Znanost i tehnologijaS


Map

Znanstvenici otkrili 168 misterioznih Nazca geoglifa u pustinjskom pijesku Perua

peru
© Sveučilište Yamagata
Pustinja Nazca u Peruu je poput umjetničke galerije u kojoj su izložena djela istoimenog drevnog naroda koji je na tim prostorima živio tisuću godina (između 500. godine prije nove ere i 650. godine). Naime, oni su znali kreirati upečatljive linije dugačke i po nekoliko kilometara te pomoću njih iscrtavati fascinantne oblike.

Mada su te linije vidljive s nekih obližnjih brežuljaka ili iz zraka, za sada još uvijek nije otkriven velik postotak ovih tajanstvenih uradaka. Mnogi od njih se i dalje skrivaju unutar surovih pustinjskih predjela.

168 novootkrivenih linija

Prošle je godine arheolog iz Perua Johny Isla kazao da su znanstvenici pronašli samo 5 posto svih Nazca-linija. Stoga su stručnjaci sa Sveučilišta Yamagata surađivali s lokalnim arheolozima kako bi upotpunili naše znanje o ovoj drevnoj umjetnosti i pritom pronašli još stotinjak dodatnih tajnovitih dizajna.

Komentar: Pogledajte i:


Blue Planet

Gubitak ekološke niše uzrokovao je pad dinosaura nakon udara asteroida, tvrdi nova studija

dinosauri
© Henry SharpeTriceratops prorsus grickajući cikase uznemiruje primitivne rođake placentnih (lijevo) i tobolčarskih (desno) sisavaca u grmlju—dok se kornjača s mekim oklopom penje na deblo, nesvjesna da će je njezina slatkovodna ekologija zaštititi od nadolazeće propasti iz svemira
Doba dinosaura završilo je kataklizmom jednog proljetnog dana prije 66 milijuna godina kad je asteroid širok 12 kilometara udario u meksički poluotok Yucatan, izazvavši izumiranje tih iznimnih zvijeri i oko tri četvrtine vrsta na Zemlji.

No jesu li dinosauri, s usporavanjem diverzifikacije i stope evolucije, već bili na odlasku, kao što misle neki znanstvenici? Odgovor je definitivno "ne", prema novoj studiji koja je izradila modele hranidbenih lanaca i ekoloških staništa u Sjevernoj Americi, dijelu svijeta koji ima najbolje fosilne zapise iz tog vremena.

Znanstvenici su promatrali razdoblje koje obuhvaća 18 milijuna godina prije udara asteroida koji je završio razdoblje krede i 4 milijuna godina nakon toga na početku paleogena, kad su sisavci potvrdili svoju dominaciju nakon izumiranja dinosaura - osim njihove ptičje loze.

Na temelju više od 1600 fosila rekonstruirali su hranidbene lance i staništa koja su preferirali kopneni i slatkovodni kralješnjaci. Među njima su bili oni poput divovskog mesojeda T. rexa, triceratopsa s tri roga, ankilosaura, krokodila, kornjača, žaba, riba i raznih malih sisavaca koji su živjeli ispod nogu dinosaura.

Komentar: Alternativni istraživači postavljaju pitanje zašto, nakon pada asteroida i nakon što je postignuta neka vrsta klimatske ravnoteže, dinosauri nisu ponovno evoluirali kako bi postali vrh hranidbenog lanca? Sigurno su od tada postojale 'stabilne niše' koje su mogli zauzeti?

