slika
© Getty Atilgan Ozdil/Anadolu Agency
Nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016. i referenduma o izlasku iz EU u Velikoj Britaniji početkom iste godine, utjecajni mediji počeli su se zabrinjavati zbog širenja "epidemije lažnih vijesti" i "zloćudnog ruskog utjecaja" koji širi dezinformacije u medijskom prostoru zapadnih zemalja.

U to vreme je popularizovan koncept "dibankinga" (debunking), odnosno "otkrivanja lažnih tvrdnji i prevara" - ili jednostavnije raskrinkavanja.

"Dibanking" se ponovno našao u središtu pozornosti nakon izbijanja pandemije korona virusa, kada se svako problematiziranje službenog narativa smatralo "širenjem opasnih dezinformacija" - iako se kasnije pokazalo da su i znanstvenici mnogo griješili u borbi protiv 'smrtonosnog' virusa.

No, dok su tehnološki divovi, mainstream mediji i pojedine države uložile ogromne napore i resurse u "razbijanje opasnih mitova i borbu protiv lažnih vijesti", rezultati očito nisu bili zadovoljavajući: uostalom, Donald Trump i dalje je blagi favorit na izborima u studenom u SAD-u, dok se u Europi sve glasnije govori o "jačanju ekstremne desnice koja želi uništiti demokraciju".

Zato se posljednjih tjedana sve glasnije govori o "pribankingu", novom i potencijalno još opasnijem konceptu koji bi, ako se provede, mogao imati revolucionarne posljedice.

Što je "pribanking"?

Koncept "pribankinga" (pre-bunking) u određenoj mjeri nalikuje "debankingu", ali ima i jednu ključnu razliku: dok se "debanking" odnosi na osporavanje istinitosti neke vijesti nakon što je objavljena, "prebanking" bi trebao djelovati preventivno, odnosno naučiti ljude kako unaprijed prepoznati navodne lažne vijesti .
Drugim riječima, ako bi "debanking" bio svojevrsni lijek za navodne lažne vijesti, "pribanking" bi bio svojevrsno cjepivo koje se uzima preventivno kako bi se spriječilo obolijevanje. "Pribanking" bi se stoga moglo prevesti i kao "preventivno razotkrivanje".
The Washington Post opisao je koncept kao "izlaganje ljudi smanjenim dozama dezinformacija uparenih s objašnjenjima, s ciljem pomoći javnosti da razvije 'mentalna antitijela' za prepoznavanje i obranu od prijevara u vrućoj izbornoj godini."

Jasno je da "pribanking" stvara veliki prostor za zlouporabu od strane vlada i velikih korporacija, koje mogu propisati "ispravnu" interpretaciju raznih pojava i (potencijalno spornih) događaja i prije nego što se dogode, kako bi se smanjio utjecaj različitih tumačenja koja bi mogla biti kritična prema službenom narativu.

"Pribanking" je već postao tema rasprave u Europskoj uniji.

"Kako tehnologija napreduje, moramo izgraditi društveni imunitet na manipulaciju informacijama. Istraživanje je pokazalo da je pribanking znatno uspješniji od debankinga", nedavno je rekla predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, uspoređujući "pribanking" s cijepljenjem.


Komentar: Demokratski štit: Ursula Von der Leyen obećava da će "cijepiti" stanovništvo EU protiv "pogrešnog razmišljanja"


Ne čudi da je jedan od najranijih zagovornika "privatnosti" Jasmin Green, direktor Googleove podružnice "Jigsaw" , čiji je glavni zadatak "traženje kreativnih rješenja u borbi protiv ekstremizma na internetu".

O "pribankingu" je pisala još u prosincu 2022., a meta njezinih kritika bila je - očekivano - "ruska propaganda". Optužujući Rusiju da manipulira informacijama o ukrajinskim izbjeglicama u Europi, Grinova je objavila da je "u jesen 2022. Jigsaw pokrenuo svoj najveći eksperiment, nastojeći preventivno upozoriti milijune Europljana na pokušaje manipulacije njihovim stavovima".

Pozivajući se na radove socijalnog psihologa Williama Maguirea, ona navodi da su "istraživanja u društvenim znanostima proizvela ohrabrujuće dokaze za potencijalnu alternativu tradicionalnim pristupima suzbijanju manipulacije: pribanking."

Opseg "pribankinga"

Pionir u "pribankingu" za sada je "Google", koji je svojim korisnicima počeo prikazivati ​​kratke videe, ne dulje od 50 sekundi, čiji je cilj educirati ljude o raznim taktikama širenja dezinformacija: od upotrebe emotivnog jezika, kroz stvaranje polarizacije i izvlačenje iz konteksta kako bi se skrenula pozornost.
Ta je tvrtka pokrenula i novu platformu za "pribanking", gdje se korisnici mogu informirati o načinima manipulacije, ali i polagati test koji pokazuje koliko su vješti u uočavanju dezinformacija.
No, mišljenja stručnjaka su podijeljena kada je riječ o učinkovitosti "pribankinga".

Kritičari navode da je uz pomoć nekoliko videa na YouTubeu teško naučiti ljude da prepoznaju dezinformacije te da oni koji će videe pogledati vjerojatno nisu ciljana publika ovakvih inicijativa.

Naravno, važno je naglasiti da se na internetu doista može naći mnogo lažnih vijesti te da manipulacija informacijama može biti iznimno opasna - pogotovo u doba umjetne inteligencije.

No, borba protiv dezinformacija često se zlorabi i koristi za cenzuru mišljenja koja odudaraju od službenih tumačenja, kao i za diskreditaciju protivnika. Francuski poduzetnik Arnaud Bertrand iznio je zanimljivo viđenje ovog fenomena na X-u:
"(Pribanking) nas suštinski vraća u svijet prije prosvjetiteljstva, kada su nam, umjesto racionalnog pristupa, religija i mitovi određivali naše poimanje svijeta. Bio bi to trijumf dogme naspram potrage za istinom uz pomoć činjenica."
Zabranom velikog broja ruskih medija Europska unija je u više navrata pokazala što misli i koliko je spremna tolerirati glasove koji odudaraju od "mainstreama", kao i da ih načelno ne zanima sučeljavanje stavova i sloboda miđljenja. Nažalost, samo je pitanje vremena kada će "pribanking" postati još jedan alat u njihovom arsenalu za borbu protiv "malignog ruskog utjecaja".