirigirao američkim diplomatskim prodorom prema Kini, potezom čiji je cilj bio odvratiti Peking od Moskve i pomaknuti ravnotežu moći u svijetu od komunističkog Istoka.

Pod predsjednikom Joeom Bidenom, SAD je promatrao kako Kina i Rusija produbljuju svoje trgovinske i diplomatske veze. Američka politika prema Tajvanu - s Joeom Bidenom koji je javno prekinuo s dvosmislenošću Washingtona iz Kissingerove ere po pitanju neovisnosti otoka i predsjednicom Zastupničkog doma Nancy Pelosi koja je razbjesnila Peking posjetom Taipeiju ranije ovog mjeseca - dodatno je narušila odnos SAD-a s Kinom i potaknula porast vojne aktivnosti u Tajvanskom tjesnacu.

Prema Kissingeru, SAD više nije u poziciji stati uz Rusiju ili Kinu jedne protiv druge.Sve što možete učiniti je ne ubrzavati tenzije i stvarati opcije, a za to morate imati neku svrhu, rekao je.

Kissinger je istaknuti zagovornik realpolitičke škole međunarodnih odnosa, koja praktične interese nacija stavlja ispred ideoloških stajališta. Međutim, njegov nepristrasni pogled na vanjske poslove priskrbio mu je neprijatelje, ali i pohvale.

Ranije ovog ljeta, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski osudio je Kissingera zbog sugeriranja da Kijev mora prihvatiti povratak na "status quo ante" [prethodno postojeće stanje stvari, op.prev.] - odustajanje od svojih teritorijalnih zahtjeva prema Krimu i davanje autonomije Narodnim Republikama Donjeck i Lugansk - i tražiti mirovni sporazum s Rusijom kako bi spriječili treći svjetski rat. Kissinger je kasnije pojasnio da se te tvrdnje trebaju samo privremeno odbaciti kako bi se pregovaralo o trenutnom prekidu vatre, ali ga je Kijev ipak označio neprijateljem Ukrajine i optužio za "širenje narativa rusko-fašističke propagande i ucjene".