lova
Ratni jastrebovi već dugo pokušavaju ukrasti rusku imovinu na Zapadu kako bi zatim iskoristili novac za financiranje posredničkog rata protiv Rusije. Iznosi o kojima je riječ su ozbiljni:
Gotovo tri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Belgija drži 258 milijardi eura zamrznute ili imobilizirane ruske imovine.

Opća uprava riznice pri Ministarstvu financija potvrdila je podatke u srijedu za La Libre i De Tijd.

Dio te imovine pripada institucijama koje nisu sankcionirane od strane Europske unije. Zamrznuta imovina iznosi 65 milijardi eura, s dodatnih 193 milijarde eura u imobiliziranim transakcijama, prvenstveno od Središnje banke Rusije.
Novac zapravo ne drži Belgija, već belgijska tvrtka Euroclear koja djeluje kao depozitar za imovinu međunarodnih središnjih banaka denominiranu u eurima.

Trenutno EU oduzima kamate, a ne glavnicu, tog novca kako bi ga distribuirala Ukrajini. Taj korak je vjerojatno već nezakonit i Rusija će sigurno upotrijebiti sud kako bi ga vratila.

Također je bilo razgovora o ulaganju ruske imovine u junk obveznice s ciljem postizanja većeg prinosa:
Izvršna direktorica Eurocleara Valérie Urbain izjavila je za Financial Times da bi planovi Europske unije za prikupljanje dodatnih prihoda od zamrznute ruske imovine ulaganjem u vrijednosne papire višeg rizika predstavljali "eksproprijaciju".

Urbain je također upozorio da bi takav potez mogao izazvati "rusku odmazdu u svim vrstama oblika", kao i naštetiti ugledu Eurocleara.

Većina ruske imovine zamrznute nakon potpune invazije Moskve na Ukrajinu trenutno se drži u Euroclearu.

Navodno EU raspravlja o mogućnosti prijenosa te imovine u poseban fond kojim bi upravljala EU, a koji bi omogućio ulaganja većeg rizika. Cilj je ostvariti veći prinos za podršku Ukrajini.
Taj je potez blokiran jer nitko nije bio spreman prihvatiti potencijalnu odgovornost za njega. Ne samo Belgija, već i Njemačka i druge fiskalno konzervativne države upozorile su da bi takav potez ugrozio njihovu vlastitu imovinu. Rusija je najavila da će se osvetiti protiv bilo kakve konfiskacije njezina novca. Prijeti konfiskacijom svega što europske tvrtke posjeduju ili drže u Rusiji. Te bi tvrtke tada morale tužiti vlastite vlade kako bi pokrile svoje gubitke.

Sada se pojavila nova ideja. Kako bi to trebalo funkcionirati, nije mi jasno, ali čini se da ima podršku njemačkog kancelara Friedricha Merza.

U kolumni Financial Timesa Merz tvrdi (arhivirano):
Njemačka je bila i ostaje oprezna po pitanju oduzimanja imovine ruske središnje banke koja je zamrznuta u Europi, i to s dobrim razlogom. Ne treba razmotriti samo pitanja međunarodnog prava, već i temeljna pitanja koja se tiču ​​uloge eura kao globalne rezervne valute. Ali to nas ne smije spriječiti: moramo razmotriti kako, zaobilazeći te probleme, možemo ta sredstva staviti na raspolaganje za obranu Ukrajine.

Po mom mišljenju, sada bi trebalo razviti održivo rješenje kojim bismo - bez intervencije u imovinska prava - mogli Ukrajini staviti na raspolaganje beskamatni zajam od gotovo 140 milijardi eura. Taj bi zajam bio vraćen tek nakon što Rusija nadoknadi Ukrajini štetu koju je prouzročila tijekom ovog rata. Do tada će ruska imovina ostati zamrznuta, kako je odlučilo Europsko vijeće.

Takva opsežna pomoć zahtijevat će proračunska jamstva država članica. Ta bilateralna jamstva trebala bi, čim sljedeći višegodišnji financijski okvir bude na snazi ​​2028. godine, biti zamijenjena kolateralizacijom u okviru dugoročnog proračuna EU-a.
Ono što zvuči kao Al slop nije Merzova vlastita ideja, već plan koji je ranije predložila Europska komisija. Ali čini se da nitko ne razumije kako se to razlikuje od potpune konfiskacije te imovine:


Komentar: AI Slop ( AI bućkuriš) sadržaj niskog kvaliteta, koji nastaje pomoću vještačke inteligencije.


