Iz do sada jedine ruske zračne baze u Siriji - Hmeymim, u krajnjoj sjevero-zapadnoj regiji Latakija, prebačena je prva grupa ruskih vojnih helikoptera u zračnu luku Kamshli, u krajnjoj sjevero-istočnoj sirijskoj regiji Hasakah, izjavili su u četvrtak, 14. studenog, ruski vojni mediji.

Radi se o prvoj grupaciji ruskih zračnih snaga na sirijskom sjeveru uopće i taj se događaj označava kao "povijesni trenutak". Zapravo, od tamošnje civilne zračne luke Rusi rade svoju zračnu bazu na postojanoj osnovi s koje će djelovati njihovo zrakoplovstvo. Bazu za sada čuvaju protuzračni sustavi Pancir, a fizičko osiguranje čine specijalne postrojbe ruske vojne policije. Od četvrtka tamo počinje raditi i zračno zapovjedništvo.

Ovo je prvi put da ruska vojska prelazi granicu Eufrata s ciljem izgradnje vojnih baza i zapravo se sada stacionira u blizini sirijske tromeđe s Turskom i Irakom.

Ovo prebacivanje ruskih helikoptera na sjever Sirije povezano je s provedbom zajedničkih rusko-turskih vojnih ophodnji u pograničnoj zoni između dviju država, temeljem memoranduma potpisanog 22. listopada u Sočiju. Njih će iz zraka štititi ruski vojni helikopteri i bespilotne letjelice.

Podsjećamo kako i američki Pentagon ovih dana iz Iraka ponovo prebacuje svojih 500-tinjak vojnika na istok Sirije, nakon njihovog prethodnog povlačenja temeljem Trumpove zapovjedi izdane uoči turske operacije "Izvor mira".

Između ostalog američki vojnici prebacuju se iz Iračkog Kurdistana i u spomenutu sirijsku regiju Hasake u kojoj su sada i ruski i turski vojnici, kao i postrojbe lokalnih Kurda. Dakle - na malom prostoru je puno međusobno suprostavljenih igrača pa će sigurno biti "jako vruće".

Nakon što je poljska, konzervativna, vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) sredinom listopada ponovno osvojila nadmoćnu većinu na parlamentarnim izborima, ona je nastavila sa reformom obrazovanja te u poljskom parlamentu pokrenula raspravu o nacrtu zakona kojim bi se efektivno kriminalizirao takozvani "spolni odgoj", odnosno promoviranje spolnih aktivnosti u maloljetnika.

Zbog navedenoga Europski parlament je rezolucijom napao Poljsku te pozvao poljski parlament da odbaci nacrt zakona. Naime, EP tvrdi kako "nedostatak primjerenog spolnog odgoja dovodi u pitanje sigurnost mladih" te da "zastupnici traže dodatno financiranje organizacija civilnog društva koje provode spolni odgoj".

U rezoluciji o kojoj se glasalo u četvrtak, zastupnici izražavaju zabrinutost zbog poljskog nacrta zakona po kojem bi nastavnici spolnog odgoja mogli u zatvor.

Zastupnici Europskog parlamenta podržali su ovu rezoluciju sa 471 glasom za, 128 protiv i 57 suzdržanih.

EP ocijenjuje kako ova inicijativa za izmjenu poljskog zakona protiv pedofilije prijeti nastavnicima kaznom zatvora do tri godine i povećanjem kazne na pet godina.

"Podučavanje mladih o rodnoj ravnopravnosti, pristanku i međusobnom poštovanju može pomoći u sprječavanju i borbi protiv rodnih stereotipa, homofobije, transfobije i rodno uvjetovanog nasilja", tvrde u Europskom parlamentu.

Podsjetimo, prema agenciji Ipsos, na ove je parlamentarne izbore u Poljskoj izašao 61.1% birača, što je najveća izlaznost od 1989. godine.

Protekle četiri godine Pravo i pravda imala je apsolutnu većinu u u parlamentu, a nju će i zadržati u novom mandatu, budući da je osvojila čak 45.8% glasova birača. Oporba je tek u poljskom Senatu, koji nije najviše zakonodavno tijelo ostvarila minimalno većinu.

PiS je osudio prethodne pokušaje širenja takozvanog "spolnog odgoja" u Poljskoj, ističući da bi time seksualizirali djecu.

Pod pritiskom jordanske javnosti i nakon poziva Međunarodnog pokreta bojkota (BDS) u Jordanu, jordanski fudbalski klub Al-Wehdat saopćio je da raskida sponzorski ugovor sa Nestléom, nakon što je potvrđena veza ove kompanije s izraelskim proizvođačem hrane Osem.

