Advokati bivšeg ukrajinskog predsednika Ukrajine saopštili su da Petro Porošenko neće moći da prisustvuje saslušanju u Državnom istražnom birou jer je napustio zemlju, a razlozi za sada nisu poznati, preneo je list "Moskovski komsomoljec".

Dan ranije pres-služba Državnog istražnog biroa saopštila je da su Porošenka pozvali na saslušanje, ali da nije precizirano zbog čega.

Prema navođenju medija, velika je verovatnoća da bi bivši ukrajinski lider tom prilikom bio uhapšen.

Gde je nestao Porošenko

Advokati Porošenka najpre nisu želeli da otkriju u kojoj zemlji se on nalazi. "Moskovski komsomoljec" saopštio je da postoji šansa i da je otputovao iz privatnih razloga.

Kasnije su advokati za portal "Strana" izjavili da on propušta saslušanja jer se nalazi u inostranstvu.

Prema podacima stranke bivšeg ukrajinskog lidera "Evropska solidarnost", Porošenko je osmog marta otputovao u Španiju, i to preko Frankfurta.

Izvori navode da nema podataka o tome da li je ukrajinski političar ostao u Španiji, ali se zasigurno zna da se nije vratio u Ukrajinu.

Ukrajinski Državni istražni biro ranije je saopštio da se bivši predsednik nije odazvao na tridesetak saslušanja za 16 krivičnih dela.

Američki sud odredio je trenutno puštanje na slobodu bivše vojnoobavještajne analitičarke Chelsee Manning nakon njenog pokušaja samoubojstva.

Trebala se pojaviti sutra na sudu, ali sudac je odlučio kako njeno svjedočenje više nije potrebno, javlja BBC.

U pritvoru od svibnja prošle godine

Podsjetimo, Chelsea Manning, osuđena zbog krađe povjerljivih dokumenata i njihove predaje WikiLeaksu, oporavlja se u bolnici od pokušaja samoubojstva.

Manning se od svibnja nalazi u pritvoru nakon što je odbila svjedočiti o predaji povjerljivih dokumenata WikiLeaksu 2010. godine. Osim što se nalazi u pritvoru, dobila je i novčanu kaznu u iznosu od 1000 dolara dnevno koja sada iznosi skoro pola milijuna dolara.

"Chelsea Manning pokušala je izvršiti samoubojstvo. Odvedena je u bolnicu, gdje se sada oporavlja", stoji u izjavi njenog odvjetničkog tima.

Slovačka policija uhapsila je 18 osoba zbog povezanosti sa ubistvom istraživačkog novinara Jana Kucijaka i njegove verenice, objavio je Dojče vele. Slovački mediji da su pored 13 sudija uhapšeni i jedan bivši sudija, jedan advokat, jedan stečajni upravnik i dvoje civila.

Sudije su optužene za korupciju i ometanje pravde. Veruje se, kako navode, da su uhapšeni deo organizovane mreže na čijem čelu se nalazi biznismen Marijan Kočner, koga su svedoci označili kao naručioca ubistva.

Suđenje za ubistvo novinara još je u toku, a bivši vojnik Miroslav Marček priznao je da je povukao obarač.

Slovački portal domov.sme.sk je objavio da će o pritvoru uhapšenim sudijama odlučivati Ustavni sud, dok će se ovim slučajem u celini baviti Specfijalni sud za organizovani kriminal.

Britanski list The Times piše da je 14 britanskih ratnih veterana, od kojih je većina učestvovala u ratu u Afganistanu, počinila samoubistvo u posljednja dva mjeseca.

List navodi da je porasla stopa samoubistava među britanskim veteranima koji su učestvovali u najkrvavijim borbama u Afganistanu.

Veliki broj vojnika koji su izvršili samoubistvo bio je uključen u operaciju "Herrick" (kodno ime britanske vojne operacije u Afganistanu) između 2002. i 2014.

Johnny Mercer, britanski ministar za pitanja veterana, izrazio je zabrinutost u intervjuu za časopis zbog visoke stope samoubistava među vojnicima koji su učestvovali u bitkama u Afganistanu.

Mercer je dodao da će nedavni talas samoubistava ubrzati realizaciju programa liječenja i podrške veteranima, koji bi trebao početi u aprilu.

Pojava zabilježena i u američkoj vojsci

Spomenuo je i samoubistva više od 120 vojnika tokom 2018. i 2019, bez iznošenja više detalja.

