© AFPDanska premijerka Mette Frederiksen • Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare nakon sastanka Europskog vijeća • Bruxelles, Belgija • 19. prosinca 2025.
Sporazum je postignut rano u petak nakon noćnih pregovora na summitu u Bruxellesu, dok je EU nastojao osigurati financiranje za nastavak rata u Ukrajini tijekom sljedeće dvije godine.
Prema sporazumu, EU će prikupljati sredstva putem zajmova zajamčenih zajedničkim proračunom, odustajući od prijedloga koje su podržale neke države članice o iskorištavanju oko 200 milijardi eura imovine ruske središnje banke zamrznute u bloku.
Plan nije uspio postići konsenzus, uglavnom zbog prigovora Belgije, gdje se nalazi većina imovine. Belgijski dužnosnici upozorili su na pravne rizike i mogućnost odmazde koja bi nesrazmjerno utjecala na zemlju.
Belgijski premijer Bart De Wever pozdravio je ishod, rekavši da se time izbjegava značajno pravno i financijsko izlaganje. "Ovo je bilo izuzetno rizično i pokrenulo je mnoga neodgovorena pitanja", rekao je De Wever novinarima. "Racionalnost je prevladala."
Rusija je više puta upozorila EU da ne koristi njihovu zamrznutu imovinu, nazivajući svaki takav potez nezakonitim.
U četvrtak je ruska središnja banka izjavila da će putem ruskog arbitražnog suda tražiti odštetu zbog zamrzavanja i potencijalnog korištenja njene imovine koja se drži u financijskim institucijama EU-a, uključujući zahtjeve za izgubljenu dobit.
"U vezi s kontinuiranim pokušajima vlasti EU-a da zaplijene i nezakonito koriste imovinu Banke Rusije, izjavljujemo da će se tražiti odšteta", navodi se u priopćenju središnje banke, dodajući da će se od Eurocleara, gdje se nalazi većina imovine, tražiti odšteta do 230 milijardi dolara.
Države članice EU-a složile su se održati neodređeno zamrzavanje imovine ruske središnje banke uvedeno nakon izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u petak da svako oduzimanje ruske imovine neće proći bez odgovora. "Iskoristit će se svi mogući pravni mehanizmi", citirala ga je državna novinska agencija Tass.
Rusija je odvojeno upozorila na bilo kakvo raspoređivanje europskih trupa u Ukrajinu, rekavši da će se takve snage smatrati "legitimnim ciljevima".
U priopćenju, rusko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je EU da planira "okupirati" Ukrajinu umjesto da traži rješenje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin prethodno je izjavio da će strane trupe poslane u Ukrajinu biti tretirane kao legitimni vojni ciljevi.
© UnknownRuski predsjednik Putin upozorava da bi strane trupe u Ukrajini bile 'legitimna meta'
"U našem je interesu, kao Europljana i Ukrajinaca, da ponovno započnemo razgovore", rekao je Macron, dodajući da bi razgovori trebali započeti "u nadolazećim tjednima".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi ukrajinska i američka izaslanstva trebala održati daljnje razgovore u Washingtonu u petak i subotu, dok je američki predsjednik Donald Trump pozvao Kijev da brzo krene ka postizanju sporazuma.
Kremlj je rekao da priprema kontakte s Washingtonom o revidiranom mirovnom prijedlogu.
Raniji razgovori u Berlinu u kojima su sudjelovali američki, ukrajinski i europski dužnosnici završili su bez napretka, pri čemu se Rusija protivila članstvu Ukrajine u NATO-u, a Kijev je odbacio teritorijalne ustupke.
Komentar: Nešto ni za što i ništa za nešto... Ah Kijev!