Kada je slavni španjolski glumac Javier Bardem nedavno izašao pred novinare na filmskom festivalu u San Sebastianu, malo tko je očekivao da će čuti riječi koje su tada izgovorene. Zahvalio je na dodijeljenoj nagradi na festivalu, ali je naveo da nije slavljenički raspoložen jer se, prema njegovim riječima, u Gazi događa genocid.

Optužio je izraelsku vladu, koju je nazvao najradikalnijom u povijesti, da je prekršila sve norme međunarodnog prava i počinila zločine protiv čovječnosti. Također je optužio Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačku da su svojom bezuvjetnom podrškom Netanyahuovoj vladi postale suučesnici u zločinu bez presedana. Najoštrije je osudio napade Hamasa od 7. listopada prošle godine, ali je istaknuo da oni ne mogu biti opravdanje za masovno i brutalno kolektivno kažnjavanje palestinskog naroda.

Godinama su se nemački proizvođači automobila oslanjali na uspeh u Kini kako bi ostvarivali veliki profit i povećavali rast. Ali to se sada menja, a poznati zapadni brendovi se bore da zadrže interesovanje kineskih kupaca dok se bore sa smanjenjem tržišnog udela i mračnim prognozama prodaje.

Podaci o prodaji u poslednjem tromesečju naime daju mračnu sliku. BMW-ova prodaja u Kini je pala za 30 odsto, Porchea za 19 odsto, Volkswagenova je manja za 15 odsto, a isporuke Mercedesa su pale za 13 odsto. Nije da kineski vozači ne žele da kupuju automobile. Oni jednostavno manje kupuju nemačke automobile, radije troše svoj novac na novije, tehnološki napredne i što je najvažnije, pristupačnije alternative kineskih proizvođača automobila koji se brzo usavršavaju.

Iako nemački automobili i dalje čine 15 odsto prodaje u Kini, njihov udeo opada, i to brzo. Pre pandemije, imali su 25 odsto kolača, prenosi Blumberg. A kada je reč o električnim vozilima, sektoru koji je daleko veći u Kini nego u SAD ili Evropi, Volkswagen, Porsche, BMW i Mercedes još više zaostaju. Iako sva četiri brenda nude električne automobile, njihovi modeli zauzimaju samo 10 odsto tržišta.

Kineski kupci koji su prešli sa nemačkih brendova kažu da su domaći automobili bolje napravljeni i imaju više funkcija. Takođe su znatno jeftiniji za kupovinu, a nude slične performanse ili u nekim slučajevima daleko superiornije od evropskih modela. To je udarac koji nijedna sjajna marketinška kampanja ili uglađeni PR ne mogu lako da poprave.

Nadmetanje sa kompanijama BYD, Xpeng i Nio izgleda kao nemoguć zadatak, ali nemački brendovi nemaju alternativu, kaže Blumberg. Evropsko i američko tržište ne nude dalji potencijal za rast, a neki od proizvođača automobila su uložili previše u proizvodne pogone da bi mogli da se povuku čak i kada bi to želeli.

Nemci tako sada uspostavljaju odnose sa kineskim kompanijama koje mogu da pomognu da njihova električna vozila budu bolja i razvijaju nove proizvode samo za Kinu čiji su troškovi jeftiniji za izradu i kupovinu.

Na Kubi je rano jutros po drugi put došlo do kolapsa električne mreže, a cijela je zemlja ponovno pogođena nestankom struje, objavili su državni mediji.
Novi potpuni nestanak struje na Kubi uslijedio je samo nekoliko sati nakon što su vlasti objavile da se struja ponovno uspostavlja, nakon jučerašnjeg nestanka električne energije koji je zahvatio i cijelu zemlju.

"Cuba debate", jedan od državnih medija na otoku, naveo je da je kubanski operater električne energije (UNE) izvijestio u 6:15 ujutro o "potpunom zamračenju nacionalnog elektroenergetskog sustava" i da se radi na njegovom ponovnom uspostavljanju, prenosi Reuters.

Na Kubi je jučer oko podneva prvi put došlo do kolapsa električne mreže, nakon što je otkazala jedna od najvećih otočnih elektrana, zbog čega je više od deset milijuna ljudi ostalo bez struje.

Donedavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, našao se u nezavidnoj situaciji suočen s pitanjima o, kako je novinar istaknuo, navodnoj kineskoj prijetnji na koju članovi Sjevernoatlantskog saveza neprestano upozoravaju.

Naime, upitan u koliko je zemalja Kina vojno intervenirala u proteklih 40 godina, Norvežanin je isprva oklijevao, pokušavajući eskivirati odgovor. Ipak, nakon što je voditelj emisije inzistirao, Stoltenberg je kazao da je Kina imala sukob s Vijetnamom.

"To je bilo prije više od četrdeset godina. Odgovor je - nula". ispravio ga je sugovornik.

Zatim je uslijedilo i drugo pitanje, a koje se referiralo na broj kineskih vojnih baza u inozemstvu. "Ima ih nekoliko", pokušao je bivši tajnik.

"Samo jedna, u Džibutiju. U drugu ruku, Sjedinjene Države su napale čak 13 zemalja u istom periodu te imaju 750 baza u barem 80 država, od kojih su mnoge baš na kineskom pragu", ukazao je voditelj.

