Uvod

Sjećate se inicijative Billa Gatesa, Agenda ID2020?

Ono s čime smo sada suočeni puno je gore. To je Agenda ID2020 na steroidima. To je svjetska invazija QR koda - QR kodiranje svega, uključujući Agendu ID2020 - i svih vaših najintimnijih podataka, zdravlja, osobnih ponašanja, navika - evidencije o tome gdje smo bili, pa čak i kamo možda planiramo ići. Ništa neće pobjeći QR kodu. Nitko ne govori o tome.

Tiho se ušuljao u naše živote, tiho, ustrajno - ali do sada gotovo neizbježno.

"Što je zloglasni ID2020? To je elektronički ID program koji koristi generalizirano (Covid) "cijepljenje" kao platformu za digitalni identitet. ... Program iskorištava postojeće operacije registracije rođenja i cijepljenja kako bi novorođenčadi pružio prenosivi i trajni biometrijski povezani digitalni identitet.

Ako je itko u svijetu mislio kako će otvaranjem ukrajinskog sukoba moći proći neokrznuto jako se prevario. Iako tektonski globalni poremećaji nikako nisu prouzrokovani tom krizom (snažna globalna preslagivanja počela su još prije više od jednog desetljeća, a sasvim sigurno pokretanjem tzv. Arapskog proljeća, dok su odnosi između SAD-a i Rusije još prošle godine - daleko do rata u Ukrajini, nakon dolaska Bidenove administracije bili gori nego na vrhuncu Hladnog rata), ona ih je sigurno dramatično dinamizirala, dodatno usložnila i dovela do domino-efekta u pojavi novih kriza različitih vrsta - sigurnosnih, energetskih, ekonomskih, socijalnih, .... diljem svijeta.

Američka rizična igra

Sjedinjene Države, više nego svjesne rastuće snage i neočekivanog povratka na globalnu scenu negdašnjih velikih carstava - Rusije i Kine, već su ranije postigle unutarnji konsenzus oko nužnosti pokretanja krupnih geopolitičkih procesa kojima je cilj bio (i ostao) zadržavanje američke globalne dominacije pod svaku cijenu - osim neposrednog rata s tim velikim nuklearnim državama.

Nikada ne podcjenjujte ranjeno i raspadajuće carstvo koje se ruši u stvarnom vremenu.

Carski dužnosnici nastavljaju drsko govoriti da je njihova kontrola nad svijetom obavezna. Ali moraju biti vrlo oprezni jer se u svakom trenutku mogu pojaviti konkurenti koji će uspjeti stati na kraj hegemoniji zapadnjaka.

Imperijalni modus operandi pred geopolitičkim i geoekonomskim konkurentima ostaje isti. Nametanje lavine sankcija, ekonomskih blokada, protekcionističkih mjera, vojnog oživljavanja susjednih naroda i raznih prijetnji.

Hegemonističke sile mogu biti "transparentne" barem u ovoj domeni jer još uvijek kontroliraju ogromnu međunarodnu mrežu institucija, financijskih tijela, političara, izvršnih direktora, propagandnih agencija i kulturne industrije. Otuda ta navodna neranjivost koja rađa drskost.

Američki predsednik Džozef Bajden izjavio je da će republikanci pokrenuti postupak njegovog opoziva ako preuzmu većinu u Predstavničkom domu i Senatu Kongresa na izborima koji će se održati 8. novembra

Bajden je, u obraćanju pristalicama svoje Demokratske partije u San Dijegu, rekao kako ima informacija da spremaju postupak impičmenta ako ponovo osvoje većinu u Kongresu.

"Ne znam koji će razlog navesti za postupak opoziva. Ne šalim se. Nedavno su rekli kako treba da prestanu da pričaju o impičmentu dok ne pobede na izborima", dodao je Bajden.

O mogućnosti pokretanja postupka opoziva Bajdena, za koju je u Predstavničkom domu potrebna prosta većina, a u Senatu dvotrećinska, govore i američki mediji, pozivajući se na izvore u Republikanskoj partiji, ali i sami republikanski kongresmeni.

Predstavnik Ministarstva inostranih poslova Ukrajine Oleg Nikolenko izjavio je da se poziv predsedniku Rusije Vladimiru Putinu na samit G20 u Indoneziji mora povući, a da se Rusija mora isključiti iz "Velike dvadesetorice". Eksperti, međutim, smatraju da je mogućnost isključivanja Rusije iz G20 osuđena na propast, piše Njuzvik.

Prema pisanju lista, zemlje Globalnog Juga ne dele tačku gledišta Zapada i smatraju da je Moskva isprovocirana da započne specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

Predsednik SAD-a Džozef Bajden je još u martu izjavio da, prema njegovom mišljenju, Rusija treba da bude isključena iz G20, ali da to zavisi od odluke same organizacije.

Njemačka je postala ekonomski satelit američkog Novog hladnog rata s Rusijom, Kinom i ostatkom Euroazije. Njemačkoj i drugim zemljama NATO-a rečeno je da sami sebi nametnu trgovinske i investicijske sankcije koje će nadživjeti današnji posrednički rat u Ukrajini. Američki predsjednik Biden i njegov glasnogovornik State Departmenta objasnili su da je Ukrajina samo početna arena u mnogo široj dinamici koja dijeli svijet na dva suprotstavljena niza ekonomskih saveza.

