
On je to izjavio u tvitu nakon sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u sjedištu bloka u Briselu u srijedu.
"Prešli smo dug put i de facto smo se pridružili alijansi", napisao je ministar, istovremeno zahvalivši Stoltenbergu na podršci Ukrajini u njenom tekućem sukobu s Rusijom.
"Ukrajina već daje značajan doprinos bezbjednosti slobodnog svijeta", dodao je ministar.
Reznikov je takođe izrazio uvjerenje da će pobjeda nad Moskvom i "uspješne reforme" na domaćem planu "otvoriti nove horizonte" za njegovu zemlju, što se naizgled odnosi na to da se Ukrajina zvanično pridruži bloku u nekom trenutku u budućnosti.
Rusija vidi širenje NATO-a na istok kao veliku sigurnosnu prijetnju. Kada je Moskva pokrenula svoju vojnu ofanzivu na Kijev krajem februara, jedan od njenih ključnih zahtjeva bio je da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom savezu.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski je 30. septembra podnio zahtjev za pridruživanje NATO-u i pozvao na ubrzanu proceduru prijema svoje zemlje.
Međutim, pristalice Kijeva na Zapadu nisu izgledale pretjerano oduševljene tim pitanjima. Stoltenberg je istakao da "svaka odluka o članstvu mora biti donesena konsenzusom" od strane svih 30 članica NATO-a i da je njen glavni prioritet trenutno "podržati Ukrajinu" vojno i finansijski tokom sukoba.
Washington je izrazio sličan stav, a američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan je ranije ovog mjeseca rekao da bi pitanje ulaska Ukrajine u NATO "trebalo biti razmatrano u drugom trenutku".
Izjavu koja podržava nastojanja Kijeva za brzo pristupanje podržalo je samo devet država članica - Češka, Estonija, Letonija, Litvanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunija i Slovačka.


Komentar: Smatrajte ovo proračunatom kombinacijom upravljanja dojmovima i željnim razmišljanjem od strane NATO-a i Ukrajine.