norveška
© ILUSTRACIJANorveška više od 90 posto električne energije dobiva iz vode
Lošim vijestima za EU i europske potrošače, čini se, nema kraja. Tako su, nakon što je francuski medij Le Monde 20. kolovoza izvijestio kako Norveška razmatra obustavu izvoza električne energije Europi idućih mjeseci s ciljem izbjegavanja energetske krize kod sebe doma, uslijedile oštre kritike njenih susjeda.

Ali prije toga treba kazati kako Le Mond navodi da za ovakvu odluku Osla ovaj put krivac nisu nestašice ruskog plina, već klimatske promjene, koje su odgovorne za isušivanje rezervoara koji opskrbljuju 1700 hidroelektrana koje proizvode više od 90% električne energije u toj skandinavskoj zemlji.

U 2021. godini Norveška je izvezla 25,8 terawatt sati (TWh), što je povećanje od 30% u usporedbi s 2020. Rekord je djelomično posljedica puštanja u rad dvaju novih kabela koji povezuju Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo s Norveškom, koji također opskrbljuju električnom energijom Švedsku, Finsku i Dansku. No, dok njegov izvoz nastavlja rasti, proizvodni kapacitet skandinavskog kraljevstva raste mnogo sporije, otuda i upozorenje norveškog operatora NVE-a u lipnju.

Stanje se, očito, dramatično mijenja, naravno, na gore.

Nacionalizam i sebičnost?

Tako ugledni The Financial Times 28. kolovoza piše kako su navedeni norveški planovi o zaštiti vlastitih interesa izazvali oštre kritike susjeda koji su Oslo optužili za sebičnost i raskol na europskom tržištu.

Ova bi odluka, kako se navodi, mogla isključiti jeftinu norvešku hidroenergiju s nordijskog tržišta električne energije i povećati ionako visoke cijene električne energije. Nakon toga su elektromrežne kompanije Finske, Švedske i Danske pozvale norveške vlasti da preispitaju odluku.

Isti medij piše kako norveški susjedi ove planove Osla, da smanji izvoz električne energije usred europskih pokušaja suočavanja s teškom energetskom krizom, smatraju "opasnim i sebičnim korakom" koji "potkopava europsko tržište".

Tako izvršni direktor finskog mrežnog operatera Fingrid, Jukka Ruusunen, za Financial Times kaže slijedeće:

"Bila bi to prva zemlja u Europi koja bi to učinila u sferi električne energije. Bio bi to vrlo opasan i nacionalistički korak. To je vrlo sebično ponašanje!

Međutim, ovdje bih dodao slijedeće: optuživati Norvešku nije pošteno ne samo iz razloga što ona već daje najizdašnije subvencije za struju u Europi, već jednostavno iz razloga što njezine tvrtke, ponajviše na jugu zemlje, i same trpe velike gubitke (info: FT).

Licemjerje kao "smokvin list" za vlastitu glupost

Sam je Oslo, osim toga, uslijed plinske krize pojačao i izvoz plina u EU koliko je god mogao, iako sada, opet zbog objektivnih razloga, navodno najavljuje i smanjenje tih isporuka kao i isporuka nafte s obzirom na svoje ograničene kapacitete i rizike koje po pitanju energetike vladaju u Europi i svijetu općenito.

Jer solidarnost sa susjedima u nevolji je naravno važna, ali samo do onda od kada počinje ići na štetu vlastitog razvoja. Jer čemu, u suprotnom, uopće i služi država ako ne za očuvanje sigurnosti svojih građana u svim sferama?

Pri tom uvijek ima i onih koji smatraju kako norveška vlada i njene energetske tvrtke misle isključivo na svoju zaradu. Sve su to, naravno, legitimna razmišljanja, ali Norveška je nezavisna i suverena država, koja ima pravo samostalno krojiti svoju energetsku i svaku drugu sudbinu, i donositi odluke i rješenja za koje smatra da su korisni norveškom narodu.

Osim toga, i jedna Mađarska (koja je za razliku od Norveške članica EU), provodi vlastitu energetsku politiku na užas Bruxellesa i ljubomoru ostalih članica koje uporno slijede zacrtanu, makar i po sebe pogubnu središnju energetsku politiku Unije, nastavlja surađivati s Rusijom po pitanju opskrbe naftom i plinom. Štoviše, prošli je tjedan Mađarska i službeno odobrila ruskoj državnoj tvrtci Rosatom izgradnju novog energobloka na svojoj jedinoj nuklearnoj elektrani Pakš.

Zbog svega toga Mađarska je sada gotovo jedina članica EU koja nema neizvjesnosti i strahova po pitanju opskrbe ključnim energentima, zbog čega se dovela u položaj ne samo da će moći zadovoljiti sve svoje strateške energetske potrebe, već će prerasti i u izvoznika električne energije.

Zar je to loše po nju i susjede kojima električna energija treba (treba i nama u Hrvatskoj) pitanje je za sve one koji uporno kritiziraju energetsku politiku Budimpešte, nerijetko i zbog razloga posve druge prirode, koji sa sferom energetike nemaju baš ništa - onim ideološkim.

Sada napadati i Norvešku za nekakav nacionalizam, izostanak empatije prema susjedima u nevolji, ili što već ne - posve je deplasirano i samo šteti unutarnjoj europskoj koheziji iako se upravo na tu koheziju kritičari najčešće i pozivaju. A zapravo, to čine samo zbog svojih uskih interesa ili opravdavanja loših poteza koje su prethodno poduzimali oni koji to nikako nisu smjeli i koji bi odgovornost za svoju kratkovidnu politiku, koja nas svih skupa sada puno košta (koštat će, na žalost, još više) sada vrlo rado prebacili na druge.