Nestlé je proširio svoje sponzorstvo u jordanskom sportu nakon što je 2007. godine potpisao ugovor o sponzorstvu Jordanskog kupa s Jordanskim fudbalskim savezom, što je ovoj kompaniji omogućilo ulazak na fudbalske stadione kroz glavna vrata. Potom je uslijedio niz ugovora s lokalnim klubovima, među kojima se posebno ističu Al-Wehdat i Al-Faisaly.

BDS je dokazao da ova švicarska kompanija sarađuje s izraelskim vlastima kroz pokretanje fabrika na zemljištu prognanih Palestinaca, nakon što je 2000. godine preuzela 50,1 posto izraelske kompanije Osem.

Pokret je za Al Jazeeru potvrdio da je Nestlé najavio ulaganje više miliona dolara za pokretanje novog istraživačkog i razvojnog centra u Izraelu.

U skladu s tim, Abul Rahman Juma, jedan od navijača kluba Al-Wehdat, pokrenuo je kampanju među stanovnicima u izbjegličkim kampovima i na jordanskim univerzitetima s ciljem da se zaustavi obnavljanje ugovora između fudbalskog kluba i kompanije.

Odgovor kluba Al-Wehdat

Juma je izjavio kako su njegovi pokušaji, zajedno sa grupom mladih ljudi, uzburkali ustajalu vodu kada je u pitanju normalizacija odnosa s kompanijama koje podržavaju ekonomiju izraelske okupacije. Ističe da će nastaviti ulagati napore kako bi se izvršio pritisak na upravu kluba da prestane sarađivati sa svim takvim kompanijama.

U Hong Kongu kaos traje četvrti dan zaredom. Gradske vlasti su najavile da će nastava u svim školama biti obustavljena do nedjelje. Operator metroa djelomično je obustavio uslugu, dok prosvjednici i dalje blokiraju ceste.

Prosvjednici koriste nove taktike kako bi usporili kretanje policije. Grade složene blokade prometnica pomoću kamenja, bambusa i užadi. Do sada je policija, usprkos barikadama, uspjela proći ulicama. Sad će policija morati ukloniti prepreke jednu po jednu.

Azijski financijski centar je paraliziran od ponedjeljka ujutro, kada je jedan od prosvjednika pogođen tijekom nereda, što je uzrokovalo masovne demonstracije i nasilne sukobe. Od tada se situacija pogoršava. Većina velikih sveučilišta otkazuje studije, a tvrtke upućuju zaposlenike da rade kod kuće.

Banke Hong Konga su u srijedu, zbog prometnog kaosa koji je zahvatio grad, zatvorile rekordnih 250 poslovnica. Svaka peta podružnica 18 najvećih banaka, uključujući HSBC, Standard Chartered Bank i Bank of China-Hong Kong, do danas je bila zatvorena.

Masovni prosvjedi u Hong Kongu, koji traju od početka lipnja, pokrenuti su zbog prijedloga zakona o izručenju koji bi prvi put omogućio Hong Kongu izručenje osumnjičenih kontinentalnoj Kini, ali i Tajvanu, zbog kojeg je u ovom trenutku i bio dizajniran.

Demonstracije zbog zakona o izručenju prerasle su u pobunu protiv središnjih vlasti, a zahtjevi su rasli od ostavke svih lokalnih dužnosnika do odcjepljenja od Kine. Iako su vlasti u Hong Kongu službeno povukle zakon o izručenju, situacija u gradu je i dalje vrlo napeta.

Nakon nedavnih dijela vandalizma i pokušaja ubojstva u kojem je živ zapaljen čovjek koji se htio suprotstaviti uništavanju imovine, izvršna direktorica Hong Konga Carrie Lam sinoć je održala sastanak sa svojim savjetnicima i članovima vlade i možda će razmotriti daljnje mjere za stabilizaciju situacije. Ranije je obećala da neće popustiti nasilnim demonstracijama.

Ruske i turske trupe već danima zajedno patroliraju pograničnim pojasom na sjeveru Sirije gdje uglavnom žive Kurdi. Patrole su počele u dogovorenom roku od kada su se prošlog mjeseca o povlačenju kurdskih jedinica iz pogranične zone dogovorili predsjednici Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdoğan.

