Plodovi društvaS


Arrow Up

"Ne dirajte Venezuelu": Kubanci izražavaju potporu predsjedniku Maduru

kuba i venezuela
Kubanska vojska izrazila je u subotu svoju potporu venezuelskom predsjedniku Nicolasu Maduru, dok Havana, Madurov saveznik, optužuje Sjedinjene Države da pripremaju "agresiju" na Venezuelu.

Tijekom brojnih svečanosti održanih u vojarnama koje je u petak i subotu prenosila državna televizija, pripadnici Revolucionarnih oružanih snaga potpisivali su izjave potpore Nicolasu Maduru, uz tradicionalne slogane poput "Do pobjede, uvijek" ili "Domovina ili smrt, pobijedit ćemo".

"Djelovanje Sjedinjenih Država u smislu napada na jednu zemlju predstavlja uplitanje. Oni sami (Venezuelci) mogu razriješiti svoje interne probleme", kazao je visoki vojni dužnosnik Ignacio Ariosa tijekom svečanosti u vojarni u Matanzi, 80 km udaljenoj od Havane.

Među potpisnicima izjave o potpori Maduru je i doministar oružanih snaga, general Joaquin Qiuntas Sola (80), sudionik povijesne revolucije Fidela Castra iz 1959.

Slične skupove potpore u cijeloj Kubi organizirali su radnici, učenici i studenti, pod sloganom "Ne dirajte Venezuelu", podupirući svog gospodarskog i političkog saveznika.

Kubanske vlasti također su na društvenim mrežama pokrenule široku kampanju potpore Maduru i protivljenja čelniku oporbe Juanu Guaidou, kojega je kao privremenog predsjednika Venezuele priznalo 40-ak zemalja na čelu sa Sjedinjenim Državama.

Attention

Francuskom pukovniku prijeti kazna, kritikovao metode borbe SAD koalicije protiv ISIL-a: Nepotrebne civilne žrtve i masovna razaranja infrastrukture

hajin sirija
Pukovnik Fransoa Reži Legrije, visoki francuski oficir uključen u borbu protiv Islamske države u Siriji, suočava se sa kaznom zato što je u autorskom tekstu za američki vojni časopis izrekao žestoke optužbe na račun metoda koje je koalicija na čelu sa SAD koristila da bi porazila islamiste u Hadžinu, preostalom sirijskom uporištu ID.

"Kazna se razmatra", izjavio je za Rojters portparol francuske vojske Patrik Stejže.

Agencija navodi da je pukovnik Legrije, komandant francuske artiljerije koja od oktobra prošle godine pruža podršku formacijama pod vođstvom Kurda u Siriji, napisao je u tekstu za Nešnel difens rivju da je fokus koalicije bio na ograničavanju sopstvenih rizika zbog čega je značajno povećan broj civilnih žrtava, kao i razmere razaranja.
"Da, pobeda u Hadžinu je izvojevana, ali odbijanjem angažovanja kopnenih trupa nepotrebno smo produžili sukob i tako pridoneli povećanju broja žrtava među stanovništvom. Masovno smo uništili infrastrukturu i stanovništvu ponudili odvratnu sliku onoga što bi moglo da bude oslobađanje u zapadnom stilu koje iza sebe ostavlja seme pobune koju odmah može da povede novi protivnik", naveo je Legrije.
Ocenio je da je "koalicija mogla da se otarasi ekstremista, kojih je bilo svega 2.000 i nisu imali podršku iz vazduha niti modernu tehnološku opremu, mnogo brže i efikasnije slanjem (u borbu) svega 1.000 vojnika".

"Ovo odbijanje pokreće pitanje - zašto imamo vojsku koju ne smemo da koristimo", upitao je francuski oficir.

Komentar: Ljudi koji imaju savjest i govore istinu rizikuju da ih se tretira kao kriminalce i da budu kažnjeni.

Oko 1.500 Sirijaca poginulo je od napada međunarodne koalicije predvođene SAD u dolini reke Eufrat u poslednjih nekoliko meseci, navodi se u pismu koje je ruski šef odbrane Sergej Šojgu uputio svom američkom kolegi Džejmsu Matisu.
U pismu ruski ministar takođe ocenjuje i da koalicija već šest meseci bezuspešno pokušava da uništi ostatke terorista u mestu Hadžin.



