Tri ruska vojnika ranjena su u eksploziji u Siriji, a jedan general-major je poginuo, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Incident se dogodio kada se konvoj ruske vojske vraćao nakon humanitarne akcije 15 kilometara od Dejr el Zora, nakon što se na putu aktivirala ručno napravljena eksplozivna naprava.

Napominje se da je general-major hitno evakuisan i pružena mu je ljekarska pomoć, ali ljekari nisu uspjeli da ga spasu. Posthumno mu je dodijeljena državna nagrada.

Ministarstvo odbrane obećalo je da će porodici poginulog generala pružiti svu neophodnu pomoć, prenosi "Sputnjik".

Ravnatelj Američke pošte rekao je u utorak u priopćenju da je reformu te ustanove koja bi navodno otežala dopisno glasanje odlučio odgoditi za razdoblje nakon predsjedničkih izbora 3. studenog.

"Odgađam te inicijative do završetka izbora", rekao je u priopćenju Louis DeJoy, ravnatelj Američke pošte od proljetos, blizak američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Reforma koja bi trebala financijski oporaviti tu javnu službu, usporava poštanske usluge.

Demokratska oporba vidi u tome pokušaj predsjednika Donalda Trumpa da spriječi dopisno glasovanje jer, po njegovoj ocjeni, ide na ruku njegovu demokratskom protukandidatu Joeu Bidenu.

Trump je u ponedjeljak branio pokušaje svoje vlade da reformira Američku poštu prije predsjedničkih izbora u studenome, unatoč prosvjedima demokrata i drugih kritičara.

U intervjuu za Fox News, Trump je rekao da će podržati postavljanje više biračkih mjesta, ranije glasanje i druge inicijative kojima bi se potaknulo birače da glasaju osobno, a ne putem pošte, što je ponovno kritizirao.

Zastupnički dom američkog Kongresa trebao bi uskoro raspravljati o prijedlogu zakona za zaštitu Američke pošte od, kako je u nedjelju kazala njegova demokratska predsjednica Nancy Pelosi, Trumpove "kampanje da sabotira izbore manipuliranjem Američke pošte tako da se biračima uskrati pravo glasa".

Nekoliko demokratskih državnih tužitelja ranije je najavilo kako razmišlja o podizanju tužbi ne bi li zaustavili reforme Američke pošte koje bi se mogle odraziti na rezultate izbora.

Aktivistica za zabranu pobačaja Sara Fernanda Giromini (27) na internetu je objavila osobne podatke 10-godišnje žrtve silovanja ne bi li je spriječila u namjeri da pobaci, piše BBC.

Nakon što je objavljen identitet djevojčice, drugi su se protivnici pobačaja okupili ispred i oko bolnice u kojoj je ona trebala pobaciti.

Curica je ostala trudna nakon silovanja, a policija je prošle srijede uhitila muškarca kojeg se sumnjiči za zločin.

Slučaj je razbjesnio brazilsku javnost, a sudac je Googleu, Facebooku i Twitteru naredio da osobne podatke djevojčice uklone sa svojih stranica.

Sudac Samuel Miranda Gonçalves Soares rekao je da spomenute tvrtke imaju 24 sata da uklone njezine podatke te da će biti novčano kažnjene ako to ne učine.

Predviđena je kazna od 50 tisuća brazilskih reala (57,7 tisuća kuna) po danu za svaki dan koji prođe, a da osobni podaci djevojčice nisu uklonjeni.

Brazil ima stroge zakone o pobačaju, međutim on je dopušten u slučaju silovanja, kada je ugrožen život majke te kada dijete pati od anencefalije - nepostojanja moždanih hemisfera.

Premda je spomenutoj djevojčici dopušteno prekinuti trudnoću, aktivisti protiv pobačaja u tome su je pokušali spriječiti tako što su glasno prosvjedovali ispred bolnice u kojoj je smještena.

