baterija
© Guliver
Nikada niste čuli za Hansa Keim Kunststoffea, ali ste gotovo sigurno naišli na jedan od njegovih proizvoda. Oni štite muzejske slike, prekrivaju uređaje za magnetsku rezonancu tijekom posjeta bolnici, oblikuju krovni otvor mobilnog karavana, pa čak i vise iznad sjedala u lunaparku u Kini.

Svi ovi plastični dijelovi izrađeni su u tvornici valovitog čelika okruženoj pažljivo zasađenim grmljem na rubu Zimmern ob Rottweila, malog grada smještenog u njemačkoj regiji Schwarzwald, oko pola sata vožnje od švicarske granice. To je mali, ali energetski intenzivan posao: tvrtka ima osam pećnica koje zagrijavaju i oblikuju plastične ploče u ono što kupac traži.

Tim riječima počinje jučer objavljeni tekst medija POLITICO koji ukazuje na velike probleme u kojima se našla Europska unija i njena industrija uslijed visokih cijena električne energije i ključnih energenata.

Isti medij odmah i nastavlja priču s navedenom tvrtkom koja je upala u probleme, kako bi pojasnila širu sumornu sliku koja se nadvila nad europski kontinent, pa kaže slijedeće:.
"To je mali, ali energetski intenzivan posao: tvrtka ima osam pećnica koje zagrijavaju i oblikuju plastične ploče u ono što kupac traži. Najveća pećnica veličine je manje sobe... Pokretanje tih peći postalo je puno skuplje nakon ruske invazije na Ukrajinu. Prije rata godišnji račun za struju iznosio je oko 80.000 eura. Od tada se gotovo udvostručio, rekao je generalni direktor Christoph Keim, sin osnivača tvrtke, kemičara koji je započeo nakon Drugog svjetskog rata s tvrtkom koja proizvodi dezinficijense. Cijene za kupce su porasle, dok su se profitne marže smanjile. ... Keim je ušao u zabrinjavajuću novu normalu, gdje su cijene energije duplo veće od cijena prekomorskih konkurenata."
Dakle, slična sudbina polako nagriza tisuće sličnih tvrtki diljem industrijskog središta Europe.
"Njemačka, europska proizvodna sila, zapala je u recesiju za koju se očekuje da će se produžiti do kraja godine. Čak i globalne njemačke tvrtke poput Volkswagena, imena koje je gotovo sinonim za sam moćni Das Auto, zure u zatvaranje tvornica bez presedana. Općenito, u cijeloj EU proizvodnja ključnih energetski intenzivnih sektora poput kemikalija i čelika opada. Postrojenja se gase. Industrijski prvaci najavljuju otpuštanja." - navodi krajnje pesimistično medij POLITICO i upozorava na riječi bivšeg šefa Europske središnje banke (ECB) Maria Draghija izrečene kao argument za njegovu tezu o velikoj reviziji načina na koji EU posluje i nužnosti ubrzanja zelene industrije s čim se slaže i središnjica u Bruxellesu (EK).

"Trenutak je stvarno zabrinjavajući. Ne možemo to više ignorirati. Prvi put od Hladnog rata moramo se iskreno bojati za svoje samoodržanje." - rekao je Draghi.
Ali vremena je malo, navodi isti medij. Dok dolazi jeftinija obnovljiva energija, trebat će godine da dovedu do strukturnih promjena. U međuvremenu, kineska prekomjerna proizvodnja nagriza europski tržišni udio u zemlji i inozemstvu, a nove tehnologije gladne energije poput električnih vozila i umjetne inteligencije opteretit će lokalne elektroenergetske mreže.

Na koljenima su industrijski divovi koji su nositelji društva

Europa je izbjegla trenutni energetski šok koji je uslijedio nakon ruske invazije na Ukrajinu bolje od očekivanog. Cijene su skočile, ali rezerve nisu nestale. Zemlje su pronašle nove izvore goriva. Kućanstva su, u cjelini, nastavila grijati, čemu su pripomogla selektivna gašenja industrije.

Od tada su cijene energije pale. Ali i dalje su više nego što su bile prije 2022., i što je najvažnije, više od onih konkurenata. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da je 2023. struja u Europi koštala dvostruko više nego u SAD-u.

