Gospodari lutakaS


Eye 1

Prekrivaju svoje krvave tragove: SAD povlači dio osoblja iz Saudijske Arabije koje je s Rijadom surađivalo u agresiji na Jemen

SAD Jemen
© Foto: svpressa.ruPrvo su zavadili dve države, a sad peru krvave ruke!
Kako ekskluzivno saznaje novinska agencija Rojters, pozivajući se na izjave američkih zvaničnika, američka vojska povukla je svoje osoblje iz Saudijske Arabije koje je sa Rijadom sarađivalo u saudijskoj agresiji na Jemen.

Takođe su znatno smanjili i broj osoba drugde koji je sarađivao u ovoj operaciji - portparol američke mornarice u Bahreinu, Jan Mek Konagi, rekao je kako je ostalo svega 5 ljudi u tom projektu, a ranije ih je bilo 45.

Izgleda kako se SAD povlače iz saudijskog rata protiv jemenskih pobunjenika (u kojem na strani Saudijske Arabije učestvuju i druge zalivske monarhije). Neki spekulišu kako se to događa i zbog sve većeg broja ubijenih civila u saudijskim vazdušnim napadima u Jemenu.

Newspaper

Okinawa ne želi američku vojnu bazu

Više hiljada ljudi su stupili u prosvjede protiv prisutnosti američkih vojnih baza na japanskom otoku Okinawa
Ozbiljan spor je nastao između lokalnih vlasti japanske prefekture Okinava i japanskog centralnog rukovodstva zbog američke vojne baze, prenosi novinska agencija Kuodo Cušima. Japanska vlada će početi popravku baze i prebaciti je na drugo mesto (u istoj prefekturi), međutim Okinava se protivi i ovoj odluci. Vlasti Prefekture čine sve da se američka baza zatvori, iako su vlasti Japana potpisale sporazum o remontu baze i potpisale ugovor sa američkom vojskom o daljem korišćenju.

Podsećamo da je danas u poseti Japanu, načelnik Generalštaba američke Vojske Marko Mili. Njegova poseta će se održati u okviru pacifičke turneje. Doleće iz Južne Koreje, gde je rešavao sličan spor oko postavljanja američkog sistema protivraketne odbrane.

Komentar: Pogledajte također: Više hiljada ljudi su stupili u prosvjede protiv prisutnosti američkih vojnih baza na japanskom otoku Okinawa


Better Earth

Veliki zajednički program razvoja između Rusije, Kine i Mongolije

Kina
© Sputnik/ Maksim Bogodvid
Rusija i Kina, zajedno sa Mongolijom, započele su novi veliki transportni projekat. Iako on za sada ima samo regionalni značaj, pre svega za sibirske regione Rusije, u budućnosti ta trasa bi mogla da postane još jedna veza između Kine i Evrope i tako dobije globalni karakter.

Teretnjaci iz Rusije, Kine i Mongolije već su počeli da saobraćaju novim transportnim koridorom koji povezuje Aziju i Evropu.

„Prvih devet kamiona iz Rusije, Mongolije i Kine svečano je otvorilo novi transportni koridor iz Azije u Evropu. Iz lučkog grada Tjancina preko mongolske prestonice Ulan Batora vozila dolaze u Ulan Ude, glavni grad Republike Burjatije, simbolizujući otvaranje teretnog tranzitnog saobraćaja iz Kine u Rusiju preko Mongolije“, saopštilo je Ministarstvo saobraćaja Rusije.

Info

Moskva neće dozvoliti da se nešto kao "Oluja" dogodi njenom stanovništvu u Ukrajini

Ukrajina
© Sputnik/ Valeriй Melьnikov
Dan obeležavanja godišnjice nezavisnosti Ukrajine sigurno neće proći bez incidenata, kako u zemlji, tako i u pograničnim delovima zemlje, a sa obzirom na komplikovanu unutrašnju političku i ekonomsku situaciju nisu isključeni ni socijalni nemiri, smatraju sagovornici emisije „Svet sa Sputnjikom“.

Profesor sa Fakulteta za međunarodnu politiku i bezbednost Ilija Kajtez kaže za Sputnjik da se Ukrajina suočava sa velikim problemima koji jačaju ekstremne desničare. Kada je reč o eventualnim sukobima sa Rusijom on kaže da to naprosto nije moguće jer je ruska armija superiorna u odnosu na ukrajinsku, ali i da to ne bi dozvolili ukrajinski mentori.
Rusiji kao tako moćnoj zemlji ne treba teritorijalno proširenje. Oni imaju dva odsto svetske populacije i 14 odsto teritorije. Ako neko nema glad za teritorijom onda je to Rusija“, kaže Kajtez.
Goran Matić, saradnik Instituta za uporedno pravo, kaže da je Rusija do sada veoma odmereno koristila svoje resurse i da su akcije uglavnom bile defanzivne i sprečavale su razvoj sukoba.