Duž sirijsko-turske granice u patrolama ruski dio konvoja čine oklopna vozila "BTR-80", "Tajfun i "Tigar", dok Turci koriste svoje oklopne transportere "Kirpi". Rusija također koristi helikoptere, koji su prvi put su patrolirali iznad grada Ain Issa, oko kojeg su nedavno kurdske i turske snage vodile žestoke borbe. Sada su ruski helikopteri raspoređeni u zrakoplovnoj bazi u pograničnom gradu Qamishliju, gdje su iz baze Hmeymim iz Latakije prebačeni i protuzračni sustavi "Pancir".

Prvih dana su se na internetu pojavile snimke kako lokalni Kurdi kamenjem i trulim voćem i povrćem gađaju oklopna vozila ruske i turske vojske koja nadziru dogovoreno područje.

Ovih je snimki bilo nekoliko i bile su predmet rasprave na društvenim mrežama. Međutim, snimka koja je objavljena jučer sugerira da ruska vojna policija ima dobar odnos s lokalnim stanovništvom.

To pokazuju zanimljive informacije objavljene 8. studenog na društvenim mrežama. Predstavljena su dva videozapisa koji prikazuju prolazak zajedničke rusko-turske patrole kroz teritorij takozvane "sigurnosne zone" na sjeveru Sirije.

Ranije su kolone turske i ruske vojske susretale s kišom kamenja trulog voća i povrća. Bilo je čak i pokušaja kidanja pričvršćene strojnice na oklopnom vozilu "Tigar" vojne policije ruskog ministarstva obrane.

Međutim, ovoga puta se situacija s blokiranjem puta i kamenovanjem patrola promijenila. Na kadru se vidi kako se oklopni automobil, nakon prvog udarca kamena o oklop, zaustavlja pred gomilom Kurda i iz njega mirno izlaze dva ruska vojnika.

Jutros je u Sjedinjenim Državama, u srednjoj školi Saugus, 16-godišnjak otvorio vatru na polaznike škole te ubio dvoje i ozlijedio troje učenika.

Pucnjava se dogodila u srednjoj u školi u Santa Clariti, gradu sjeverno od Los Angelesa, nekoliko minuta prije početka nastave.

Policija je privela osumnjičenika koji je također nastradao tijekom pucnjave i sada se nalazi u bolničkom pritvoru. Identificirala ga je samo kao 16-godišnjeg Azijata koji je danas imao rođendan, piše BBC.

Prema posljednjim informacijama policije, dvoje poginulih su 16-godišnja djevojčica i 14-godišnji dječak. Ozlijeđeni su dvije djevojčice u dobi od 15 i 14 godina i 14-godišnjak.

Izvadio pištolj iz ruksaka i počeo pucati

Svjedoci ovog stravičnog događaja ispričali su da je osumnjičeni u jednom trenutku iz ruksaka izvadio pištolj i pucao u pet učenika, a zatim u sebe. Policija je na mjestu događaja pronašla oružje, poluautomatski pištolj kalibra 45, i priopćila kako su u policijsku postaju pristigle majka i djevojka napadača. Dodala je kako je osumnjičeni u ozbiljnom zdravstvenom stanju u bolnici.

Jedna učenica rekla je za NBC da je radila domaću zadaću kada su pored nje svi počeli trčati.

"Bila sam jako, jako uplašena. Tresla sam se", rekla je.

Druga učenica, Azalea, rekla je da su se ona i njezine kolege iz razreda zaključali u učiniocu i postavili na vrata stolice.

"Bilo je zaista zastrašujuće, svi smo se preplašili i počeli zvati svoje roditelje", dodala je.

19-godišnji student danas je iz vatrenog oružja ubio svog kolegu, ozlijedivši ih još troje u strukovnoj školi na Dalekom istoku Rusije, prije no što je izvršio samoubojstvo, priopćili su ruski istražitelji.

Pucnjave su rijetke u obrazovnim institucijama Rusije koja ima stroge zakone o posjedovanju oružja. Još uvijek se ne zna koji je bio motiv napadača.

Istražitelji su otkrili kako je student pucao lovačkom puškom u školi u gradu Blagoveščensku, udaljenom oko 5600 kilometara od Moskve, u blizini rusko-kineske granice.

Napadač je ubio 19-godišnjeg kolegu, a još je troje učenika završilo u bolnici s prostrijelnim ranama.

Jedan od ozlijeđenih je u kritičnom stanju i prolazi operaciju, prenosi novinska agencija RIA.

"Tijela dviju osoba pronađena su na mjestu događaja. Još tri osobe su ozlijeđene", potvrdila je policija.

Pravi motiv napada neće nikada biti otkriven, no ruski mediji pišu da je ubojica zakasnio na predavanje i zbog toga bio izbačen, nakon čega se vratio i otvorio vatru.