Network

U slučaju napada Rusija želi biti u mogućnosti odmah prekinuti vezu s internetom diljem svijeta

runet

U slučaju kibernetičkog rata, ograničenog ili kao dijela općeg napada na Rusiju, zemlja bi se isključila s globalnog interneta,
piše ruski RBK.

Dio pripreme za ovu mjeru je planirano probno isključenje kako se osiguralo da će se prijenos podataka između građana i ruskih organizacija moći provoditi u zemlji, umjesto da se sve informacije, što je slučaj u trenutnom sustavu, šalju u inozemstvo. Plan isključenja su zajedno dizajnirale vlasti i glavni ruski pružatelji internetskih usluga. Različiti sudionici se trebaju složiti da nakratko prekinu vezu s internetom kako bi prikupile informacije i dali komentare i amandmane na nacrt zakona koji je u ruskom parlamentu predstavljen u prosincu prošle godine, navodi medijska grupa RosBiznesKonsalting (RBK).

Prošle godine je ruski parlament usvojio zakon kojim se od ruskih pružatelja internetskih usluga zahtijeva da jamče neovisnost ruskog internetskog prostora, Runeta, kako bi se zemlja u slučaju inozemne agresije mogla odvojiti od ostatka interneta. Kao dio ovih važnih tehničkih promjena, ruske telekomunikacijske tvrtke trebaju steći "tehnička sredstva" za preusmjeravanje ruskog internetskog prometa na mjesta razmjene koje je odobrila ili kojima upravlja ruska organizacija za telekomunikacije, Roskomnadzor, koji bi bio odgovoran za pregled prometa kako bi se blokirao zabranjeni sadržaj i osiguralo da promet između ruskih korisnika ostane u zemlji i ne bude usmjeren na inozemne poslužitelje. Sav promet prema inozemstvu bi se presreo.

U prosincu 2018. su senatori Andrej Klišas i Ljudmila Bokova, kao i europski zastupnik Andrej Lugovoj, Državnoj Dumi Ruske Federacije predstavili zakon o uspostavi mjera sigurnosti na internetu u Rusiji.

Rusija je, poput Irana i Sjeverne Koreje, godinama optuživana za kibernetičke napade protiv država i organizacija. Moskva je optužena za uplitanje u predsjedničke izbore u Americi 2016. godine, kada je kibernetički napad u lipnju 2016. pogodio američki Nacionalni demokratski odbor (DNC). Napad je provela hakerska skupina poznata kao "Fancy Bear", za koju američke obavještajne službe uporno tvrde da pripada ruskoj vojnoj obavještajnoj službi GRU.

Bizarro Earth

Trudna ISIS-ova tinejdžerka želi se vratiti kući u Veliku Britaniju

Britanske tinejdžerice Kadiza Sultana, Amira Abase i Shamima Begum u zračnoj luci Gatwick, Velika Britanija
© AFP / Metropolitan PoliceS lijeva na desno: Britanske tinejdžerice Kadiza Sultana, Amira Abase i Shamima Begum u zračnoj luci Gatwick, Velika Britanija
Tinejdžerica koja je 2015. godine napustila Veliku Britaniju i pridružila se borcima Islamske države u Siriji preko engleskih medija poručuje kako se želi vratiti u domovinu jer je u devetom mjesecu trudnoće i boji se za život svog djeteta, ali i svoj, piše Guardian.

Shamima Begum (19) kaže kako je pobjegla iz posljednjeg uporišta ISIS-a u istočnoj Siriji jer je umorna od života na bojišnici. Kaže i kako se boji za život svog djeteta te je u strahu da bi moglo biti ubijeno kao i još dvoje njene djece koja su umrla ranije. - Nisam mogla više izdržati patnje pa sam pobjegla iz kalifata. Sve što želim sada je vratiti se u Britaniju - poručila je novinarima Timesa iz izbjegličkog kampa al-Hawl u sjeveroistočnoj Siriji.

Begum, koja je rođena u istočnom Londonu, dospjela je na naslovnice medija 2015. godine kada je sa svojim kolegicama Kadizom Sultana i Amirom Abase iz londonske zračne luke Gatwick pobjegla u Tursku. Djevojke su (Begum i Abase su tada imale 15, a Sultana 16 godina) roditeljima samo taj dan rekle kako 'izlaze van'.