Trag bi mogao ležati u nevjerojatnoj veličini dinosaura, koji bi, prema nekim istraživačima, ako bi bili izloženi trenutnoj sili gravitacije našeg planeta, bili pod značajnim fiziološkim naporom. To je navelo neke da predlože da je možda razlog zašto se nisu vratili taj što je tada sila gravitacije bila drugačija:


Galaxy

Astronomi iz Arizone uočili jezivu svjetlost koja okružuje naš Sunčev sustav

Nešto što ne možemo objasniti u galaktičkom središtu proizvodi svjetlo visoke energije.

dust cloud solar system faint glow hubble
© NASA, ESA, Andi James (STScI)Ilustracija ovog umjetnika prikazuje lokaciju i veličinu hipotetskog oblaka prašine koji okružuje naš sunčev sustav.
Nova analiza Hubbleovih podataka potvrdila je kako je previše svjetla u prostoru oko Sunčevog sustava. Suptilni, sablasni sjaj, blagi višak koji se ne može objasniti u popisu svih objekata koji emitiraju svjetlost. Sve zvijezde i galaksije koje okružuju Sunčev sustav - i zodijačka svjetlost, poznata i kao prašina na ravni Sunčevog sustava - ništa od toga ne može objasniti ono što astronomi sada nazivaju "svjetlom duhova".

Nakon analize 200.000 Hubble slika i uzimanja tisuća mjerenja u projektu pod nazivom SKYSURF, međunarodna suradnja je sigurna da je višak svjetla stvaran. I, štoviše, ne mogu to sasvim objasniti. Mogućnosti postoje, ali nijedna nije potvrđena. Ne još, u svakom slučaju.

Najjača mogućnost? Komponenta prašine Sunčevog sustava koju još nismo izravno otkrili: sićušne čestice prašine i leda iz populacije kometa koji putuju prema unutra iz mračnih dijelova Sunčevog sustava, reflektiraju sunčevu svjetlost i stvaraju difuzni, globalni sjaj. Ovaj izvor bi nam bio malo bliži od dodatne svjetlosti koju je detektirala svemirska sonda New Horizons, koja je pronašla optički višak svjetlosti u prostoru iza Plutona, izvan Sunčevog sustava, prenosi Science Alert.

Comet

Astronomi uočili erupciju vulkana na udaljenom kometu

Astronomi su na udaljenom kometu uočili erupciju ledenog vulkana koja je u svemir izbacila više od milijun tona materijala.
komet
© NASA/Spitzerov svemirski teleskopInfracrvena slika repa kometa 29P koju je snimio svemirski teleskop Spitzer nakon erupcije 8. prosinca 2003. godine
Erupcija na kometu

Neobičan vulkanski komet neočekivano je eruptirao u golemom oblaku plina i leda te tako priredio nevjerojatan spektakl koji je zaprepastio astronome. Znanstvenici vjeruju da je ova ledena 'gruda' - nazvana 29P/Schwassmann-Wachmann ili skraćeno 29P - vulkanski najaktivniji komet u našem Sunčevom sustavu.

Blue Planet

Najstariji DNK otkriva život na Grenlandu prije 2 milijuna godina

grenland
© Beth Zaiken/Handout/APOva ilustracija koju su dali istraživači prikazuje Kap Kobenhavn, Grenland, prije dva milijuna godina. Znanstvenici su analizirali 2 milijuna godina staru DNK izvučenu iz uzoraka tla u tom području, otkrivajući drevni ekosustav kakav danas nije viđen na Zemlji
Naučnici su otkrili najstariji poznati DNK, uz pomoć kojeg su utvrdili kako je prije dva miliona godina izgledao život na sjevernom obodu Grenlanda. Danas je to neplodna arktička pustoš, ali je davno u tom području bujala vegetacija, a bilo je i niz životinjskih vrsta, čak i sada izumrli mastodon.

"Istraživanje otvara vrata u prošlost koja je u suštini bila izgubljena", rekao je vodeći istraživač Kurt Kjer, geolog i ekspert za glečere na Univerzitetu Kopenhagena.

S obzirom na to da je teško pronaći fosile životinja, istraživači su DNK uzeli iz uzoraka zemljišta. Riječ je o genetičkom materijalu koji organizmi ostavljaju u svojoj okolini - na primjer kroz kosu, pljuvačku ili lešine.

Proučavanje drevnog DNK uzorka može da bude veoma teško zato što se genetički materijal tokom vremena razbija, zbog čega naučnici imaju samo djeliće.