Gotovo svi ukrajinski kapaciteti za proizvodnju termoelektrane uništeni su ruskim udarima dugog dometa, rekao je premijer Denis Shmigal, dodajući da se zemlja sada mora osloniti na zamjene.

Pišući u utorak na Telegramu, Shmigal je rekao da Kijev daje sve od sebe kako bi povećao energetsku održivost, posebno u regijama na prvoj liniji i područjima koja graniče s Rusijom. Dodao je da su "gradovi koji ovise o velikim termoelektranama posebno ranjivi", s obzirom na to da je Rusija "namjerno napala" ove vrste objekata, "uništivši ili oštetivši gotovo 90% cjelokupne proizvodnje termoelektrane" u zemlji, prenosi RT.

Premijer je dodao da je prioritet Kijeva pružiti ovim regijama alternativne izvore topline i električne energije, napomenuvši da je Harkov, drugi po veličini grad u zemlji, dobio desetke jedinica energetske opreme, uključujući snažne generatore električne energije.

Zakon o privatizaciji usklađuje Kijev sa zahtjevima Svjetske banke, prema izvješćima lokalnih medija

Ukrajinski čelnik Vladimir Zelenski potpisao je zakon o privatizaciji državnih banaka. Odgovarajući dokument objavljen je u četvrtak na web stranici Verkhovna Rada.

Prema lokalnim medijima, pozivajući se na zastupnicu Yaroslava Zheleznyaka, zakon koji je usvojila Rada 19. rujna, usmjeren je na smanjenje prisutnosti države u bankarskom sektoru. To je jedan od zahtjeva Svjetske banke i obavezan je uvjet za davanje kredita Kijevu.

U Pekingu je 16. listopada održan Forum trustova mozgova Globalnog juga pod temom "Mir, razvoj, sigurnost i zajednička izgradnja prosperitetnog svijeta". Forum su organizirali Međunarodni odjel Centralnog komiteta KPK-a i Kineska medijska grupa (CMG, eng. China Media Group).

Voditelj Međunarodnog odjela Centralnog komiteta KPK-a Liu Jianchao prisustvovao je sastanku i održao govor. Kako je rekao, snaga Globalnog juga kontinuirano raste, što je u skladu s povijesnim trendom te odražava želje većine ljudi u tim zemljama. Kina pripada Globalnom jugu i dijeli sudbinu s drugim južnim zemljama. Kina aktivno sudjeluje u suradnji Jug-jug te će nastaviti u nju ulagati maksimalne napore.

Stotine demonstranata blokirale su zgradu Njujorške berze, osuđujući američku podršku ratu koji Izrael vodi protiv Gaze.

Jevrejski aktivisti, koji su predvodili protest, pozvali su na okončanje rata od kojeg profitiraju američki proizvođači oružja.

Kineska narodna vojska pokazala je svoju odlučnost i snagu kroz opsežne vojne vježbe oko otoka Tajvana, koje su trajale cijeli dan u ponedjeljak. Ove vježbe, koje su uključile više od 100 lovaca i 14 ratnih brodova, uključujući nosač zrakoplova "Liaoning", jasno su pokazale spremnost Kine da zaštiti svoj suverenitet i teritorijalni integritet, ali i pokazale da su itekako sposobne za poteze koje najviše brinu Ameriku.

Glasnogovornik kineske vojske Li Si izjavio je da su ove vježbe "legitimna i nužna operacija za zaštitu državnog suvereniteta i nacionalnog jedinstva". Kineska vojska objavila je i video u kojem su izjavili da su "spremni za borbu", što dodatno naglašava njihovu odlučnost i brigu prije svega u Ameriku kojoj uz Ukrajinu i Bliski Istok otvaranje fronte na Tajavnu nikako ne odgovara.

Tajvansko Ministarstvo obrane pokušalo je osuditi kineske manevre, nazivajući ih "iracionalnim" i "provokativnim". Kina smatra Tajvan dijelom svog teritorija i tvrdi da ima puno pravo poduzeti potrebne mjere za očuvanje svog suvereniteta.

Ukrajina je prodala državnu tvrtku UMCC-Titanium za 96 milijuna dolara kompaniji Cemin Ukraine, objavio je Državni imovinski fond. Naime, pošto je ukrajinski proračun pod velikim opterećenjem, značajan dio planiranih troškova za 2024. bit će pokriven međunarodnom pomoći i zajmovima, s gotovo polovinom sredstava iz tih izvora, dok će se dio namaknuti i prodajom nacionalne imovine.

UMCC-Titanium je jedan od najvećih svjetskih proizvođača titana te rudara rutila i koncentrata cirkonija. Tvrtku je osnovala ukrajinska vlada 2014. godine radi upravljanja rudarskim i metalurškim pogonima u Vilnohirsku i Irshansku, a od 2019. godine upravlja njome Državni imovinski fond.

Cemin Ukraine, podružnica Neqsol Holdinga u vlasništvu azerbejdžanskog biznismena Nasiba Hasanova, bila je jedini ponuditelj na dražbi. Kupac je obvezan očuvati osnovnu djelatnost tvrtke, uložiti najmanje 9,7 milijuna dolara te podmiriti dugove prema državnom proračunu koji iznose 14,8 milijuna dolara.