Engleskim novinarima ispričala je kako se nakon dolaska iz Turske u Siriju smjestila u 'prijestolnicu' tzv. Islamske države Raku. Ondje se već nakon tri tjedna udala za jednog borca ISIS-a iz Nizozemske te tvrdi da ju prizori 'odrubljenih glava' koje je mogla ondje vidjeti nisu previše uznemiravali.

- Život u Raki bio je normalan... Da, bilo je bombardiranja i sličnih stvari, a kad sam prvi puta vidjela odrubljenu glavu u smeću nisam se uopće uznemirila. Pa bila je to glava zarobljenika s bojišta, neprijatelja Islama - priča za Times.

Kaže kako su se njene kolegice, Sultana i Abase, koje su s njom doputovale u Siriju, zajedno s još jednom djevojkom, Sharmeenom Begum, također udale za strane borce ISIS-a. Sultana je 2016. poginula nakon jednog od zračnih udara na savezničkih snaga na Raku.

TV

Skandal zbog izvješća američke novinarke iz NBC-a: Poljska čeka izvinjenje

varšava
© Adrian Grycuk
Novinarki američke televizije Em-Es-En-Bi-Si Andrei Mičel preti krivična prijava i sudski proces, a više poljskih zvaničnika zatražilo je da bude proterana.

Proterivanje iz Poljske je zatraženo zbog toga što je izveštavajući o poseti potpredsednika SAD Majka Pensa Varšavi rekla da će on položiti venac pred Spomenik junacima Varšavskog geta koji su digli ustanak i borili se "protiv poljskog i nacističkog režima".

Prva je reagovala ambasada Poljske u SAD, navodeći da "u novinarstvu nema mesta tako skandaloznim greškama", i zatražila od poznate novinarke, urednice spoljnopolitičke redakcije mreže En-Bi-Si (NBC), da se izvini i Poljacima i Jevrejima, dok je poljski Institut pamćenja naroda (IPN) zapretio i sudom, prenosi B 92.

Prema izmenjenom Zakonu o IPN-u, do tri godine zatvora preti svakome ko javno blati poljski narod i poljsku državu i pripisuje im odgovornost i učešće u ratnim zločinima nemačkih fašista u okupiranoj Poljskoj tokom Drugog svetskog rata, a posebno u Holokaustu.

Provladina opoziciona stranka Kukiz 15 podnela je tužilaštvu u Varšavi prijavu protiv novinarke i zatražila da Mičel bude proterana iz Poljske jer se, pošto je izbio skandal zbog njenog neznanja, još nije izvinila.

Poslanik te stranke Tomaš Žimkovski rekao je da je reč o "sramnoj izjavi koja baca veliku senku na poljsko-američke odnose".

"Andrea Mičel morala bi da bude persona non grata u Poljskoj. Do sada se nije izvinila iako je svesna koliko je sramna njena izjava", kazao je Žimkovski.

Izvinjenje redakcije i novinarke zatražio je i predsednik Senata poljskog parlamenta Stanjislav Karčevski.

Chess

SAD podigle optužnicu protiv bivše časnice zrakoplovstva Monice Witt za pomoć Teheranu, sankcionirale 4 Iranaca i iransku tvrtku

monica witt
© AP
Bivša američka vojna agentica optužena je u Sjedinjenim Državama za špijunažu u korist Irana, objavilo je u srijedu nekoliko visokih dužnosnika.

Monica Witt (39) koja je od 1997. do 2008. radila za vojno zrakoplovstvo u službi kontrašpijunaže i zatim kao savjetnica do 2010., optužena je da je prebjegla u Iran 2013. iz "ideoloških" razloga, precizirali su dužnosnici na konferenciji za novinare u Washingtonu.

Osumnjičena je da je "iranskom režimu otkrila tajni obavještajni program i identitet jednog agenta američke obavještajne službe, čime je njegov život odvela u opasnost", rekao je John Demers, zamjenik ministra pravosuđa.

Protiv te Amerikanke, koja je u bijegu, izdan je međunarodni uhidbeni nalog.

Četvorica Iranaca su također optužena zbog vođenja kibernetičkih napada na najmanje osmoricu bivših kolega Monice Witt 2014. i 2015. Oni su osumnjičeni da su u njihova računala pokušali uvesti softver povezan s Čuvarima revolucije.

"Za Sjedinjene Države je tužan dan kada jedan američki državljanin izda svoju zemlju. Još je tužnije kada se radi o članu oružanih snaga", rekao je Demers.