Prošle godine tinejdžer je ubio 19 ljudi na fakultetu na Krimu, a u listopadu ove godine ruski regrut ubio je osmero vojnika, također na ruskom Dalekom istoku.

Posredništvom Egipta, Izrael i organizacija Islamski džihad, nakon nekoliko dana uzajamnih napada, dogovorili su prekid vatre i primirje u Gazi.

Potpisivanje primirja potvrdili su u Kairu egipatski dužnosnici te u Damasku gdje je sjedište Islamskog džihada, a potom i predstavnici izraelske vojske.

No, prema izvještajima s terena, iako je oglašeno primirje, ono se baš i ne poštuje, jer su se u južnom Izraelu oglasile sirene za napad. Prema dogovoru, radikalna palestinska organizacija obvezala se da će "uspostaviti mir" u Gazi tijekom prosvjeda, a Izrael se obvezao da neće ići na "ciljane likvidacije".

Podsjetimo da su od 12. studenoga, Izraelci i Palestinci iz Gaze razmijenili "raketne udare" u kojima su ubijena 34 Palestinca,(među kojima osmoro maloljetnika), a 111 ih je lakše i teže ranjeno, dok je u neselektivnim napadima na Tel Aviv ozlijeđeno 25 Izraelaca.

No, ministar vanjskih poslova Izraela, Israel Katz, zaprijetio je da će Izrael nastaviti napade ako se Islamski džihad ne bude pridržavao sporazuma i nastavio napade i raketiranje Izraela te ako nastavi mobilizaciju svojih terorista. Naime, povod za novu eskalaciju sukoba bio je kad je u Gazi je od "ciljane" izraelske rakete ubijen jedan od zapovjednika Islamskog džihada, Baha Abu al Ata, što je izazvalo napad na Tel Aviv. Ispaljeno je oko 400 raketa, od kojih je većinu izraelska proturaketna obrana uspjela srušiti.


Generalni tajnik Islamskog džihada Zijad al Nahala, na libanonskoj TV postaji Al Majadin izjavio je kako će se pridržavati sporazuma o prekidu vatre ako Izrael više ne bude "ciljano gađao" područje Gaze, te da su tražili "popuštanje blokade" Gaze od strane Izraela.

S obzirom na situaciju, na to je područje stigao i specijalni izaslanik UN-a Nikola Mladenov, koji je o problemu razgovarao s dužnosnicima u Kairu i Tel Avivu.

Čini se da su Berlin i Haag postali svjesni činjenice o nužnosti prijama svojih državljana koji su "zabludnjeli" i svojedobno se priključili terorističkoj organizaciji "Islamska država" na prostorima Bliskog istoka. Naime, te su dvije članice EU izjavile o spremnosti prihvata ISIL-ovaca koji imaju njihova državljanstva, a koje Turska namjerava i već je počela deportirati. U tom smislu te dvije zemlje praktički priznaju kako Ankara po tom pitanju ima pravo, i da one, kao što smo pisali i u našem jučerašnjem komentaru (vidi poveznicu ispod teksta), moraju snositi odgovornost za svoje državljane. Naravno, pritom se itekako moraju zapitati zašto su takvim osobama prethodno i davali državljanstva i tko je sve u tom procesu zakazao - od nadležnih sigurnosnih struktura pa do politike, koja, na kraju krajeva, o svemu i odlučuje.

O spremnosti Njemačke i Nizozemske na kooperativnost po tom pitanju, u srijedu, 13. studenog, govorio je i turski ministar unutarnjih poslova Suleiman Soilu, dodavši, kako je Ankari svejedno hoće li ili ne države EU primiti svoje teroriste i da će ih Turska sve vratiti bez ikakvih provjera. Turska je po tom pitanju zauzela jasnu poziciju i oko toga ne može biti nikakvih ustupaka, kazao je prvi turski policajac. Pritom je zahvalio Njemačkoj i Nizozemskoj za konstruktivan stav po tom problemu tijekom petodnevnih razgovora koje su te dvije zemlje vodile s Turskom na razini ministarstava pravosuđa i unutarnjih poslova. Nakon toga Njemačka i Nizozemska sinoć su odlučile prihvatiti teroriste i članove njihovih obitelji, koji se nalaze u zatvorima u Turskoj ili u Siriji - u zonama koje su zauzele turske vojne snage tijekom operacije "Izvor mira". Turski ministar unutarnjih poslova pozvao je i druge europske zemlje da slijede primjer Njemačke i Nizozemske.