U glavnim gradovima EU-a raste frustracija zbog nedostatka detalja o takozvanom zajmu za reparacije, koji je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen prvi put predstavila u svom govoru o stanju Europske unije 10. rujna.

Većinu ruske imovine drži financijska tvrtka Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu i uložena je u zapadne državne obveznice koje su dospjele u gotovinu. Novac se nalazi na depozitnom računu kod Europske središnje banke.

Ideja je da EU preusmjeri novac u Ukrajinu i "sklopi prilagođeni ugovor o dugu s Euroclearom uz 0 posto kamate", navodi se u bilješci.

Euroclear drži 185 milijardi eura gotovine povezane s ruskom imovinom, od čega će se dio koristiti za otplatu postojećeg zajma G7 Ukrajini.

Preostalih 140 milijardi eura bit će isplaćeno Ukrajini u tranšama i korišteno za "obrambenu suradnju", kao i za potporu redovnim proračunskim potrebama Kijeva.
Reuters ima više detalja o tome:
Kako bi se izbjeglo oduzimanje ruske imovine, ideja je prebaciti novac iz Eurocleara u novostvoreno društvo za posebne namjene (SPV) u vlasništvu vlada EU-a ili također vlada G7. Zauzvrat, Europska komisija izdala bi Euroclearu obveznice s nultim kuponom koje bi jamčili vlasnici SPV-a.

Obveznice EU pokrile bi rizik Eurocleara od ruskih sudskih sporova, dok bi se novac u SPV-u mogao uložiti profitabilnije od prekonoćnih depozita u ECB-u i tako generirati veći prinos za Ukrajinu.
Zašto bi ova shema, kako Merz kaže, 'zahtijevala proračunska jamstva država članica'? Ne znači li to da će porezni obveznici tih država članica na kraju morati platiti? Čiji je novac u opasnosti kada Rusija dobije svoj spor? Tko plaća ako nešto pođe po zlu?

Oko 62% njemačkih birača ne odobrava (na njemačkom) Merzovu politiku. Samo rekordno niskih 35,5% kaže da je u pravu u onome što radi. U fiskalno konzervativnoj Njemačkoj svaki pokušaj posuđivanja više novca za rat u Ukrajini dodatno će smanjiti njegove i šanse njegove stranke da ikada budu ponovno izabrani.

Merz zna da shema ima male šanse za jednoglasno odobrenje EU. Planira zaobići (arhivirano) protivljenje:
Predlažem da na Europskom vijeću krajem listopada damo mandat za pripremu ovog instrumenta na pravno siguran način.

Ta bi odluka, idealno, trebala biti jednoglasna - ako to ne uspije, trebala bi je usvojiti velika većina država članica koje su čvrsto predane Ukrajini. Također bismo trebali pozvati partnere diljem svijeta koji su zamrznuli rusku imovinu da se pridruže instrumentu. U tu svrhu blisko ćemo surađivati ​​s našim partnerima u G7.
Srećom, Belgija ima zadnju riječ u ovome. Ona se, naravno, protivi tom planu:
Govoreći na marginama Opće skupštine UN-a, g. De Wever rekao je da se prijedlog kancelara Merza "nikada neće dogoditi". Belgijski premijer tvrdi da bi oduzimanje imovine središnje banke treće zemlje postavilo opasan presedan.

"Ako zemlje shvate da novac središnjih banaka može nestati kada europski političari to smatraju prikladnim, mogle bi odlučiti povući svoje rezerve iz eurozone."

De Wever je dodao da je javna izjava kancelara Merza u vezi s tim žalosna. "Svima sam rekao da ću rado o tome razgovarati. Ali razgovarajmo i smislimo nešto, umjesto da svaki dan dijelimo mišljenje o tome. To me prilično frustrira."
To je, na kraju krajeva, ruski novac. Svaki pokušaj otimanja je čista krađa. Koliko će vremena trebati da razumni ljudi interveniraju i unište ovu ideju?