Ministarstvo financija je najavilo sankcije iranskoj tvrtki New Horizon, optuženoj da je organizirala konferencije koje su bile platforma za novačenja Monice Witt. Još jednoj iranskoj tvrtki osumnjičenoj da je sudjelovala u kibernetičkim napadima su određene sankcije.

Bomb

Broj žrtava u terorističkom napadu u Iranu porastao na 41

teroristički napad iran
© AP Photo / Hani Mohammed
Broj ubijenih pripadnika elitne iranske Revolucionarne grade u samoubilačkom napadu na jugoistoku države u srijedu porastao je na 27, a Teheran prijeti odmazdom.

Napad se dogodio na cesti između gradova Zahedan i Khash, nemirnom području u blizini granice s Pakistanom gdje često djeluju militantne skupine i krijumčari droge.

U napadu na autobus koji je prevozio Gardu ozlijeđeno je 13 pripadnika tih snaga.

Iran će se osvetiti za samoubilački napad protiv iranske Revolucionarne garde, izjavio je glasnogovornik iranskog ministarstva vansjkih poslova Bahram Kasemi, javio je Reuters pozivajući se na novinsku agenciju Fars.

- Samopožrtvovni vojnici i djeca naroda Irana osvetiti će se za krv mučenika - rekao je Kasemi.

Zapovjednik Revolucionarne garde Ali Fadavi izjavio je da "odgovor u obrani islamske revolucije neće biti ograničen na naše granice... Neprijatelj će dobiti vrlo snažan odgovor Revolucionarne garde".

Džihadistička skupina Jaich al-Adl (Vojska pravde) koju Teheran smatra terorističkom organizacijom, preuzela je odgovornost za atentat, prenose Fars i Američki centar specijaliziran za nadzor džihadističkih pokreta.

Teheran optužuje Sjedinjene Države, Izrael i Saudijsku Arabiju da podržavaju islamističke skupine. Izrael i Sjedinjene Države su neprijatelji Irana, dok je sunitska Saudijska Arabija glavni protivnik šijitskog Irana na Bliskom Istoku.

Samoubilački napad je izveden istovremeno dok je u Varšavi počinjala konferencija organizirana pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Država i čiji je jedan od ciljeva vršenje pritiska na Iran kojeg Washington optužuje da vrši destabilizirajući utjecaj na Bliskom istoku.

U reakciji na napad, iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif je na Twitteru napisao da "nije slučajno što je Iran zahvatilo teror na dan početka konferencije u Varšavi", koju je nazvao "cirkusom".

- Čini se da Sjedinjene Države uvijek donose iste loše odluke dok očekuju različite rezultate - dodao je.

Komentar: Sputnik javlja da je, prema iranskim medijima, broj žrtava porastao na 41.


Yoda

SOTT Fokus: Ponovni pogled na upozorenja Aleksandra Solženjicina Zapadu


Komentar: 11. prosinca 2018. navršilo se 100 godina od rođenja Aleksandra Solženjicina, velikog ruskog mislioca, pisca i aktivista. Poznat je na Zapadu zbog otkrivanja užasa sovjetske represije. Manje je poznat po svom upozorenju Zapadu...


Upozorenje na sumrak Zapada odjekuje danas kao i prije četrdeset godina!
Solzhenitsyn
(Uvodni govor Aleksandra I. Solženjicina na Sveučilištu Harvard, 6. lipnja 1978.)

Uistinu sam sretan što mogu biti s vama prigodom inauguracije 327. akademske godine ovoga staroga i vrlo cijenjenog sveučilišta. Moto Harvarda je "VERITAS". Mnogi od vas već su otkrili a drugi će to zaključiti tijekom njihova života: činjenicu da nam istina izmiče dočim koncentracija popusti, u isti mah ostavljajući privid kao da je i dalje slijedimo. Ovdje se krije česti uzrok nesloge. Također, istina je rijetko slatka, a skoro uvijek gorka. Doza istine prisutna je u mom današnjem govoru kojega držim kao prijatelj, a ne kao protivnik.

Prije tri godine u SAD-u ustvrdio sam neke zaključke koji su bili odbijeni i naizgled neprihvatljivi. No, danas, mnogi ljudi slažu se s onim što sam tada govorio...

Network

Kako bi izbjegli cenzuru Žuti prsluci napuštaju Facebook i odlaze na ruski VK

vk kontakti
Bježeći od cenzure na Facebooku, Žuti prsluci "sele" malo pomalo na rusku društvenu mrežu VKontakte. Sputnik je razgovarao s organizatorom društvenih grupa kako bi razjasnio novonastali fenomen.

