Crvenkapica i veliki zli vuk: Ursula von der Leyen i obračun s ubojicom iz doline

Priča o predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i "velikom zločestom vuku" započela je nekoliko dana nakon žetvenog mjeseca u toploj noći u zemlji konja u ruralnoj Donjoj Saskoj. Malo nakon ponoći 1. rujna, sivi vuk ušao je u šumski zaselak Burgdorf-Beinhorn u potrazi za obrokom i pronašao ga na dobro čuvanom imanju na kraju jedne od dviju cesta naselja.

Tridesetogodišnja Doli nije imala šanse. Njezino je tijelo otkriveno sljedećeg jutra u visokoj travi gdje je pasla.

To bi vjerojatno bio zadnji put da je netko čuo za Doli da mjesto zločina nije samo 100 metara od seoske kuće von der Leyen i da Doli nije bila omiljeni poni predsjednice Europske komisije.

"Cijela je obitelj užasno uznemirena viješću", rekla je von der Leyen novinarima.

Glavni osumnjičeni je vuk "GV950m". Mjesec dana kasnije stavljen je na listu za odstrel. Iako su vukovi zaštićena vrsta u Europi, vlade dopuštaju njihovo uklanjanje u posebnim okolnostima.

Na pitanje "Politike" da li je Dolina smrt uticala na odluku da se "GV950m" eliminira, glasnogovornica vlade regiona Hanover Kristina Krojc odgovorila je da nije.

"Napad na ponija gospođe von der Leyen nije bio razlog", rekla je i dodala da je zahtjev za eliminiranje 'GV950m' podnesen ranije, budući da se vuk sumnjičio za još desetak ubojstava.

Bivša njemačka ministrica obrane, uspješna jahačica, Von der Leyen možda, razumljivo, nema previše simpatija prema vuku, no malo tko je očekivao da je uvijek nasmijana Von der Leyen zapravo vuk u janjećoj koži, piše "Politiko".

Umjesto božićne amnestije za "GV950m", bivša njemačka ministrica obrane posjegnula je za velikim oružjem, osudivši na smrt ne samo Dolinog ubicu već i čitav njegov čopor.
U tjednima nakon Doline smrti, von der Leyen je naredila službenicima Komisije da preispitaju pravila koja strogo štite vukove u Europi. Krajem studenog pozvala je na "dubinsku analizu" prijetnje od vukova nakon izvješća o povećanim napadima na stoku, osobito u Alpama.

"Bila su brojna izvješća o napadima vukova na životinje i povećanom riziku za lokalno stanovništvo", rekla je zastupnicima. "Razumljivo, ova situacija izaziva pitanja u pogođenim regijama o tome je li trenutni status zaštite vuka opravdan."

Europski farmeri godinama se žale na vukove. Pitanje je je li smrtna kazna odgovor.

Vukovi su potpuno nestali iz rodnog područja Von der Leyen sve dok napori za očuvanje divljih životinja nisu doveli do njihove ponovne pojave prije otprilike 15 godina.

Od tada je njihova prisutnost izvor stalne napetosti. S oko 1.200 vukova koji šetaju Njemačkom, godišnji gubici stoke penju se na tisuće. Ali čak i uz veću populaciju vukova, ovi grabežljivci rijetko love konje.

"Vuk je vuk, ali ovaj vuk je vjerojatno naučio da je moguće napadati konje", rekao je Frank Fass, njemački stručnjak za vukove, govoreći o GV950m i dodao da je cijeli slučaj iznimka od pravila.

Dok je Fass rekao da razumije argumente za eliminaciju vuka kao što je "GV950m", lov na životinje (vlasti angažiraju lokalne lovce za taj zadatak) lakše je reći nego učiniti. Fass kaže da je posebna ograda, iako skupa, bolje rješenje.

"Ono što smo vidjeli u Donjoj Saskoj je da kad se ustrijeli vuk, nikad nije onaj pravi", rekao je.

Doista, "GV950m" je živi dokaz te činjenice. Vlasti su ga prvo stavile na popis za odstrel 2021., ali su ga skinule nakon što je lovac ustrijelio i ubio ženku iz onoga što je postalo poznato kao "Burgdorfski čopor".

Za sada, "GV950m" ostaje u bjekstvu. Trenutna nagrada za njegovu glavu istječe 31. siječnja, nakon čega će ponovno moći slobodno lutati.

Osim ako mu predsjednica Europske komisije ne stane na rep.

Ursula protiv (velikog zločestog) vuka - drugi dio

Ursula von der Leyen vratila se u lov na vukove.

Nakon što je njezinog voljenog ponija prošle godine u Njemačkoj ubio vuk, predsjednica Europske komisije pozvala je na reviziju strogih pravila zaštite vukova diljem kontinenta.

Sada Bruxelles ulazi u "novu fazu" u svom radu na rješavanju povratka vukova i traži od "lokalnih zajednica, znanstvenika i svih zainteresiranih strana" podatke o utjecaju ove životinje, objavila je Von der Leyen.

Komisija će koristiti podatke kako bi odlučila hoće li predložiti promjenu statusa zaštite vuka unutar EU-a "gdje je potrebno" i "ažurirati pravni okvir, uvesti, gdje je to potrebno, dalju fleksibilnost".

Von der Leyen je također pozvala "lokalne i nacionalne vlasti da poduzmu mjere gdje je to potrebno", upozorivši da je "koncentracija vučjih čopora u nekim europskim regijama postala stvarna opasnost za stoku, a potencijalno i za ljude".

Vukovi su strogo zaštićena vrsta prema EU Direktivi o staništima i Bernskoj konvenciji o očuvanju europske divlje flore i faune te prirodnih staništa, što znači da je njihovo hvatanje i ubijanje zabranjeno. No postoje određene iznimke, osobito kada vukovi predstavljaju opasnost za ljude ili stoku.

Lovačke i poljoprivredne udruge već dugo pozivaju Bruxelles da preispita status zaštite vukova kako bi im se omogućilo ubijanje više životinja, tvrdeći da su farmeri "pod golemim pritiskom" da zaštite svoju stoku.

Desničarska politička "obitelj" Von der Leyen, Europska pučka stranka, pokušava se pozicionirati kao branitelj poljoprivrednih i ruralnih zajednica uoči europskih izbora sljedeće godine.

U međuvremenu, ministri okoliša EU-a žele da Komisija zaštiti status zaštite vuka. Skupine za zaštitu okoliša također su se suprotstavile argumentima EPP-a, napominjući da su vukovi i dalje ugrožena vrsta i da bi smanjenje njihovog statusa zaštite ugrozilo njihov dugoročni oporavak.