Međutim, zahvaljujući najnovijoj tehnologiji, istraživači mogu da izvuku genetičke informacije iz malih, oštećenih djelova DNK-a, objašnjava jedan od autora Eske Vilerslev, genetičar na Univerzitetu Kejmbridž. Tokom istraživanja, DNK je upoređen sa različitim vrstama.

Airplane

Nebeska legenda odlazi u istoriju - poslednji boing 747 izašao iz fabrike

Boeing 747
© Paul Weatherman/Boeing
Posle više od pola veka proizvodnje, poslednji "Boingov" avion tipa 747, čuveni kit, izašao je iz fabrike u državi Vašington.

Kada je prvi put proizveden 1969. godine, bio je najveći komercijalni avion na svetu i prvi sa dva prolaza između sedišta. I dalje je veći od većine drugih aviona.

Dizajn aviona je takav da uključuje drugi nivo koji se proteže od kokpita preko prednje trećine aviona. Zbog toga letelica ima grbu koja je avion odmah učinila prepoznatljivim i inspirisala nadimak - kit.

Više od 50.000 zaposlenih u "Boingu" radilo je 16 meseci da bi prvi 747 bio proizveden. Kompanija je od tada napravila još 1.573 komada.

Međutim, tokom protekle dve decenije, "Boing" i njegov evropski rival "Erbas" postepeno su se okretali efikasnijim i profitabilnijim avionima - širokotrupnim avionima sa dva motora umesto četiri koliko ih je na modelu 747.

"Delta" je bila poslednja američka avio-kompanija koja je koristila 747 za komercijalne putničke letove, što se završilo 2017. godine. Neki međunarodni prevoznici ipak nastavljaju da koriste boing 747, a među njima je nemačka avio-kompanija "Lufthanza".

"Boing" je u maju najavio da će svoje sedište iz Čikaga preseliti u Arlington u Virdžiniji.

Selidba u Vašington, to jest Okrug Kolumbiju pruža mogućnost rukovodiocima kompanije da budu bliže ključnim zvaničnicima vlade SAD i Savezne uprave za civilno vazduhoplovstvo (FAA), koja izdaje sertifikate za putničke i teretne avione.

Odnos "Boinga" sa FAA bio je zategnut nakon nesreća sa smrtnim ishodom 2018. i 2019. godine "Boingovog" najprodavanijeg modela aviona, 737 Max.

Upravi je trebalo skoro dve godine da odobri promene dizajna i dozvoli da se taj model aviona vrati u saobraćaj.


Komentar: "Dizajnirani od strane klauna i pod nadzorom majmuna": Senatska istraga zračnih katastrofa Boeinga otkriva što su zaposlenici mislili o 737-MAX-u


Snowflake Cold

Snježni pokrivač na sjevernoj hemisferi sada je iznad najvećeg dosad zabilježenog - zima još nije ni počela

zima
© NOOA
Visina snijega na sjevernoj hemisferi krajem studenog predstavlja važan parametar za prognozu rane zime. Ovogodišnja količina snijega znatno je veća od prosjeka, a prema postojećim globalnim procjenama, sada je iznad najveće dosad zabilježene. Na prognozu zime, posebno u ranoj fazi i u Europi, može snažno utjecati tako velika količina snijega, iako treba obratiti pažnju na mnoge druge čimbenike.

Raširenost snijega na sjevernoj hemisferi trenutno je doista vrlo visoka, sada iznosi oko 41 milijun četvornih kilometara, prema NOAA/Rutgers Global Snow Lab. Najnovije informacije o snježnom pokrivaču dane su na slici ispod.

Komentar: Ali, globalno zatopljenje...

Sva izvješća u nastavku odnose se samo na mjesec studeni:


Cloud Lightning

Zašto munja kruži cik-cak? Napokon možda imamo odgovor na misterij

munja
© Douglas M. Paine
Teško da postoji osoba u svijetu koja nije vidjela munju ili čula udar groma. Vizualno, riječ je o zastrašujućem i krajnje spektakularnom prirodnom fenomenu istovremeno, no jedan njegov aspekt dosad je bio misterij.

