
© Emmanuel Foudrot / Reuters / Ritzau Scanpix
Poljska i EU dugo su vremena vodile oštre rasprave oko strateškog plana EU za napuštanje fosilnih goriva i postupni prijelaz na čiste ili obnovljive izvore energije kroz tzv. zelenu agendu.
Zbog protivljenja Poljske (i na kraju njenog pristanka) da mora zatvoriti sve ugljenokope (a taj segment rudarstva zapošljava čak oko 200 000 ljudi, dok energija iz termoelektrana čini veliki udio u ukupnoj količini električne energije te zemlje) ostavku je svojedobno navodno dao i tamošnji ministar vanjskih poslova.
Stvar dodatno pogoršava i činjenica kako Poljska do 2023. g. planira u potpunosti odustati od uvoza ruskog plina. Pitanje je, dakle, čime ona namjerava nadoknaditi spomenute, sada dominantne izvore energije za zadovoljenje svojih energetskih potreba u budućnosti.
Zbog svega toga u Poljskoj se nastavlja intenzivna rasprava o energetskoj strategiji zemlje, koja bi trebala udovoljiti zahtjevima EU za smanjenjem emisija ugljičnog dioksida. Zbog toga Varšava želi uložiti u izgradnju atomske centrale (popularno - nuklearke). Što je, s druge strane, opet u suprotnosti s planovima ključnih članica EU - Njemačke i Francuske, da svoje nuklearke u potpunosti zatvore u idućih desetak godina u sklopu te iste "zelene agende".
Poljsku gone i (geo)politički razlozi i njeni
deal-ovi s SAD-om tj. bivšom Trumpovom administracijom (nesumnjivo će to tako ostati i pri Bidenovoj administraciji).
S jedne strane Washington je Varšavi nametnuo nužnost potpunog političkog odvajanja od Moskve, a s druge strane i potpuno energetsko odvajanje od Rusije što je puno osjetljivija stvar jer utječe na svakodnevni život s obzirom kako je Rusija i najveći opskrbljivač Poljske prirodnim plinom kojeg ona uglavnom dobiva plinovodom
Yamal-Europa preko Bjelorusije.
Poljska u tom smislu planira graditi i svoj "Baltički plinovod" za dobavu prirodnog plina iz Norveške, a već je izgradila i LNG terminal za prihvat američkog ukapljenog plina koji je operativan. Ali dvije zemlje (Poljska i SAD) namjeravaju surađivati i po pitanju razvoja nuklearne energije. Još u lipnju 2020. g. Donald Trump i poljski predsjednik Andrzej Duda dogovorili su nuklearnu suradnju između dviju država. Poljski predsjednik tada je najavio kako će Sjedinjene Države postati partner u izgradnji poljske atomske centrale, a trošak ukupne suradnje u nuklearnoj sferi procijenjen je na oko 30 milijardi dolara. Opunomoćenik poljske vlade za stratešku energetsku infrastrukturu Piotr Naimsky kazao je tada kako Amerikanci ne žele samo posuđivati novac, već i sudjelovati u zaradi od rada nuklearke.
Međutim, skeptici kažu kako je ostalo premalo vremena i da će poremećaj u razvoju nuklearnog programa završit povratkom na kupnju ruskog plina kojeg ta zemlja želi napustiti već za dvije godine.
Komentar: S obzirom na noviju povijest Nobelove nagrade za mir, zašto ju ne bi dali jednoj od najrazornijih organizacija koja se pojavila u posljednjem desetljeću?
Pogledajte također: