Januar 2015. godine biće dugo pamćen na Kosovu. Manje zbog nasilnih protesta protiv vlade, koji su se (privremeno) smirili smenom srpskog ministra Aleksandra Jablanovića, a više zbog navale državljana Kosova da po svaku cenu odu van zemlje.

Svako veče, autobuske stanice većih gradova pune su ljudi. Cele porodice kreću pravac Beograda, odakle onda nastavljaju za Suboticu, pa onda ilegalno - uz pomoć srpsko-albanskih krijumčara - za Mađarsku.

Od jeseni prošle godine, na desetine hiljada Albanaca sa Kosova je krenulo ovim putem. Prema zvaničnim podacima vlasti u Budimpešti, u poslednjih šest meseci, od septembra 2014. do danas, u Mađarskoj je azil zatražilo oko 30.000 državljana Kosova. Od te brojke, 10.000 je došlo samo tokom januara ove godine. Inače, mađarske vlasti računaju samo one koje su uhvatili kako ilegalno prelaze granicu iz Srbije, i koji potom traže azil - na hiljade drugih uspeju se neprimećeno probiti do Austrije, i dalje u Evropsku uniju. Tako je veliki broj azilanata zabeležen još i u Nemačkoj i Austriji, koje su izgleda glavni cilj ovog novog talasa Kosovara koji ilegalno pokušavaju prebeći na Zapad.

Na Kosovu nema zvaničnih podataka, ali se procenjuje da ih je oko 100.000 krenulo prema Evropi za onim što se uopšteno zove bolji život. Među njima je 5.137 dece školskog uzrasta - taj je broj zvanično saopštilo Ministarstvo prosvete, oslanjajući se na informacije iz osnovnih škola celog Kosova, koje su prijavile broj đaka koji su prekinuli pohađanje nastave od septembra jer su krenuli sa porodicama van zemlje.

Taj broj je dovoljno alarmantan, čak i za one koji nisu videli slike sa srpsko-mađarske granice, gdje stotine građana Kosova bivaju dnevno uhvaćeni u pokušaju da ilegalno pređu na teritoriju Evropske unije.

Od čega beži ova masa ljudi, odjednom? Zar je na Kosovu život postao toliko težak da je mnogima jedini izlaz pobeći sa cijelom porodicom?

Veliku brutalnost i nehumanost prikazala je američka policija tijekom susreta s jednim Indijskim državljaninom u saveznoj državi Alabami.

57-godišnji Sureshbhai Patel stigao je u SAD u posjet svom unuku u gradiću Madisonu, a dva policajca zaustavila su ga za vrijeme šetnje gradom i upitala ga kamo ide.


"Ne razumijem vas, pričam samo indijski", odgovorio je Patel a zatim posegnuo prema džepu gdje mu je bila ceduljica s adresom sina.

Čim je napravio taj pokret, policajci su ga divljački bacili na tlo, pri čemu je teško ozlijeđen.

Čeka ga teška operacija

Patel se trenutno nalazi u bolnici u djelomično paraliziranom stanju i čeka ga teška operacija.

Za komentar je nakon incidenta upitan i načelnik policije u Madisonu, no ni on nije imao objašnjenje za bezrazložnu agresivnost svojih ljudi.

"Ne znam što bih rekao. Očito je jezična barijera između policajaca i žrtve bila nepremostiva", izjavio je načelnik.

Sedam stotina britanskih umjetnika bojkotirat će Izrael uzbog visokog broja palestinskih civilnih žrtava.

Sedam stotina britanskih umjetnika najavilo je da će bojkotirati Izrael u pismu objavljenom u vikend izdanju Guardiana, u znak protesta zbog velikog broja palestinskih civilnih žrtava u ratu u Pojasu Gaze prošlog ljeta.

Pismo koje je nazvano "Umjetnici za Palestinu" potpisalo je oko 100 poznatih umjetnika, uključujući Rogera Watersa, Briana Enoa, Mikea Leigha, Kena Loacha, Richard Ashcrofta, prenose izraelski mediji.

