Za aktuelnu krizu u Ukrajini kriva je ne Rusija, već Amerika, zaključuje u svojoj knjizi „Ukrajina-gejt“ poznati japanski naučnik i publicista Tošihiko Siobara. Svoje poglede na događaje u Ukrajini i oko nje autor je izneo Andreju Ivanovu, dopisniku radija Sputnjik.

Siobara smatra da Sjedinjene Američke Države, uglavnom od doba Džordža Buša, vode politiku takozvanog neokonzervativizma ili neoliberalizma.

„U njoj se ogromna uloga poklanja tržištu. Kako bi rukovodila svetom, Amerika tržište čini sve slobodnijim i uvećava svoju moć. Kada je došao Obama, mnogi su pomislili da se Amerika promenila, ali to je greška. Vlast u Americi pripada vojsci, industriji, birokratiji, a ti ljudi se nisu promenili. Zato se i u Obamino vreme politika SAD nije kardinalno promenila. Između ostalog, državna sekretarka Hilari Klinton imala je poglede bliske neokonzervativnim. Mnogo neokonzervativaca je ostalo u Stejt departmentu“, kaže Siobara.

Kao najupečatljiviji primer, Siobara navodi zamenika državnog sekretara Viktoriju Nuland.

„Ona je 2005. godine učestvovala u formiranju administracije Viktora Juščenka. U leto 2013. godine, u istupanju na televiziji, Barak Obama je pozvao na bombardovanja Sirije radi uništavanja njenog potencijala za hemijsko oružje. Rusija se tu umešala i sprečila bombardovanje. A za SAD je to bila odlična prilika da započnu rat“, ističe on.

Militanti ekstremističke organizacije Islamska država digli su u vazduh centralnu biblioteku u drugom po veličini gradu u Iraku - Mosulu, koji se nalazi 400 km severozapadno od prestonice Bagdada, saopštilo je arapsko internet-izdanje „Elaf“. Mosul se od jula prošle godine nalazi pod kontrolom oružanih jedinica ID.

Kako je ispričao Ganem at Tan, direktor mosulske biblioteke, eksplozija je izazvala veliki požar koji je zahvatio sve prostorije trospratnog zdanja. U biblioteci, koja se smatra najstarijom u zemlji, militanti ID su napravili lomaču od knjiga i rukopisa koji predstavljaju kulturno nasleđe Iraka. Ukupno je uništeno oko 10 hiljada tomova, među kojima su najređi ekzemplari iz kulture, filozofije, arapske istorije i na stotine rukopisa.

Prema svedočenjima očevidaca, ID ciljano uništava biblioteke na čitavoj teritoriji koju kontroliše. Prema rečima Adela el Fahdauja, člana Saveta provincije Anbar, samo poslednjih nedelja radikalni islamisti iz ID su u njoj porušili nekoliko biblioteka, dok je zapaljeno više od 100 hiljada knjiga.

Vijest kao i svaka druga je bila da će Europska središnja banka pokrenuti projekt "Quantitative easing" kojim će spasiti euro, pozitivno utjecati na stopu inflacije i pomoći europskim gospodarstvima. Plan čelnika ESB, Maria Draghia, sastoji se u tome da će se svaki mjesec tiskati 60 milijardi eura i tako sve do kraja rujna 2016., a tim novcem će kupovati državne obveznice članica eurozone i tako stimulirati "tonuća gospodarstva".

Naravno, ovaj plan prati i propagandna kampanja, ali malo tko navodi da je riječ o jednom od posljednjih koraka u prijenosu nacionalnih suvereniteta na institucije Europske unije i najvećoj pljački u povijesti.

Valjda je svima jasno da će ESB kupovinom državnih obveznica dodatno povećati javni dug zemalja koje budu obuhvaćene ovom mjerom, a dobivena sredstva će zadužene zemlje vraćati s kamatom. Stanovništvo će biti prisiljeno na dodatna odricanja, povećanja poreza, te rasprodaju i dodatno oporezivanje javnih kompanija i dobara.