Ovdje treba kazati slijedeće: neshvatljivo je zašto države EU, čiji su državljani uhićeni kao članovi terorističke organizacije "IS" na području Bliskog istoka ne žele primiti natrag te ljude? Jer čemu strah, kada postoje jasni zakoni kako se postupa s teroristima i ubojicama? Zar je tako teško sada preuzeti odgovornost i smjestiti te ljude kroz pravomoćne sudske presude u kaznionice na odsluženje dugogodišnjih kazni koje ne mogu izbjeći? Jer, zašto bi, na kraju krajeva, jedna Turska ili Sirija ili bilo koja treća zemlja o njima morale skrbiti i hraniti ih u svojim zatvorskim sustavima? Činjenica da se na Bliskom istoku većinski ispovjeda islamska vjera i da nju ispovjedaju i uhićeni teroristi nije nikakav pravni argument koji bi sprječavao njihovu deportaciju u matične zemlje.

A EU i njezine članice ubuduće neka više vode računa koga na svoj teritorij primaju i kome i zašto daju svoja državljanstva. Politika "Otvorenih vrata" ili "Willkommen politik" (dobrodošlica izbjeglicama bez ikakvih stvarnih sigurnosnih provjera, štoviše i bez znanja o stvarnom identitetu pridošlih imigranata) donijela je svoje plodove u radikalizaciji tamošnje islamske populacije bilo od strane pojedinih pridošlih "učitelja islama", bilo radikalizacije samih pridošlica od strane domaćih salafista za koje su domicilne sigurnosne službe sasvim sigurno znale! Optužbe Europe protiv Turske po pitanju deportacija ne samo da ništa neće riješiti, već su i nepravedne, licemjerne i motivirane dnevno-političkim razlozima. A mudri je narod, kao i uvijek, dobro rekao: kako siješ tako ćeš i žeti! Drugim riječima - mijenjajmo se i sami iznutra pa će nam svima biti bolje.

Zemlje tzv. zapadnog Balkana imaju dijasporu od 4,5 milijuna ljudi, što znači da je skoro svaki četvrti stanovnik ovog područja u zadnjim desetljećima iz njega otišao. A procjene za budućnost upravo su katastrofične: do 2050. stanovništvo bi se moglo smanjiti za još 14 posto, dok bi starijih od 65 godina, kojih je sada 15 posto, moglo biti čak 26 posto
Kada pišu o demografiji Balkana, strani autori često polaze od teza o malim narodima, podijeljenima kroz vjekove u veća carstva, nesložnima, siromašnima, na rubu većih sila i povijesnih događanja. Izraz 'balkanizacija' odavno je sinonim za cjepkanje u državice, nesposobne za svoje samostalno održanje. Socijalističko razdoblje brzo preskoče kao iznimku i vrate se svojim omiljenim temama zapuštenosti ovih krajeva kroz vjekove. Naravno, ne bez patronizirajućeg i kolonijalnog mentaliteta pritom. 'Demografska bomba', koja je u novije vrijeme zahvatila i domaću javnost, kao da im daje za pravo. Trudimo se da se proročanstvo o mračnom Balkanu, trenutno ne kao buretu baruta već kao prostoru s kojega se bježi, i ostvari.

I što je onda naša demografska budućnost? Siromaštvo, depopulacija i starenje. Društva bez perspektive, zakašnjela društva, za koja je prekasno da se s krivog vrate na pravi put. 'Europeizacija' Balkana je zakasnila, a budući da i EU ima svojih velikih problema, nema više ni snage ni volje da pomaže siromašnijoj braći. Naprotiv, u samoj toj organizaciji nastupila je unutrašnja kolonizacija i velike dijelove rubnih država, bile one s unutrašnje ili vanjske granice EU-a, pušta se da propadaju. U jednom starijem članku (iz 2017.) Berlinskog instituta za populaciju i razvoj navode se podaci za tzv. zapadni Balkan, pa se tako konstatira da i Crna Gora, kojoj komparativno ne ide ekonomski najgore, ima samo 42 posto prosječnog EU dohotka po stanovniku. I zadnja financijsko-ekonomska kriza zahvatila je ove krajeve: dok je rast između 2000. i 2008. godine bio i do pet posto, danas je u prosjeku 1,5 postotaka. Nezaposlenost i neformalna zaposlenost široko su rasprostranjene u regiji. U Srbiji i Makedoniji oko 20 posto stanovništva nema nikakav oblik zaposlenja, a u Albaniji čak 63 posto ljudi radi u neformalnoj ekonomiji, bez ikakvih prava zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Iz sada već zastarjelih podataka UN-a, u razdoblju od 2010. do 2015. imigracija je s tog područja bila 200.000 ljudi.