Oko 8,6 milijuna munja dogodi se diljem svijeta svakodnevno. Iako je njihova pojava vrlo česta, nepravilno kretanje munja od oblaka prema tlu ostalo je misterij.

Postoji nekoliko udžbenika o munjama, ali nijedan nije objasnio kako nastaje to "cik-cak" kretanje i kako munja može putovati kilometrima, piše u članku za The Conversation John Lowke, profesor fizike sa Sveučilišta South Australia te dodaje kako njegovo novo istraživanje daje objašnjenje.

Intenzivna električna polja u grmljavinskim oblacima pobuđuju elektrone da imaju dovoljno energije za stvaranje onoga što je poznato kao "singletne delta molekule kisika". Te se molekule i elektroni nakupljaju kako bi stvorili kratki korak visoke vodljivosti, koji intenzivno svijetli milijunti dio sekunde. Na kraju koraka, postoji stanka dok se nakupljanje događa ponovno, nakon čega slijedi još jedan svijetli, blještavi skok. Proces se ponavlja iznova i iznova, pojašnjava Lowke.

Wolf

Toxoplazmoza pretvara vukove u vođe čopora, pokazuje novo istraživanje

vukovi
© Antonio Perez / Chicago TribuneMeksički vukovi hrvaju se u svom staništu u zoološkom vrtu Brookfield u Brookfieldu 7. veljače 2018.
Vukovi zaraženi relativno čestim parazitom, Toxoplasmom gondii, vjerojatnije će postati vođe čopora, sudeći po novom istraživanju koje ukazuje na to da ih taj "uljez u njihovu organizmu potiče na odvažnije i riskantnije ponašanje. Jednostanični parazit, Toxoplasma gondii, reproducira se jedino u mačkama, ali može zaraziti sve toplokrvne životinje.

Pretpostavlja se da je između 30 i 50 posto ljudi na svijetu zaraženo tim parazitom koji u tijelu ostaje doživotno, ali u neaktivnom obliku. Ljudi sa zdravim imunosnim sustavom rijetko zbog toga imaju ikakvih problema. U novom istraživanju, objavljenom u časopisu Communications Biology, proučavali su se podaci o sivim vukovima koji obitavaju na području nacionalnog parka Yellowstone kako bi se istražilo može li Toxoplasma gondii utjecati na njihovo ponašanje.

Znanstvenici iz Yellowstonea analizirali su uzorke krvi 230 vukova i 62 pume, velikih mačaka koje su poznati širitelji parazita. Ustanovili su da će zaraženi vukovi biti odvažniji i zaći dublje na teritorij koji kontroliraju pume od nezaraženih vukova.

Mars

Znakovi megatsunamija uzrokovani udarom asteroida otkriveni na Marsu

mars
© AP Photo / NASA/JPL-Caltech/MSSS
Simulacije sugeriraju da je udar asteroida sličnog onom zaslužnom za izumiranje dinosaura mogao na Marsu izazvati megatsunami.

Megatsunami

Marsovski megatsunami mogao je biti uzrokovan udarom asteroida u plitkom oceanskom području Crvenog planeta. Ovaj udar mogao bi biti sličan udaru Chicxuluba koji je pridonio masovnom izumiranju gotovo svih dinosaura na Zemlji prije 66 milijuna godina - barem tako tvrdi nova studija objavljena u časopisu Scientific Reports.

Prethodno je istraživanje pokazalo da je udar asteroida ili kometa unutar oceana u sjevernim nizinama Marsa mogao uzrokovati megatsunami prije otprilike 3.4 milijarde godina. Međutim, prije ove studije mjesto nastalog udarnog kratera nije bilo jasno.

Tim istraživača stoga je analizirao karte površine Marsa, stvorene kombiniranjem slika iz prethodnih misija na planet, i uspješno identificirao udarni krater koji je mogao izazvati megatsunami. Krater - koji su nazvali Pohl - ima promjer od 110 kilometara i nalazi se unutar područja sjevernih nizina za koje su prethodne studije sugerirale da bi moglo biti prekriveno oceanom. Autori sugeriraju da je krater Pohl nastao prije otprilike 3.4 milijarde godina.