Ovaj globalni prijelom obećava da će to biti desetogodišnja ili dvadesetogodišnja borba da se utvrdi hoće li svjetska ekonomija biti unipolarna dolarizirana ekonomija usredotočena na SAD ili multipolarni, viševalutni svijet usredotočen na središte Euroazije s mješovitim javno-privatnim ekonomijama.

Predsjednik Biden je ovu podjelu okarakterizirao kao podjelu između demokracija i autokracija. Terminologija je tipična orvelovska dvojba. Pod "demokracijama" misli na SAD i savezničke zapadne financijske oligarhije. Njihov cilj je prebaciti ekonomsko planiranje iz ruku izabranih vlada na Wall Street i druga financijska središta pod kontrolom SAD-a. Američki diplomati koriste Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku kako bi zahtijevali privatizaciju svjetske infrastrukture i ovisnost o američkoj tehnologiji, izvozu nafte i hrane.

U Münsteru, u Njemačkoj, upravo je održan sastanak ministara vanjskih poslova skupine G7 na kojem su usvojene mjere protiv Rusije, Irana, ali je i Kina proglašena za "suparnika". Ukrajina će dobiti milijarde da se bori protiv Rusije i za obnovu, Iran i Rusija će biti bačeni na koljena, a zajedničkim snagama će G7 suzdržati Kinu. Spisak lijepih želja ne završava ovdje, ali je paradoks da je istovremeno njemački kancelar Olaf Scholz bio u Kini, u društvu izvršnih direktora najmoćnijih njemačkih kompanija, gdje je Xi Jinpinga molio za "više suradnje" i veće otvaranje Kine za njemački biznis, a zauzvrat Kini nije ponudio ništa.

Ali što uopće može učiniti EU? Euro je pao na 20-godišnji minimum i s njim trguje se ispod tečaja dolara, inflacija je na povijesnom vrhuncu, vanjskotrgovinski deficit raste nenormalnom brzinom, ECB je u kolapsu, a EU je u egzistencijalnoj krizi.

Kao što se predvidjelo u lipnju, na temelju podataka o cijenama proizvođača, potrošačke cijene nastavile su rasti i sada se dvoznamenkasta inflacija primjećuje ne u trećini, već u velikoj većini europskih zemalja. Klubu se spremaju pridružiti i "veliki" EU akteri kao Italija, Španjolska i Portugal, a sada prvih deset antirekorda izgleda ovako:

Tokom troipočasovnog radnog ručka predsednika Francuske Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca prošle srede u Parizu, otkrio je portal "Politiko", na meniju su bili riba, vino, šampanjac, i mogući trgovinski rat sa Sjedinjenim Državama.

Razume se, ako Evropa prethodno uspe da ne ostane bez svoje industrije u korist Amerike. Jer u tom slučaju razloga za ovakav rat neće ni biti.

"Nemački ekonomski model je propao"

"Volstrit džornal" je, naime, već arogantno konstatovao da se

"pojavljuje veliki pobednik iz evropske energetske krize - to je ekonomija SAD. Dok rat u Ukrajini podiže cene energenata u Evropi, veliki broj evropskih proizvođača privučen je relativnom stabilnošću Sjedinjenih Država... U zavisnosti od dana, cene prirodnog gasa su i 10 puta više nego što su bile pre godinu ili dve", objašnjava njujorški poslovni dnevnik novi biznis-model američkog pljačkanja sopstvenih saveznika.

Portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova je glasanje pojedinih zapadnih zemalja protiv ruske rezolucije u Generalnoj skupštini UN o borbi protiv veličanja nacizma nazvala političkim licemerjem.

"Suštinu rezolucije mogu dovesti u pitanje samo nemoralni ljudi", napisala je Zaharova na Telegramu.

Ona je podsetila da su se prošle godine po istom tekstu nacrta rezolucije u Generalnoj skupštini UN o borbi protiv veličanja nacizma, zemlje EU uzdržale od glasanja. Zaharova je naglasila da su ove godine zapadne zemlje glasale protiv i to i one koje su u 20. veku podržavale fašizam i one koje su od njega stradale i skoro isčezle.

Prema njenom mišljenju, to je političko licemerje.

Posle "odvajanja" od Rusije, njenih energenata i tržišta, što je nemačku privredu već mnogo koštalo, njena ekonomija bi bila u velikom problemu u slučaju odvajanja i od Kine, koje zagovara Amerika. Toliki rizik nemački kancelar Šolc nije hteo da preuzme, otuda njegova zvanična poseta Pekingu, uprkos protivljenju zapadnih saveznika.

Uprkos glasnom negodovanju i Vašingtona i dobrog dela EU zvaničnika, ali i pojedinih u Berlinu sa kojima deli vlast, nemački kancelar Olaf Šolc je ipak bio u zvaničnoj poseti Pekingu. Otuda je najverovatnije i prvo što je objavljeno sa sastanka sa kineskim liderom Si Đinpingom ono što bi valjda trebalo da odobrovolji Zapad - zatražio je od Pekinga da iskoristi svoj "uticaj na Moskvu da se povuče iz Ukrajine i zaustavi napade i patnje civilnog stanovništva".

Na ono, međutim, zbog čega je Šolc, pre svega, bio u Kini najbolje je ukazivao podatak da je sa njim u Pekingu bila brojna privredna delegacija.