Poznata njemačka prehrambena tvrtka Knorr promijenila je naziv svojoj popularnoj liniji proizvoda pod nazivom "Ciganski umak" (orig. "Zigeuner Sauce") i to zbog mogućih asocijacija na rasizam.

Američki građanski nemiri pod agendom borbe protiv rasizma, nedavno pokrenuti nakon ubojstva afroamerikanca Georgea Floyda od strane policijskog službenika, nisu ostali bez odjeka pa i praktičnih posljedica niti u Njemačkoj, gdje su upravo u tijeku ili su već izvršene i brojne promjene "spornih" naziva ulica, trgova, metro-postaja i sl.

U isto "kolo" sada se uključila i velika njemačka tvrtka Knorr, objavivši kako je spremna ovoga tjedna promijeniti ime svog popularnog proizvoda "Zigeunersauce" u "Paprika-umak na mađarski" ("Hungarian-style paprika sauce"). Vodstvo tvrtke taj potez opravdava "aktualnim tendencijama i promjenama u društvu, kako se više ne bi otežavao imidž Roma" S obzirom da se taj termin (naziv umaka) "može interpretirati negativno, odlučili smo našem umaku dati novo ime", navodi se u priopćenju čelništva tvrtke.

Taj se proizvod, inače popularan diljem Europe, koristi u kulinarstvu brojnih nacionalnih kuhinja još od 19. stoljeća, a temelji se na mađarskoj paprici.

Nismo baš sigurni kako su obični pripadnici romske nacionalnosti (osim, eventualno, ponekih njihovih političkih predstavnika) previše razmišljali o nazivu ovoga umaka, u njegovom negativnom kontekstu na koji upozorava uprava Knorra (ako ipak jesu, unaprijed se ispričavamo!). Jer romsko stanovništvo (a već odavno i ne samo ono na tlu Europe) sasvim sigurno ima puno većih pa i egzistencijalnih briga i problema od naziva jednog prehrambenog proizvoda, koji, uostalom, kulinare i gurmane diljem svijeta sigurno ne asocira na rasizam a još manje pobuđuje na proturomsko raspoloženje. Štoviše, kada je čovjek sit i veseo puno mu je manje i do mržnje i do s njom povezanih čina gluposti!

Možda bi, zato, novim ideolgijama zadojenim "čistuncima" bilo bolje razmisliti kako sprječavati rasističke uvrede na stadionima ili sportskim dvoranama, poput onih "cigani" i sl. što je u svakom slučaju puno uvredljivije i opasnije od naziva jednog ljutog umaka, koji, eventualno, može biti štetan jedino po ljude s gastroenterološkim problemima.

Iz Rusije može stići samo propaganda. Ruski maligni uticaj. Čak i kada Rusi obznane da je registrovana vakcina, to je propaganda. Pokušaj širenja malignog uticaja.

U objašnjavanju svetskoj publici "iskrene sumnje da su to uradili Rusi" (Entoni Fauči, Vašington), lek je već nazvan "Putinovom vakcinom", za nemačke stručnjake ovo je "bezobzirno" (Peter Kremsner, Tubingen), a za engleske "lakomislena i blesava odluka" (Fransoa Baloks, London).

Čekaju se dokazi, naučno dokazane i obrazložene potvrde, reč mora dati struka. Kao da u Rusiji struka ne postoji. Inače, ovo nije prvi put da se mešaju politika i "struka". Na primer, kako podvlači Kiril Dimitrijev, pedesetih godina su japanske vlasti dugo odbijale da dozvole uvoz sovjetskih vakcina protiv dečije paralize. Zato što su sovjetske! Naposletku, to su učinili, ali je za nečiju decu bilo kasno. Pritom, za razliku od pedesetih, danas je mnogo više politike u svim oblastima javnog života, pa tako i kada se govori o pandemiji i vakcini. Otuda i sasvim ozbiljno postavljanje pitanja - da li su Rusi mogli nešto ovako da urade!?