"Uz više od 100 umjetnika najavljujemo da se nećemo upuštati u uobičajene kulturne odnose s Izraelom. Nećemo prihvaćati ni profesionalne pozive u Izrael, niti finansiranje bilo koje institucije povezane s njegovom vladom", navedeno je u pismu u kome se dodaje da "od ljetošnjeg rata u Gazi Palestinci nisu mogli da predahnu od neprestanih napada Izraela na njihovu zemlju, imovinu i njihovo pravo na političku egzistenciju".

'Kulturni front'

"Izraelski ratovi se vode na kulturnom frontu također. Armija cilja palestinske kulturne institucije u napadima i sprečava kretanje kulturnih radnika", ističe se u pismu uz napomenu da izraelske teatarske kompanije organiziraju predstave za jevrejske naseljenike na okupiranoj Zapadnoj obali i da te iste kompanije putuju širom svijeta.

Djevojčica (11) iz Wicklifea u blizini grada Clevelanda u američkoj saveznoj državi Ohio optužena je za ubojstvo jer je nasmrt pretukla dvomjesečnu djevojčicu Zuri Whitehead koju je čuvala njezina majka, javlja 19actionnews.com.

Udarala je bebu po glavi i gornjem dijelu tijela

Policija je izvijestila da je djevojčica pretukla bebu u petak. Prema njihovom opisu, 39-godišnja dadilja, njezina 11-godišnja kći i beba bili su u podrumu kuće. Dadilja je zaspala, a njezina 11-godišnja kći odvela bebu u drugu prostoriju te ju udarala po glavi i gornjem dijelu tijela. Vratila se u podrum s krvavom bebom u rukama i probudila majku koja je nazvala policiju.

Beba je prebačena u bolnicu. Zadobila je teške ozlijede mozga, jetre, bubrega i slezene. Liječnici je nisu uspjeli spasiti.

Nije pokazala kajanje

Protiv 11-godišnjakinje na sudu za maloljetnike optužnica je podignuta u ponedjeljak. Nalazi se u pritvoru za maloljetnike, a policija je kazala da djevojčica nije pokazala kajanje nakon nasilnog napada na bebu.

Spasioci su iz vode izvukli pet tijela i pokrenuli potragu za preživjelima među 200 putnika na pretrpanom trajektu koji je u petak potonuo u rijeci u Bangladešu, izvijestila je policija.

U toj azijskoj zemlji, poznatoj po brojnim vodenim putovima u unutrašnjosti zemlje i lošim sigurnosnim standardima, slične nesreće su česta pojava, a broj stradalih doseže stotine.

"Većina putnika mogla je doplivati do obale", rekao je Babul Akhter iz policije u okrugu Barguna.

Trajekt je potonuo u obližnjoj rijeci Paira, 300 kilometara od glavnog grada Dake.

Većina putnika putovala je iz obalnog grada Kuakata na hodočašće u Pargunu.

"Zbog prekrcanosti broda pojavile su se pukotine i on je potonuo", dodao je Akhter.

Okružne vlasti dale su 60 dolara rodbini svakog poginulog putnika.

Narod u Švedskoj su razbjesnile slike maltretiranja muslimanskog djeteta od strane čuvara u vozu.

Russia Today prenosi da je na internetu osvanuo video na kojem se vidi čuvar jedne od željezničkih stanica u Švedskoj koji tuče jednog muslimanskog dječaka.

Ovaj video je naveo mnoge borce za ljudska prava da dignu glas.

Scena nasilja je bila toliko užasna da je uzbunila i putnike koji inače ne obraćaju pažnju na takve stvari, a stražar se nalazi pod istragom.

Obren Zirojević (35) iz Sarajeva sumnjiči se da je iskasapio srpskog biznismena Dragu Mašulovića (60). Zbog pomaganja, uhićeni su i Obrenov otac Budimir, rodom iz sela Brajevići kod Gacka te brat. Naime, u stanu ubojice u Beogradu, u ostavi i hladnjaku, nađeni su dijelovi odsječenih nogu ubijenog biznismena.

Mašulovića je iskasapio u svom stanu još 1. veljače. Prvo mu je šipkom smrskao lubanju, a potom električnom brusilicom odsjekao obje ruke do ramena i noge iznad koljena. Raskomadano tijelo stavio je u vreće i žrtvinim audijem odvezao u Mirijevo, u podrum zgrade u Ulici Jovanke Radaković. Šokirani stanari naknadno su prijavili kako se u podrumu nalaze odsječeni ekstremiteti, dok su nedostajale dvije natkoljenice.