Žalosno je što mnogi ne razumiju da svaka zemlja koja ima suverenu monetarnu vlast sama može stvarati novac i nije prisiljena posuđivati ga od velikog i nezakonitog "kamatara" u Frankfurtu, gdje se nalazi sjedište ESB i ured Maria Draghia.

Prema onome što tvrdi lider ESB, rizik kupljenih obveznica će biti ravnomjerno podijeljen u kvoti od 20% od ukupnog iznosa između svih središnjih banaka zemalja Eurozone.

Budući da se Europa suočava s još jednom velikom prijevarom, treba se iskreno zapitati kakvi su rizici stvaranja novca ni iz čega, što je uostalom praksa koju godinama čini američki FED i znaju se posljedice takve politike. Osim toga, taj novac bi izvorno već trebao pripadati europskim narodima.

Ali to nije sve! Dužnički novac kojeg će izdati ESB, kao što su i sami potvrdili - niotkuda, posuđivat će se sa sigurnošću povrata, što će ostvariti preko oporezivanja ili prodaje državnih tvrtki i drugog javnog vlasništva, a sve uz suradnju i sudjelovanje političara podređenih sustavu.

Mario Draghi u posljednje vrijeme igra ulogu koju su mu dodijelili veliki globalni vladari novca i neoliberalna kapitalistička elita i izjavljuje "kako je vrlo iznenađen da je pitanje podjele rizika odjednom postalo najvažnije pitanju u raspravi o "Quantitative easingu" (u prijevodu - "kvantitativnom ublažavanju", iako sve ponuđene prijevare na engleskom jeziku zvuče prihvatljivije).

Bogati ulagači masovno kupuju zlatne poluge uslijed rastućih strahova da bi Grčka mogla biti izbačena iz eurozone i valutnog rata koji može smanjiti vrijednost štednje položene na njihove bankovne račune.

Zastupnik za prodaju plemenitih metala "BullionByPost", koji je prošle godine prodao zlata u vrijednosti 96 milijuna funti (148 milijuna dolara), navodi da je potražnja za zlatom u prvih pet tjedana ove godine 40% viša nego u istom razdoblju prošle godine.

Potražnja za zlatom u polugama od jednog kilograma, koje se procjenjuju na 26 000 funti (40 000 USD) svaka, porasla je u odnosu na 2014. za 74%. Prema pisanju lista The Telegraph, ovo je najveća potražnja za zlatnim polugama u šest godina postojanja tvrtke "BullionByPost".

"Početkom ove godine smo primijetili povećani interes za zlato u odnosu na prošlu godinu, a posebno u malih i srednjih ulagača", navode distributeri zlatnih poluga.

"Ako Grčka ode u bankrot ili napusti eurozonu, ne treba biti iznenađen ako budemo gledali stampedo investitora prema zlatu", piše The Telegraph.

Britanski list navodi da je valutni rat u Europi također potaknuo investitore da se okrenu zlatu. Prije dva tjedna je Švedska središnja banka iznenadila tržišta rezanjem kamatnih stopa ispod nule.

Martin Arnold, direktor tvrtke ETF Securities, smatra "kako je agresivni poticaj od strane središnjih banaka koje sudjeluju u valutnim ratovima uzrokovao strah od devalvacije valuta i da ulagači traže sigurnu investiciju, a to je zlato".

Američki i britanski špijuni hakovali su internu mrežu najvećeg svetskog proizvođača sim kartica i ukrali kodove koji im omogućavaju da širom sveta prisluškuju komuniciranje putem mobilnog telefona, navedeno je u dokumentima koje je novinarima prosledio bivši američki obaveštajac Edvard Snouden, prenosi AP.

Upad u mrežu međunarodne kompanije Gemalto izvršila je zajednička jedinica američke Agencije za nacionalnu bezbednost (NSA) i britanskog vladinog štaba za komunikacije (GĆQ), bezbednosne službe koja se bavi kriptografijom, naveo je juče vebsajt Intersept, koji prenosi delove poverljivog dokumenta GĆQ iz 2010.

