© Markku Ulander /Lehtikuva via APPovjerenik EU-a za obranu i svemir, Litvanac, desno, i finski ministar obrane Antti Hakkanen sudjeluju na konferenciji za novinare u Ministarstvu obrane u Helsinkiju, Finska, u petak, 26. rujna 2025.
Odluka dolazi nakon niza incidenata u kojima su europske granice i zračne luke testirane odmetnutim dronovima. Rusija je okrivljena za neke od njih, ali niječe da je išta učinjeno namjerno ili da je igrala ikakvu ulogu.
"Rusija testira EU i NATO, a naš odgovor mora biti čvrst, jedinstven i neposredan", rekao je povjerenik EU za obranu Andrius Kubilius nakon što je predsjedavao virtualnim sastankom 10 zemalja na istočnom krilu Europe. U razgovorima su sudjelovali i ukrajinski i NATO dužnosnici.
Kubilius je rekao da bi izgradnja štita od dronova mogla trajati godinu dana te da će se izaslanici iz tih zemalja uskoro sastati kako bi razvili "detaljan konceptualni i tehnički plan" za budućnost. Glavni prioritet je "učinkovit sustav detekcije", rekao je.
O zidu od dronova vjerojatno će raspravljati čelnici EU na summitu u Kopenhagenu sljedeći tjedan, a kasnije ponovno u listopadu kada se sastanu u Bruxellesu. Kubilius je rekao da će se uključiti i europska obrambena industrija.
"Današnji sastanak bio je prekretnica - sada se usredotočujemo na provedbu", rekao je.
Finska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska radile su na projektu zida od dronova, ali u ožujku je Europska komisija, izvršna vlast EU-a, odbila zajednički zahtjev Estonije i Litve za sredstva za postavljanje jednog.
Međutim, stvari su se promijenile ovog mjeseca.
NATO-ovi zrakoplovi poletjeli su 10. rujna kako bi oborili nekoliko ruskih dronova koji su provalili u poljski zračni prostor, u skupom odgovoru na relativno jeftinu prijetnju. Zračne luke u Danskoj privremeno su zatvorene ovog tjedna nakon što su dronovi letjeli u blizini.
Komentar: Što pokazuje potpuni nedostatak mašte ili nijansiranog razmišljanja onih koji su zaduženi za opasne igračke.
"Hibridni rat je u tijeku i sve zemlje Europske unije će ga iskusiti", rekao je poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz novinarima u Varšavi nakon razgovora o zidu od dronova. "Prijetnja Ruske Federacije je ozbiljna. Moramo na nju odgovoriti vrlo radikalno."
Pozvao je sve partnere EU da se uključe u projekt, rekavši da su incidenti na danskim zračnim lukama posljednjih dana jasno pokazali da "prijetnja nije samo istočnom krilu, da se lansiranje dronova može dogoditi s broda ili plovila koje se nalazi u blizini".
U četvrtak je, u objavi na društvenim mrežama upućenoj naciji, danska premijerka Mette Frederiksen rekla da su incidenti s dronovima u njezinoj zemlji dio nove stvarnosti s kojom se suočava Europa, u kojoj su hibridni napadi žešći i češći.
Rekla je da danske vlasti još uvijek nisu utvrdile tko stoji iza incidenata, ali da je Rusija trenutno glavna prijetnja europskoj sigurnosti.
Susjedna Švedska ponudila je Danskoj posuditi vojni sustav protiv dronova uoči dva summita u kojima će sudjelovati deseci čelnika EU-a u Kopenhagenu sljedeći tjedan, rekao je švedski premijer Ulf Kristersson za televizijsku kuću TV4.
Rekao je da sustav ima sposobnost "oboriti dronove". Nije odmah bilo jasno je li Danska prihvatila ponudu.
27 čelnika EU-a sastat će se u srijedu, a sigurnosna prijetnja dronova vjerojatno će biti visoko na njihovom dnevnom redu. Pridružit će im se više od desetak drugih čelnika na summitu Europske političke zajednice u četvrtak.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ranije je ovog mjeseca izjavila da Europa "mora poslušati poziv naših baltičkih prijatelja i izgraditi zid od dronova".
"Ovo nije apstraktna ambicija. To je temelj vjerodostojne obrane", rekla je von der Leyen zastupnicima EU-a.
To bi trebala biti, rekla je, "europska sposobnost razvijena zajedno, raspoređena zajedno i održavana zajedno, koja može odgovoriti u stvarnom vremenu. Ona koja ne ostavlja dvosmislenost u pogledu naših namjera. Europa će braniti svaki centimetar svog teritorija."
Von der Leyen rekla je da će se 6 milijardi eura (7 milijardi dolara) izdvojiti za uspostavu saveza za dronove s Ukrajinom, čije oružane snage koriste bespilotne letjelice kako bi nanijele oko dvije trećine svih gubitaka vojne opreme koje su pretrpjele ruske snage.
Komentar: Cijeli cirkus započeo je jadnim pokušajem lažnog okrivljavanja Rusije:
Zatim su tu bili dronovi iznad Danske i drugih skandinavskih zemalja koje su mediji pokušali pripisati Rusiji, iako su se Danci uspjeli držati zdravog razuma i nisu ih krivili. Privatno su vjerojatno bili prestravljeni.
Trenutni pobjednici? Vojno industrijski kompleks, naravno.