PAD POVERENjA U "STRUKU"

Proces vesternizacije, koji vrhunac doživljava početkom devedesetih godina, bio je sveobuhvatan i sveprožimajući, nije se odnosio samo na ekonomske tokove i popularnu kulturu. Na polju nauke, recimo, u ogromnom broju manjih država (evropskih pogotovo) prilikom kvantifikacije rezultata rada istraživača ili se isključivo uzimaju u obzir ili se više boduju reference ostvarene u časopisima na američkim ili evropskim rejting listama. Na tome počiva ceo sistem. Treba li uopšte napominjati da je broj ruskih ili kineskih publikacija na tim spiskovima toliko mali, da praktično predstavljaju statističku grešku.

Uz uzvike "Sloboda", više stotina osoba okupilo se u nedjelju u Madridu kako bi prosvjedovali protiv obveznog nošenja maski i drugih restrikcija uvedenih u cilju borbe protiv koronavirusa.

Ljudi su se nakon poziva preko društvenih mreža okupili na Trgu Colon u središtu glavnog grada.

Prosvjednici su nosili transparente na kojima je među ostalim pisalo "Virus ne postoji", "Maska ubija" i "Ne bojimo se".

Pilar Martin, 58-ogodišnja kućanica iz Saragosse rekla je da je došla prosvjedovati u Madrid jer smatra da države pretjeruju s brojevima zaraženih kako bi suzile građanska prava.

"Tjeraju nas da nosimo maske, žele nas zatvoriti. To su same laži", rekla je.

Brojni prosvjednici nisu nosili maske iako je to u Španjolskoj obavezno.

Nošenje maski je najprije uvedeno početkom svibnja u javnom prijevozu ali je potom prošireno, u zemlji u kojoj se broj umrlih približava 29.000.

Ti su prosvjedi održani dva dana nakon što je španjolska vlada najavila nove restrikcije, među kojima zatvaranje disko klubova i zabranu pušenja gdje je nemoguće držati razmak od dva metra.

Kritika pojedinih zapadnih država na račun Moskve zbog politike u međunarodnoj areni ne bi trebalo da utiče na mišljenje o razvoju ruske vakcine protiv virusa korona, jer ukoliko ona uspe, ceo svet će biti na dobitku, piše britanski časopis "Spektejtor".

Kako navodi list, neprijateljska retorika u vezi sa vakcinom, koju su napravili ruski Nacionalni istraživački centar "Gamalej" i Ruski fond za direktne investicije, izgleda "pomalo čudno".

Autor članka je naglasio da su neki predstavnici medicinske zajednice vakcinu "dočekali na nož". Istovremeno, dodao je da su mišljenja različitija u ekonomskoj sredini, dok deo eksperata ukazuje da se u "neobičnoj situaciji" sa pandemijom virusa korona ne sme dozvoliti iznošenje oštrih i "očiglednih" mišljenja.

"Trenutno trpimo velike ekonomske gubitke, što bi uskoro moglo da rezultira dugoročnim političkim i socijalnim problemima. Sve to trpeti u iščekivanju potpunog završetka testiranja vakcina, takođe je rizik", piše "Spektejtor".

Prema rečima autora članka, "beskrajni karantini, masovna nezaposlenost i bankroti, kao i užasni dugovi" prisiljavaju ljude na kompromise i rizike.

"Koliko znamo, niko neće biti primoran da se vakciniše. A ako vakcina uspe, ceo svet će biti na dobitku od toga", istaknuto je u članku.

Autor članka je takođe istakao da međunarodna zajednica mora da prestane da osuđuje ruske novitete. Prema njegovim rečima, nije isključeno da će i druge zemlje morati da slede primer Moskve, čiju je odluku o vakcini nazvao ispravnom.