Obaveštajne agencije uz pomoć ključa za dešifrovanje mogu da nadziru glasovne i data komunikacije ne tražeći za to odobrenje kompanija za telekomunikacije ili stranih vlada.

U najvažnijim „probnim“ operacijama, GĆQ je u prva tri meseca 2010. godine uspela da ukrade kodove provajdera bežične mreže u Srbiji, Avganistanu, Indiji, Iranu, Islandu, Tadžikistanu i Jemenu, ali je zabeležila neuspeh u Pakistanu.

SAD razmatra usporavanje povlačenja svoje vojske iz Avganistana, tako što će ove i naredne godine zadržati više vojnika, jer se nova avganistanska vlada pokazala kao pouzdaniji partner, izjavio je tokom posete Kabulu američki sekretar za odbranu Eš Karter.

Karter je, takođe, rekao da administracija predsednika Baraka Obame razmatra protivterorističku misiju u Avganistanu, ne navodeći druge detalje, preneo je AP.


Nova vlada nacionalnog jedinstva, formirana u Kabulu prošle godine, nudi novu nadu za mnogo efikasnije partnerstvo u stabilizaciji te zemlje, istakao je Karter. „To je velika promena“, kazao je Karter, nešto „što samo pre par meseci nismo mogli da planiramo“.

Misija snaga NATO u Avganistanu okočana je krajem prošle godine, a Vašington je saopštio da će zadržati manji kontingent „radi pružanja logističke pomoći avganistanskoj vojsci“.

U skladu sa avganistansko-američkim sporazumom, posle povlačenja glavnog dela snaga, oko 10.000 vojnika ostalo je u zemlji radi obuke i pomoći lokalnim snagama bezbednosti. Njihov broj trebalo je da se prepolovi do kraja ove godine, a potpuno povlačenje bilo je planirano do kraja 2016.

Karter nije izneo detalje promena koje Obama razmatra u vezi američkog vojnog prisustva u Avganistanu, ali je naveo da one podrazumevaju usporavanje tempa povlačenja. Avganistanski predsednik Ašraf Gani zahvalio je Obami na fleksibilnosti i spremnosti da razmotri „realnost na terenu“.

Karterova današnja poseta Avganistanu, njegova je prva poseta inostranstvu, pošto je 17. februara preuzeo dužnost prvog čoveka Pentagona.

Ministri financija eurozone dogovorili su u petak na izvanrednom sastanku u Bruxellesu dogovor o produljenju programa financijske pomoći Grčkoj na još četiri mjeseca.

U zajedničkoj izjavi ministara financija eurozone kaže se da će "grčke vlasti najkasnije do ponedjeljka, 23. veljače podastrijeti prvi popis reformskih mjera".

Zatim će "institucije" dati svoju prvu ocjenu jesu li te mjere dovoljno sveobuhvatne. Izraz institucije koristi se umjesto dosadašnje "trojke", koju čine Europska središnja banka, Međunarodni monetarni fond i Europska komisija.

Dogovor će vrijediti samo ako grčki dokument dobije zeleno svjetlo početkom sljedećeg tjedna, u suprotnom će biti pokopan, priznao je grčki ministar financija Yanis Varoufakis.

"Ne bude li naš popis reformi prihvaćen, dogovor je mrtav. Ali, to se neće dogoditi", rekao je Varufakis na konferenciji za novinare nakon završetka izvanrednog sastanka euroskupine.

U izjavi se navodi da su grčke vlasti izrazile "snažnu privrženost širem i dubljem reformskom procesu koji ima za cilj trajno poboljšati rast i izglede za zapošljavanje, osigurati stabilnost i otpornost financijskog sektora i povećati socijalnu pravdu".

Grčka vlada je napravila znatne ustupke u odnosu na svoje početne pozicije.

"Grčke vlasti su se obvezale da će suzdržati od odbacivanja mjera i jednostranih promjena politike i strukturnih reformi koje bi negativno utjecale na fiskalne ciljeve, ekonomski oporavak ili financijsku stabilnost", kaže se u zajedničkoj izjavi.