Samoubistvo je pojava i u redovima američke vojske, pa je tako The New York Times u jednom od svojih uvodnika prošle godine otkrio da je broj samoubistava u američkoj vojsci premašio broj vojnika poginulih u ratovima.

Carol Giacomo, članica uredničkog kolegija tog lista, kaže da je više od 45.000 veterana ili na službi u američkoj vojsci počinilo samoubistvo u proteklih šest godina, što je približno 20 samoubistava dnevno, odnosno više od ukupnog broja poginulih američkih vojnika u borbama u Afganistanu i Iraku.

Palestinski mediji javljaju da je generalni sekretar palestinskog pokreta Islamski džihad stigao u glavni grad Rusije.

Zijad Al-Nahale je danas na čelu delegacije iz Palestine, doputovao u Moskvu, javljaju palestinski mediji.

Putovanje je organizovano na službeni poziv Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

U delegacijji su članovi političkog krila Islamskog džihada, kao i predstavnik te grupe otpora u Libanonu.

Ratni avioni saudijske koalicije danas su gađali dvoja ambulantna kola u centru Jemena, i pri tome ubili sve osobe koje su se nalazile u njima.

Ministarstvo zdravlja Jemena javilo je da su avioni saudijske vojne koalicije danas gađali jedna kola hitne pomoći u pokrajini Ma'rib i još jedna u pokrajini Al-Džaf.

Prema novinskom portalu Al-Ahd, jemensko ministarstvo objavilo je da su sve osobe koje su se nalazile u kolima ubijene.

Napadi su se dogodili nakon što su neki lokalni izvori kazali da su snage jemenske vojske i narodnog pokreta Ansarullah jučer stupile u teške borbe, i uspjele ostvariti veliki napredak u pokrajini Ma'rib.

Koalicija pod vodstvom Saudijske Arabije i njihovi plaćenici često izvode napade na civile, stambena područja, škole ili bolnice, kada jemenska armija ostvari važne uspjehe na terenu.

Dosad su brojne organizacije za ljudska prava osudile saudijske napade na civile, ili besciljne napade njihovih aviona, i zatražile od zemalja da zaustave napade.

U padu manjeg aviona usljed jake monsunske kiše na sjeveroistoku Australije poginulo je pet osoba, saopštila je danas policija.

U avionu su bila četiri državna službenika i pilot koji je dva puta pokušao da sleti nedaleko od rijele Lokhart, na poluosrtvu Kejp Jork, u državi Kvinslend.

"Avion se treći put približio pisti i srušio se. Znamo da je pet osoba bilo u avionu koji je udario u pješčane dine. Niko nije preživio", rekao je policijski zvaničnik Kris Hodžmen.

Prema njegovim riječima, vremenski uslovi bili su "prilično loši" zbog monsunskih kiša, ali da je previše rano za utvrđivanje razloga pada aviona. On je dodao da je u toku istraga.

Saudijska Arabija je desetke palestinskih aktivista poslala na suđenje, optužujući ih da podržavaju Hamas, organizaciju koja vlada Pojasom Gaze.

Prema izvještajima iz arapskih medija, 68 Jordanaca i Palestinaca izašli su, počev od nedjelje, pred "specijalni sud za terorizam" u saudijskom glavnom gradu Rijadu.

Porodice optuženika kažu da njihovi rođaci, kojima se sudi, nemaju zakonskog predstavnika.

Svi njih je saudijska tajna policija uhapsila u aprilu prošle godine.

Sedam mjeseci u samici

Među uhapšenima je Mohammad al-Khudari, 81-godišnji Palestinac koji dugo živi u Saudijskoj Arabiji, umirovljeni fizičar koji ima rak, kako tvrdi njegova porodica iz Gaze.

Al-Khudarijev sin, Hani, profesor informacionih tehnologija na saudijskom univerzitetu, koji nije politički aktivan, također je pritvoren.

Abdul Majed, brat Mohammeda al-Khudarija, Al Jazeeri je rekao da su obojica već sedam mjeseci u samicama, te da će se pred sudom sljedeći put pojaviti 5. maja.

"Hapšenje njih dvojice je dio šire akcije saudijskih vlasti usmjerene ka Palestincima koji žive u Saudijskoj Arabiji, koje optužuju za veze sa Hamasom", kaže se u saopštenju Amnesty Internationala.

"Od februara 2019., saudijske vlasti pritvorile su oko 60 Palestinaca koji su posjetili Saudijsku Arabiju, ili žive u toj zemlji, uključujući studente, akademike i poslovne ljude".