Komentar: Pogledajte također: Oluja, kolona duga vekovima


USA

SAD isporučuje "demokraciju" kao instant kavu

Mihail Gorbačov
© Sputnik/ Grigoriy Sisoev
Prvi predsednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov je uoči 25-godišnjice puča izjavio da Zapad 1991. godine nije preduzeo ozbiljne korake za promovisanje reformi u SSSR-u, jer nije želeo da Sovjetski Savez postane moćna demokratska država.

„Takav savez bio bi garancija da se neće pojaviti politika jednostranih mera, politika dominiranja SAD i deo američkih političara video je u Gorbačovu prepreku za svoje planove. A zatim su se otvoreno kladili na Borisa Jeljcina. Njihov cilj bio je isti: ne dopustiti sada već Rusiji stvaranje moćne demokratske države“, preneo je „Interfaks“ izjavu Gorbačova.

Setite se kada se Savez raspao kakva je bila reakcija Zapada na taj tragičan događaj? Oni su rekli: ’To nam je sam Bog poslao‘. A kada je Rusija bila na kolenima, američki predsednik je otvoreno pozdravljao tadašnje rusko rukovodstvo“, dodao je on.

USA

Pentagon: Rusija se ne sprema na vojnu invaziju Ukrajine

Pentagon
© Flickr/ chuck holton
U Pentagonu ne smatraju koncentrisanje ruskih trupa na granici sa Ukrajinom za neposrednu pretnju vojne invazije, piše „Volstrit džurnal“ pozivajući se na izvore u Ministarstvu odbrane SAD.

„To je dugoročni trend. Tu nema ništa novo“, objasnio je izvor za „Volstrit džurnal“.

List navodi da pojačavanje u regionu Crnog mora treba posmatrati kao centralni element nove vojne strategije Rusije. Kao što je već saopštavala Moskva, glavni cilj strategije je suzbijanje širenja NATO-a.

Neki američki eksperti su poslednjih nedelja izjavljivali da se Rusija sprema da preusmeri vojsku u „zonu potencijalnih sukoba“. Stručnjaci ističu da to ne mora obavezno da dovede do „neizbežnih vojnih dejstava“.

Komentar: Kao i s ranijim izjavama o nadolazećoj "ruskoj invaziji", radi se o propagandi kako bi se demoniziralo Rusiju.


Chess

Antiruska histerija potrebna za zamajavanje javnosti da narod ne bi vidio probleme u zemlji, kaže poljski analitičar

Antiruska histerija potrebna za zamajavanje javnosti da narod ne bi vidio probleme u zemlji, kaže poljski analitičar
© AFP 2016/ RAIGO PAJULA
Antiruska histerija je svakodnevica u Poljskoj. Tome uglavnom doprinose domaći političari. Pre nekoliko dana, ministar odbrane Antoni Mačerevič je ponovo govorio o pretnji sa Istoka i potrebi za modernizacijom poljske vojske.

Analitičari se sećaju i izjave bivšeg premijera Donalda Tuska, koji je jednom rekao da nije siguran da će poljska deca 1. septembra ići u školu (verovatno zbog planiranog napada ruske armije). Čemu ova histerija?

Ona je potrebna za zamajavanje javnosti, odnosno da poljski narod ne bi video prave probleme koji postoje u zemlji, kaže u intervjuu za Sputnjik poljski ekspert Evropskog centra za geopolitičke analize Konrad Renkas.

„Sadašnja vlada nema čime da se pohvali kada je reč o ekonomiji i ispunjavanju predizbornih obećanja, koje je davala vladajuća stranka Pravo i pravda. Političari su obećali da će pomoći ljudima koje su banke prevarile, ali umesto toga oni pomažu međunarodnim bankama. Program izgradnje stanova za obične građane se pretvorio u program podrške razvojnim i velikim građevinskim kompanijama. Svi su očekivali poreske olakšice, ali umesto toga, ekonomija je opterećena kreditima koje je zemlja uzela na Zapadu. Stoga je Poljska postala još zavisnija od međunarodnih finansijskih institucija. Šta rade političari kada shvate da ne umeju da vode zemlju? Traže spoljnog neprijatelja i kažu: ’Nesposobni smo, ali, molimo vas, ne obraćajte pažnju, jer će uskoro početi rat i samo mi možemo da vas zaštitimo od Rusa‘“, objašnjava Renkas.

„Ovi političari bi verovatno vrlo rado poginuli u tom ratu“, ironičan je poljski analitičar.

Green Light

Veliki zajednički program razvoja: Otvoren transportni koridor iz Azije u Evropu

Veliki zajednički program razvoja: Otvoren transportni koridor iz Azije u Evropu
© Sputnik/Maksim Bogodvid
Teretnjaci iz Rusije, Kine i Mongolije počeli su da saobraćaju novim transportnim koridorom iz Azije u Evropu, saopšštilo je rusko Ministarstvo saobraćaja.