Podsetimo, Ministarstvo zdravlja Rusije registrovalo je u utorak prvu na svetu vakcinu za prevenciju nove koronavirusne infekcije kovid 19, koju je razvio Naučni institut "Gamalej" zajedno sa ruskim Fondom za direktne investicije.

Ministar zdravlja Rusije Mihail Muraško saopštio je da će se vakcina proizvoditi na dva mesta - u centru "Gamaleja" i u kompaniji "Binofarm". Predsednik Rusije Vladimir Putin istakao je da je vakcina prošla sve neophodne testove i da formira stabilan imunitet.

Direktor francuske ribarske federacije podnio je žalbu protiv globalnog prehrambenog konglomerata Nestle, nakon što su hiljade riba pronađene mrtve u jednoj reci na sjeveroistoku Francuske.

Nekoliko tona mrtve ribe pronađeno je tokom prošlog vikenda u rijeci Aisne, blizu fabrike Nestle, javlja BBC.

One su uginule zbog smanjenja nivoa kiseonika u vodi, saopštio je lokalni ured ribarske federacije.

Sprovode se testovi kako bi se utvrdilo porijeklo zagađenja. Mrtva riba pronađena je u blizini Challerange, 50 kilometar od Reimsa, navodi se u saopštenju.

"Podnijeli smo žalbu protiv Nestle France zbog zagađenja i kršenja člana 432.2 ekološkog kodeksa", rekao je Michel Adam, predsjednik Ribarske federacije Ardennes, prenosi Tanjug.

Šteta iznosi "nekoliko hiljada eura", dodao je. "Sve je umrlo na području dugom sedam kilometara i širokom 30 metara."

"Već smo pronašli tri tone mrtve ribe. Pogođeno je oko 14 vrsta, uključujući zaštićene vrste kao što su jegulja [...].

"S federacijom sam već 40 godina, nikada nisam vidio zagađenje ove veličine", dodao je.

Državna policija Oregona povukla se iz Portlanda, ostavivši lokalnu policiju da se suočava sa protestima u gradu ubrzo nakon što je okružni tužilac rekao da neće procesuirati većinu onih koji su uhapšeni usljed nemira.

Taj potez potvrdio je kasno u četvrtak portparol Državne policije Oregona (OSP) Tim Fox, koji je rekao da državne trupe napuštaju Portland nakon što je dvonedeljna odbrana saveznog suda u gradu okončana u srijedu uveče.

"U ovom trenutku smo skloni da se resursi prebace u okrug gdje je gonjenje krivičnog ponašanja i dalje prioritet. Srijeda noć je bila naša posljednja noć u Portlandu", rekao je Fox u izjavi, očigledno pozivajući se na nedavnu najavu okružnog tužioca okruga Multnomah Mikea Schmidta, koji je rekao da će njegova kancelarija odbaciti većinu od 500 ili više slučajeva povezanih sa neredima uz nedavni talas demonstracija.

Policija je optužila 25-godišnjeg muškarca za ubojstvo prvog stupnja, nakon što je utvrđeno da je prošloga tjedna upucao i ubio 5-godišnjeg dječaka u Wilsonu, u Sjevernoj Karolini.

Austin Hinnant ispričao je za podružnicu CNN-a kako je radio nešto u kući, dok se njegov sin igrao vani.

Hinnant je odmah istrčao van čim je čuo pucanj, uzeo ozlijeđeno dijete te ga držao u naručju.

"Vikao sam da mi netko pomogne spasiti sina", rekao je i dodao kako je podigao pogled i u obližnjem dvorištu ugledao susjeda Dariusa Sessomsa. Imao je pištolj u ruci i neurotično koračao duž dvorišta.

"Stvarno mi nije jasno zašto je upucao mog sina"

"Gledao sam ga dok sam držao Cannona. Bio sam bijesan, ali nisam mogao ostaviti sina. Samo sam želio biti s njim", kazao je.

Hinnatova zaručnica je nazvala hitnu pomoć i policiju.