Bombaški napad u Ankari ne samo da je ošamutio Tursku, nego je njene lidere još dublje gurnuo u krizu, naglašavajući tursku ranjivost na situaciju u Siriji i obnovljeni konflikt sa Kurdima. Ovaj napad učinio je da izjave turskih lidera budu samo još borbenije.
"Naša odlučnost da odgovorimo unutar i van granica zemlje jača sa ovakvim radnjama. Mora se znati da Turska neće zazirati od korišćenja prava na samoodbranu u bilo koje vrijeme, na svakom mjestu i u svakoj prilici", izjavio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
Kada kaže da će odgovoriti na napade, turski predsjednik, naravno, misli na Kurde, koji su odmah optuženi za napad u Ankari.
Naime, upozorenja istoričara na mogućnost raspada Turske i stvaranja kurdske države postaju realnost, smatra stručnjak za Bliski istok Stanislav Tarasov. Prema njegovim riječima, turska vlada pravi sve više propusta u spoljnoj i unutrašnjoj politici, a dokaz za to su sve učestaliji teroristički napadi. Do prije godinu i po dana, turska vlada vodila je dijalog sa Kurdima, međutim, iznevjerila je njihova očekivanja i neprijateljstva su obnovljena, kaže Tarasov.
"Zli duh je pušten iz boce i čak ni Amerikanci ne mogu da ga vrate u nju. Turska bombarduje Kurde, i odmah se nameće zaključak da se radi o njihovoj osveti; ali ne bi trebalo zaboraviti da Turci imaju i 'drugi front'. Iako Turska nije u direktnom ratu sa Islamskom državom, ova organizacija vrši terorističke napade na njenoj teritoriji. Postoji i još jedna verzija - ima više indicija koje ukazuju na to da se u Turskoj priprema državni udar, tako da bi iza napada u Ankari mogle da stoje snage za koje dosad nismo znali", zaključuje Tarasov.
Aleksej Martinov, direktor Međunarodnog instituta za moderne zemlje, mišljenja je da je teroristički napad u Ankari provokacija. Turski predsjednik Erdogan pokušava da započne kopnenu intervenciju svoje zemlje u Siriji i na taj način produži vijek ID-u, smatra on.
"Izgleda da je turski predsjednik prešao crtu i da je spreman da žrtvuje mirne građane kako bi našao izgovor za invaziju. Kada se dešava napad poput ovog u Ankari, uvijek se postavlja pitanje kome to ide u korist. Erdoganu i njegovoj stranci rata - ili Radničkoj partiji Kurdistana, koju zbog onog što se desilo juče očekuju još veće represije", pita se Martinov.
Komentar: Ako ne žele da uđu u NATO, Srbi neka ozbiljno razmisle za koga će da glasaju na predstojećim izborima. Mislimo da su ovim sporazumom karte konačno otkrivene što se tiče vladajuće stranke.