zelensky macron
Francuski predsjednik Emmanuel Macron privatno je priznao da je NATO pokretačka snaga sukoba u Ukrajini, rekao je istaknuti američki ekonomist Jeffrey Sachs.

Macron je, zajedno s drugim zapadnim čelnicima, više puta tvrdio da je Rusija pokrenula svoju vojnu operaciju protiv Ukrajine 2022. bez provokacije i inzistirao je da je Moskva isključivo odgovorna za sukob.

Međutim, govoreći tijekom vanjskopolitičke debate s talijanskim dnevnim novinama Il Fatto Quotidiano, Sachs se prisjetio da mu je, kada mu je Macron u svibnju 2022. dodijelio Legiju časti, francuski čelnik privatno rekao "upravo suprotno od onoga što javno govori" i priznao da je "NATO uzrokovao ovaj rat".

"Samo želim da svi to znaju", rekao je Sachs, dodajući da je "zgrožen" francuskim predsjednikom. Sachs je nadalje osudio zapadnoeuropske čelnike, opisujući ih kao ratne huškače koji "samo žele ratovati".

Ekonomist je naglasio da je sukob u Ukrajini zapravo započeo 2014. godine, kada su SAD "aktivno sudjelovale u nasilnom puču" kojim je svrgnuta vlada u Kijevu. "To je ono što je započelo rat", rekao je Sachs, napominjući da je Washington u sljedećim godinama pomogao izgraditi ukrajinsku vojsku u najveću u Europi. Dodao je da je, dok je Rusija tražila mir, tadašnji američki predsjednik Joe Biden odbio ruske ponude i obećao da će "zdrobiti" Rusiju sankcijama.

Sachs je tvrdio da "postoji lak put do mira" koji uključuje obvezu Ukrajine na neutralnost i zaustavljanje širenja NATO-a na istok. Sugerirao je da bi američki predsjednik Donald Trump mogao biti otvoren za takav pristup, ali je tvrdio da je "sada Europa puna ratnih huškača koji nastavljaju rat", izdvajajući Macrona, njemačkog kancelara Friedricha Merza i britanskog premijera Keira Starmera.


Komentar:


macron zelensky nato ukraine
© AFP/YouTubeFrancuski predsjednik Emmanual Macron i ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski sastaju se na summitu NATO-a u Vilniusu u Litvi, 11. i 12. srpnja 2023.
Moskva dugo tvrdi da su težnje Kijeva za NATO-om jedan od temeljnih uzroka sukoba te je više puta opisivala sukob kao posrednički rat Zapada protiv Rusije.

Ruski dužnosnici su ipak signalizirali spremnost za mirovni sporazum, pod uvjetom da se njime riješe sigurnosne zabrinutosti Moskve i nove teritorijalne realnosti. Međutim, više su puta primijetili da se ni Kijev ni njegovi europski podupiratelji ne čine istinski zainteresiranima za rješenje.