Likvidna sredstva Fonda za nacionalno blagostanje mogu da pokriju budžetske gubitke od pada cena nafte na 25-30 dolara, navodi se u materijalu objavljenom na sajtu Ministarstva finansija Rusije.

Ministarstvo precizira da će ovi resursi u pesimističkom scenariju biti dovoljni za šest do deset godina.

Na dan 1. marta obim sredstava i novca Fonda na računu za obračun dodatnih prihoda od nafte i gasa premašio je 10,1 bilion rubalja, što je 9,2 odsto BDP-a. Pri tome, u slučaju smanjenja likvidnih sredstava Fonda ispod pet odsto BDP-a, godišnja upotreba resursa fonda ne može prelaziti jedan odsto BDP-a.

Cene nafte pale su nakon što učesnici OPEK+ 6. marta nisu uspeli da se dogovore o njegovom produžetku za smanjenje proizvodnje nafte. Majski fjučers nafte "Brent" smanjen je za 28,69 odsto, na 32,28 dolara po barelu, dok je aprilski fjučers nafte "VTI" pao za 31,25 odsto, na 28,33 dolara. Ovo je prouzrokovalo pad kursa rublje. Vrednost dolara je prema podacima od ponedeljka ujutru 74 rublje, a evra 85 rubalja.

Raskid ugovora OPEK+

Sporazum OPEK-a i zemalja izvan organizacije (OPEK+) o smanjenju proizvodnje nafte na snazi je od početka 2017. godine. Sporazum se više puta produživao, a uslovi se menjali. Do kraja 2019. godine sporazum je predviđao smanjenje proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno u odnosu na nivo iz oktobra 2018. godine, a za tekući kvartal savez je smanjio proizvodnju nafte za 1,7 miliona barela.

Ministar energetike Rusije Aleksandar Novak najavio je u petak da od 1. aprila ističu obaveze za smanjenje proizvodnje nafte zemalja-članica sporazuma OPEK+. Moskva nije pristala na predlog kartela za dalje smanjivanje proizvodnje zbog širenja nove vrste koronavirusa. Ministar je upozorio da bi tržište moglo emocionalno da odreaguje na izveštaje o raskidu ugovora.

Nakon sastanka s Vladimirom Putinom u Moskvi, koji definitivno nije završio onako kako je htio turski predsjednik Erdogan, danas, 9. ožujka, održat će sastanak s europskim čelnicima u Bruxellesu, a tema će biti migrantska kriza na grčkoj granici.

I dok grčki premijer upozorava da je dogovor između Europe i Turske "mrtav", ostali su se naoružali izvješćima koja se 2015. nikada ne bi pojavila u javnosti.

Tako je HRT jučer izvijestio da je među desecima tisuća ljudi na grčkoj granici samo 4% Sirijaca i ne može se govoriti izbjeglicama, već o ekonomskim migrantima, što će sigurno biti rečeno i turskom vođi, čime mu se izbija adut "humanitarnih obveza" Europske unije.

Posjet turskog predsjednika događa se u vrijeme spora između Turske i Europske unije, posebice Grčke, oko nedavnog novog vala migranata na turskim granicama s tim savezom i čini se da će se turski vođa vratiti u Ankaru s još jednim porazom, odnosno, neće dobiti ništa od Bruxellesa, gdje prevladava stav kakvog je prije pet godina imao usamljeni Viktor Orban.

Jedina veza između bitke kod Idliba i migrantske krize koja je u tijeku na granici između Grčke i Turske je političke prirode. Naime, Ankara uporno tvrdi kako trpi ogroman pritisak izbjeglica koji iz Idliba žele prijeći tursku granicu, dok je Rusija iznijela podatke, dobivene vojnim izviđanjem i obavještajnim podacima na terenu, da je u Idlibu prema sjeveru krenulo oko 250 000 ljudi, ali ne svi s namjerom da uđu u Tursku. Erdogan tvrdi da ih je milijun, ali s dogovorenim primirjem ni to više nije argument.

Suprotno tome, migranti koji su se ovih dana nagomilali na Eurosu, rijeci koja označava granicu s Grčkom, ljudi su koji su prisutni u Turskoj već neko vrijeme i većinom nisu Sirijci. To su izvješća koja su europski čelnici dobili od svojih i zajedničkih službi.

Stoga su sukobi prošlog tjedna i prisutnost duž granica tisuća ljudi koji traže ulazak u EU samo rezultat ucjene turskog predsjednika Erdogana prema EU. Pitanje je, dakle, više političko nego humanitarno, jer se Ankara željela osvetiti Europljanima zbog nedostatka potpore za njegovu kampanju u Siriji.