"Prvih devet kamiona iz Rusije, Mongolije i Kine svečano je danas otvorilo novi transportni koridor iz Azije u Evropu. Iz lučkog grada Tjancina preko mongolske prestonice Ulan Batora vozila dolaze u Ulan Ude, glavni grad Republike Burjatije, simbolizujući otvaranje teretnog tranzitnog saobraćaja iz Kine u Rusiju preko Mongolije“, navodi se u saopšštenju, prenosi Sputnjik.

Navedeno je da će funkcionisanje transportnog koridora, kojim će proći kolona vozila, omogućiti da se poveća saradnja Moskve, Pekinga i Ulan Batora, kao i da će pomoći razvoju saobraćajne infrastrukture tri države, pokretanju proizvodnje, povećanju investicija i trgovine, intenziviranju kulturne razmene i zajedničke koordinacije u oblasti zaštite prirodne sredine.

Ekonomski koridor je veliki zajednički program razvoja, koji uključuje mongolski Stepski put, kineski Put svile i ruski razvojni program Transevroazijskih regiona.

Attention

Najbolje od Weba: Kaotizacija Europe je prioritet za SAD

Zašto je NATO, umjesto ISIL-a, izabrao Rusiju kao svog neprijatelja?
Iz dosijea Komsomolske pravde: Andrej Iljič Fursov - 65 godina. Direktor je centra ruskih studija Moskovskog humanitarnog univerziteta i direktor Centra sistemsko-strategijskih istraživanja. Član je International Academy of Science (Insbruk, Austrija). Autor je knjiga: Napred, ka pobedi! Hladni istočni vetar ruskog proleća, Ruski interes, Svetska borba - Anglosaksonci protiv planete, Pitanja borbe u ruskoj istoriji: logika namera i logika okolnosti.

Koordinator je serije zbornika o skrivenim šiframa istorije - De Conspiratione/O zaveri, De Aenigmate/O misteriji, De Secreto/O tajni. Držao je predavanja na univerzitetima u SAD, Kanadi, Nemačkoj, Mađarskoj, Indiji, Kini, Japanu. Član je saveza pisaca Rusije. Laureat je prestižnih nagrada za naučnu, publicističku i društvenu delatnost.

Preti li Rusiji Treći svetski rat? Suviše je mnogo njegovih simptoma danas.

Zaista, na predratnu situaciju upozorava besomučna i razuzdana rusofobna kampanja na Zapadu. Ona se odvija na svim frontovima, uključujući ekonomske sankcije, zaoštravanje retorike rukovodilaca iz NATO-a, i „dopinški napad“ na ruske sportiste-olimpijce. Takve se kampanje obično sprovode kako bi se ubedio vlastiti sugrađanin u opravdanost zadavanja udarca po nekakvom „izvoru zla“. Određeni krugovi na Zapadu pokušavaju da od Rusije načine takvog otpadnika i „lošeg momka“. Na analogan način su Britanci, pripremajući Krimski rat 1853-1856, već 1830-tih godina pokrenuli projekat „rusofobija“ i ubedili Evropljane u neophodnost napada na Rusiju. Po nam je tada udarila koalicija britanske, francuske i osmanske imperije i kraljevstva Sardinije.

Znači danas-sutra opet rat?

Danas je drugačija situacija. Imamo nasleđe Staljina i Berije - nuklearno naoružanje. Teško da će se protiv nas Zapad odvažiti da se otvoreno bori, u najmanju ruku, za sada. Zato će da kreira probleme po perimetru, koristeći kao placdarm Poljsku, „pribaltičke kepece“ ili nacističku Ukrajinu. Strategija kontrolisanog haosa.

Stop

Pametno: Rusija proglasila još 2 nevladine organizacije nepoželjnim

Pametno: Rusija proglasila još 2 nevladine organizacije nepoželjnim
Ruske vlasti proglasile su danas nepoželjnim dve nevladine organizacije, od kojih jednom predsedava američki senator Džon Mekejn.

Zasad je ukupno sedam nevladinih organizacija proglašeno nepoželjnim u Rusiji, prenela je agencija Tass.

Rusko tužilaštvo je saopštilo da su Međunarodni republikanski institut (International Republican Institute - IRI) kojim predsedava Mekejn i Medija development investment fond (Media Development Investment Fund - MDIF) nepoželjni zato što predstavljaju pretnju po ustavni sistem i bezbednost države.

IRI sarađuje sa Stejt departmentom i nekim fondacijama koje finansiraju proameričke političke snage u svetu, navodi Tass, dodajući da je IRI od 1992. radi u Rusiji gde je sproveo niz programa obuke za članove Dume kao i regionalnih i lokalnih parlamenata, a prošle godine je uključen u "patriotsku stop listu" gornjeg doma ruskog parlamenta.

MDIF sa sedištem u Njujorku finansiraju različiti fondovi i investitori, a saradjuje s Fondom za otvoreno društvo Džordža Soroša.