Motiv se još utvrđuje. Drago Mašulović otac je nekadašnjeg košarkaša Crvene zvezde Vladimira Mašulovića. U središte javnosti došao je u svibnju 2009. kada je, zbog neizmirenih dugova od 27.000 eura prema njegovu sinu, skidao koševe s terena ovog kluba KK na Kalemegdanu.

Narednica Hajdi Rut počinila samoubistvo u američkoj bazi Bondstil na Kosovu i Metohiji, piše vojni magazin „Stars end strajps“.

Istraga o razlozima samoubistva je u toku. Istražni tim američke vojske utvrdio je, posle autopsije i provere mesta događaja, da je narednica Rut ispalila metak u usta, što je bio uzrok njene smrti.

Hajdi Rut je u vojsci SAD bila od 2003. godine, a pre Kosova služila je u Avganistanu.

Poslednje istraživanje javnog mnjenja u Rusiji pokazuje da 85% Rusa veruje u politiku Vladimira Putina, a da bi 74% glasalo za njega na sledećim izborima.

Istraživanje obavljeno 7. i 8. februara, a objavljeno juče, navodi da svega 7% građana Rusije ne prihvata način na koji aktuelni predsednik vodi državu.

Generalni odnos prema Putinu je takođe veoma pozitivan, 75% Rusa navodi da simpatiše svog lidera, 14% ima pomešana osećanja, dok 7% ima negativno mišljenje.

Sud javnosti o ostalim političarima na ruskoj sceni je u suštini nepromenjen u odnosu na prethodna istraživanja, 5% bi glasalo za populističku levičarsku partiju Vladimira Žirinovskog, 4% podržava Komunističku partiju Genadija Zjuganova, dok je 1% spremno da pruži podršku milijarderu Mihailu Prohorovu.

Direktor Insitututa za socijalna, ekonomska i politička istraživanja Dmitrij Badovskij ističe da je rast poverenja u Putina posledica njegove jake pozicije u vezi sa krizom u Ukrajini i ličnog diplomatskog uspeha na ovonedeljnom samitu u Minsku.

Drugi važan faktor je i to što ljudi imaju nadu da će Putin uspeti da se izbori sa ekonomskom krizom i da će uspeti da povrati stabilnost u nacionalnu ekonomiju.

Prema ovakvim rezultatima, smatra se da bi Putin na predsedničkim izborima koji bi se održali uskoro mogao da dobije 90% podrške.

Austrijski hirurg Mihael Reš, koji je u organizaciji "Lekara bez granica" (MSF) nedelju dana u istočnoukrajinskom gradu Gorlovka, prenosi da nikada do sada nije video toliko osoba kojima su amputirani udovi kao u tom mestu.

Reš je, u izveštaju prosleđenom "Lekarima bez granica", koji prenosi APA, napisao da su bolnice ovog grada suočene sa ogromnim brojem lica povređenih granatiranjem.

U bolnici, u kojoj radi, iz bezbednosnih razloga, samo je jedna operaciona sala u upotrebi, a dnevno se dovodi pet do 20 žrtava granata. Prema njegovim rečima nedostaju lekovi, a tri dana je bilo i prekida snabdevanja vodom, zbog čega se samo najhitniji slučajevi operišu, a sve ostalo otkazuje.

„Bez vode se ne može ništa sterilisati“, objasnio je Reš koji je preneo da zbog nedostatka opreme pacijentima rane ušiva i najlonom za pecanje.

- „Ja sam hirurg i u svom životu nisam video toliko amputiranih osoba. Ljudi idu u kupovinu i sat vremena kasnije više nemaju noge. Svakih sat do dva jedna zgrada biva pogođena granatom. Većina ljudi biva ranjena na otvorenoj ulici, iako nastoje da se što manje zadržavaju napoljui“ - opisuje stanje austrijski lekar.

Reš ukazuje da, iako građani deluju hrabro, smireno i kontrolisano, može da se oseti da su beznadežni i da se osećaju napušteni. MSF je jedina međunarodna organizacija koje je aktivna u ovom gradu koje drže proruske snage, podvukao je on.