© Sputnik/X
Parlamentarna skupština Vijeća Europe, koja okuplja predstavnike 46 europskih zemalja,
priznala je osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea političkim zatvorenikom, dan nakon što je svjedočio o tretmanu Britanije i SAD-a prema njemu.
Parlamentarna skupština Vijeća Europe priopćila je da tretman Assangea opravdava činjenicu da je on "politički zatvorenik" prema definiciji s kojom se ta institucija suglasila 2012. godine.
U priopćenju se podsjeća na ozbiljne optužbe koje su SAD podigle protiv Assangea, izlažući ga mogućem doživotnom zatvoru, u kombinaciji s njegovom osudom prema američkom Zakonu o špijunaži
"za ono što je, u biti, prikupljanje vijesti i objavljivanje".
Rezolucija je usvojena sa 88 glasova "za", 13 "protiv" i 20 suzdržanih.Najviše onih koji su glasali protiv prijedloga bilo je iz Velike Britanije i Poljske.
U priopćenju Parlamentarne skupštine navodi se da to što
Washington nije istražio ratne zločine i kršenja ljudskih prava koje je otkrio WikiLeaks, u kombinaciji s njegovim oštrim postupanjem prema Assangeu, sugerira da je svrha SAD-a u procesuiranju Assangea
bila prikriti nedjela državnih agenata, a ne zaštititi nacionalnu sigurnost."Sa svoje strane,
Velika Britanija nije uspjela učinkovito zaštititi Assangeovu slobodu izražavanja i pravo na slobodu, podvrgavši ga dugotrajnom pritvoru u zatvoru visoke sigurnosti unatoč političkoj prirodi optužbi protiv njega", stoji u priopćenju.
Assange je jučer svjedočio pred Odborom za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u Strasbourgu, u svom prvom javnom nastupu otkako je pušten iz londonskog zatvora 25. lipnja.
Rekao je da je jedan od uvjeta njegove nagodbe sa SAD-om da neće podnijeti tužbu najvišem europskom sudu za ljudska prava kako bi osporio presudu.
Assange je prebačen u londonski zatvor Belmarsh u travnju 2019. pod optužbom da je prekršio uvjete jamčevine.
U SAD-u se suočio s optužbama za špijunažu zbog otkrivanja ratnih zločina i kršenja ljudskih prava koje su počinile američke trupe u Iraku i Afganistanu.
Komentar: Julian Assange, osnivač WikiLeaksa,
nedavno je govorio na saslušanju u Strasbourgu. Bilo je to njegovo prvo javno obraćanje nakon dugog boravka u zatvoru Belmarsh u Londonu.
Saslušanje je organizirao Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Vijeća Europe. Povod je bilo izvješće islandske zastupnice Thórhildur Sunne Ævarsdóttir. Ona je Assangeov slučaj opisala kao "pucanje na glasnika". Kritizirala je njegov progon, ističući da su pravi zločinci ostali nekažnjeni.
Assange je u svom govoru istaknuo nekoliko ključnih točaka:
- Zatvorsko iskustvo: Opisao je kako zatvor utječe na osobu, spominjući gubitak identiteta i teškoće u opisivanju tog iskustva.
- Pravna zaštita: Naglasio je da mnoge pravne zaštite postoje samo na papiru i nisu učinkovite u praksi.
- WikiLeaks i istina: Podsjetio je da je cilj WikiLeaksa bio informirati javnost o važnim pitanjima, uključujući ratne zločine i nezakoniti nadzor.
- Sloboda govora: Upozorio je da njegov slučaj stvara opasan presedan, sugerirajući da samo američki građani imaju pravo na slobodu govora.
- Novinarske aktivnosti: Istaknuo je da je "priznao krivnju" samo za novinarstvo - traženje i objavljivanje istine.
Assange je kritizirao pravni sustav, nazivajući ga "neostvarivom pravdom". Objasnio je da mu nagodba s američkom vladom onemogućuje traženje pravde na drugim sudovima.
Također je izrazio zabrinutost zbog stanja istine u današnjem svijetu. Smatra da je istina postala manje vidljiva i da postoji više cenzure i odmazde za govorenje istine.
Unatoč teškoćama, Assange je pozvao na ustrajnost. Naglasio je važnost slobode govora i objavljivanja istine, ne samo za novinare, već za sve ljude.
Zaključio je pozivom na akciju: da svi učine svoj dio u očuvanju istine i sprječavanju da interesi manjine ušutkaju glasove većine.
Ovaj govor u Strasbourgu podsjetnik je na važnost slobode tiska i prava javnosti na informacije, kao i na izazove s kojima se suočavaju oni koji te vrijednosti brane.
Komentar: Julian Assange, osnivač WikiLeaksa, nedavno je govorio na saslušanju u Strasbourgu. Bilo je to njegovo prvo javno obraćanje nakon dugog boravka u zatvoru Belmarsh u Londonu.