Grci su se također nedvosmisleno obvezali da će poštovati svoje financijske obveze prema vjerovnicima i ispunjavati ih u potpunosti i na vrijeme. Što se tiče primarnog fiskalnog suficita, u izjavi se kaže da će za ovu godinu institucije uzimati u obzir ekonomske okolnosti, čime je djelomično ispoštovan zahtjev Grčke. Prema sadašnjem programu financijske pomoći, Grčka za ovu godinu treba imati proračunski suficit od tri posto BDP-a, koji postupno treba rasti.

Eurozona se sa svoje strane obvezala da će pružati odgovarajuću potporu Grčkoj sve dok se ne bude mogla ponovno financirati na financijskim tržištima i sve dok poštuje svoje obveze unutar dogovorenog okvira.

Bivši zapovjednik britanskog ratnog zrakoplovstva, Sir Michael Graydon, tvrdi kako se Velika Britanija nikako ne bi mogla suprotstaviti eventualnim napadima Rusije jer je britanska obrana slaba. "Jednostavno smo u milosti i nemilosti Rusije", kaže Graydon.


Njegova izjava dolazi dan nakon što je otkrivena serija incidenata u kojima su ruski borbeni zrakoplovi ušli u britanski zračni prostor, piše Independent.


Tom je prilikom David Cameron rekao kako se tim incidentima ne bi trebalo davati previše pažnje. "Imamo brze borbene zrakoplove, jaku obranu, sposobne pilote koji mogu obraniti Veliku Britaniju", rekao je Cameron.

Graydon i dalje vjeruje kako je obrana od ruske ofanzive praktički nemoguća. "Ovo su provokacije. Rusi tako provjeravaju našu zračnu obranu. Ako Vladimir Putin želi napasti Veliku Britaniju, neće poslati samo dva bombardera već njih više i tako sigurno uništiti naš sustav obrane", rekao je bivši zapovjednik Graydon.

Danas, godinu dana od smene vlasti u Kijevu, koja je počela snovima o evropskoj budućnosti učesnika tzv. Evromajdana, realnost u Ukrajini je ogroman broj poginulih i ranjenih u sukobu ukrajinske vojske i ustanika na istoku zemlje, desetine hiljada izbeglica, katastrofalna ekonomska situacija i razorena privreda za koju će biti potrebne godine, ako ne i decenije da se oporavi.

Nemiri u centru Kijeva počeli su u novembru kada je tadašnji predsednik Viktor Janukovič odbio da potpiše sporazum o pridruživanju sa EU koji bi značio prilagođavanje briselskim standardima, ali i gubitak profitabilnog ugovora o bescarinskoj trgovini sa Rusijom.

Protesti su eskalirali, da bi sredinom februara izmakli kontroli i prerasli u otvoreni sukob demonstranata i policije i krvoproliće na ulicama ukrajinske prestonice koje je odnelo oko 100 života.

Velika očekivanja učesnika „Evromajdana“ zamenili su ekonomski kolaps i dužničko breme, a obećanja koje je davala vlada Arsenija Jacenuka neposredno po odlasku Janukoviča raspršila su se u sudaru sa sumornom stvarnošću. Ukrajinska ekonomija je potonula, a prema podacima MMF-a, njen BDP je prošle godine opao za 6,5 odsto, pri čemu su gore od Ukrajine bile samo Južni Sudan i Libija.

Početkom tjedna pojavile su se informacije kako su SAD i Turska postigli dogovor oko treniranja i opremanja tzv. "umjerene" sirijske opozicije, a sada je potvrđeno kako je sporazum danas i potpisan.

Iz SAD-a ističu kako će poslati još preko 400 svojih vojnika, uključujući i pripadnike specijalnih snaga, koji će sudjelovati u treniranju militanata. Jedan neimenovani američki dužnosnik rekao je u razgovoru za Reuters kako bi obuka mogla započeti već sredinom ožujka. Izvori prenose kako će militanti dobiti znatna vojna pojačanja, uključujući i vojna vozila s ugrađenim strojnicama.