Odnedavno na ruskoj društvenoj mreži VKontakte (VK), jedna grupa Žutih prsluka broji više od tisuću članova. Najveća grupa Žutih prsluka koju zovu Info Blokada Žuti prsluci već ima više od 2.500 članova. Baš kao i na Facebooku, ove stranice sadrže informacije o blokadama, kao i video zapise i slike snimljene tijekom prosvjeda u francuskim gradovima. Većina publikacija je na francuskom jeziku.

Nakon što je otkriven ovaj fenomen, na pitanje zašto se sve više žutih prsluka mobilizira na VK, odgovor je bio jasan: "Želimo biti anonimni zbog "ogromne cenzure" na Facebooku. Mnogi prosvjednici preferiraju rusku alternativu".

"Facebook je služio za komunikaciju na početku pokreta i za mnoge Žute prsluke je i dalje glavni komunikativni kanal. Međutim, postoji velika cenzura čim krenemo komunicirati između grupa kako bismo se okupili", tvrdi sugovornik Sputnika.

Kaže da se osobno suočio s "velikom cenzurom". Kontinuirano mu je zabranjen pristup grupama Facebooka i po nekoliko dana. Na kraju je bio potpuno blokiran pod izgovorom da "robot detektira anomalije".

"Ponovno sam otvorio još jedan račun, još uvijek na Facebooku [...] i ponovno oformio grupu s više od 1.500 članova, ali sam iznova bio žrtva cenzure. Slike su izbrisane bez ikakvog razloga, jer nikoga nisu vrijeđale. Na kraju je pristup računu blokiran", ogorčeno objašnjava sugovornik.

Nakon svega, odlučio ja otvoriti grupu na ruskoj mreži VK, koju uzima za mjesto slobode gdje je moguće organizirati se bez cenzure.

Žuti prsluci na VK mreži

Upitan o tvrdnjama francuske vlade koja optužuje ruske medije, uključujući i Sputnik, za uplitanje u francuske unutarnje poslove, ovaj žuti prsluk napominje da su te izjave "bez osnova".

Cell Phone

U Saudijskoj Arabiji muškarci pomoću aplikacije prate članove svoje obitelji

Vlasti u Saudijskoj Arabiji su podnijele zahtjev za dopuštenje muškim skrbnicima da prate svoje članove obitelji
aplikacija za praćenje
Dopuštena, ni više ni manje, od strane američkih tehnoloških divova Apple i Google, aplikacija je dizajnirana kako bi spriječila žene da nepuste zemlju nakon nedavnog povećanja broja onih žena koji pokušavaju pobjeći iz kraljevstva.

Aplikacija nazvana "Absher" što znači "Dobra vijest" na arapskom, omogućuje muškarcima da s nekoliko klikova pribave ili ukinu njihova ovlaštenja za putovanjem.

Kroz aplikaciju Absher, muškarci mogu obavljati nekoliko zadataka, kao što su plaćanje novčane kazne za parkiranje, obnavljanje vozačke dozvole i odobravanje putnih dozvola ženama koje su "uzdržavane", poput svojih žena, kćeri i sestara.

Aplikacija je napravljena kako bi prikazala sveobuhvatnu lokaciju svakog putovanja registrirane žene. Njezin muški skrbnik može u bilo koje vrijeme pristupiti putnim dozvolama svoje djece i žena u obitelji.

Aplikacija također daje mogućnost muškarcima da primaju SMS upozorenja, kada jedan od njihovih članova obitelji pokaže putovnicu na granici ili u zračnoj luci.

Saudijsko ministarstvo unutarnjih poslova šalje poruku izravno putem prijave.

Prema izvješću istraživačke web stranice Insajder, saudijske žene koje traže azil u inozemstvu bi morale posegnuti za krađom telefona muških skrbnika kako bi onemogućile aplikaciju ili potajno dali sebi dopuštenje za putovanje prije bijega iz zemlje.

Druge žene su već pokušale promijeniti telefonski broj upozorenja kako bi njima bili poslani SMS-ovi za praćenje umjesto njihovim skrbnicima.

Komentar: Nepojmljivo je da je država koja žene tretira kao objekte, izabrana 2017. godine za članicu UN-ove komisije za prava žena.