Njemački kemijski div BASF, najveći proizvođač kemikalija na svijetu, izgubio je trećinu svoje vrijednosti na burzi od energetskog udara. A veliki proizvođač čelika Thyssenkrupp zatvorio je tvornicu i smanjio proizvodnju.

Ove industrije su građevni blokovi modernog društva — farmaceutski proizvodi, mikročipovi, pročišćavanje vode, automobili. Gotovo sve zahtijeva kemikalije ili čelik.
"Njemačka trenutačno očito zaostaje u gospodarskoj aktivnosti ili učinku u Europi", rekao je Samer Mosis, voditelj odjela za temelje u pružatelju tržišnih podataka Energy Aspects.

"Dugoročno, to stvarno dovodi u pitanje položaj zemlje u globalnom industrijskom poretku ."
Ali i drugi pate. Industrijska proizvodnja također je ispod razine iz 2021. u Francuskoj i Italiji, a EU je ukupno izgubio preko 800.000 radnih mjesta u proizvodnji od pandemije, prema analizi Europskog sindikalnog instituta.

"Cijene energije sada su prepreka", rekao je Olivier Rakau, glavni njemački ekonomist u Oxford Economicsu. "Nema dobrog razloga za proizvodnju određenih stvari u Europi (gledano) iz poslovne perspektive."

Korijeni EU-a su u teškoj industriji, s osnutkom Europske zajednice za ugljen i čelik 1951. Veliki industrijski pad bio bi težak udarac, simbolički i ekonomski.

"Proračunski deficiti eksplodiraju u većini gospodarstava", rekao je za Politico zabrinuti diplomat EU-a koji je želio ostati anoniman. Ako EU ne može smanjiti cijene energije, "socijalna država je u pitanju, vojni i obrambeni kapaciteti su u pitanju".

Skoro propao još jedan čuveni njemački brend

Nedavno je turski medij Yeni Safak objavio ime posljednjeg njemačkog brenda koji je, kako piše, "otišao na groblje". Riječ je o poznatoj tvornici VARTA - 130 godina starom proizvođaču baterija koji je nedavno jedva izbjegao bankrot. Nama u Hrvatskoj, i šire na ovim prostorima, ta je tvornica bila poznata i kroz suradnju s našom bivšom tvornicom baterija CROATIA.

Međutim, kako je naknadno objavljeno, dogovor oko izbjegavanja stečaja ipak je postignut između glavnog dioničara Michaela Tojnera, vlasnika Porschea, i vjerovnika - iako bi put do konačne stabilizacije i oporavka mogao trajati još mjesecima.

Financijske teškoće VARTE datiraju od veljače 2024. godine. Kako je tvrtka sa 130 godina dugom poviješću, 4,5 tisuća zaposlenih i godišnjim prometom od 800 milijuna eura dospjela u takvo stanje?

VARTA je dobila državnu potporu od 300 milijuna eura za razvoj litijevih baterija. Tvrtku je vodila obitelj Quandt, jedna od najutjecajnijih u zemlji, koja je ujedno bila i suvlasnik BMW-a.

VARTA još od Prvog svjetskog rata proizvodi sustave napajanja i razvija divovske baterije za njemačke podmornice. Tvrtka nije proizvodila samo baterije za podmornice, već je i surađivala s Volkswagenom na području električnih vozila. Prošle je godine postala meta cyber napada jer je bila lider u svojoj industriji. Zbog višemjesečne nemogućnosti proizvodnje VARTA se suočila s krizom plaćanja.

U Njemačkoj je tvrtka u slučaju gubitka solventnosti primorana proglasiti stečaj najkasnije u roku od tri mjeseca. U suprotnom, uprava se suočava s ozbiljnim novčanim kaznama. Tako je VARTA skoro ušla u povijest kao najnovija žrtva digitalne tehnologije i njemačkog pravnog sustava.

Njemački proizvođači koji ispravno tumače stečajne procese, poglavito Volkswagen, opet smisao svog postojanja vide u bijegu u inozemstvo. To im daje sigurno utočište od bešćutnih financijskih vlasti, strogih njemačkih propisa i visokih troškova rada.

Za sada najviše bježe u Sjedinjene Države, dok Kina pod utjecajem visoke njemačke i europske politike postaje sve više zabranjena destinacija.