Još 1. lipnja smo ovdje objavili vijest kako Sberbanka neće kreditirati Agrokor jer se isti uvjeti nude i “lešinarskim fondovima”
Danas, 16. lipnja, hrvatske agencije javljaju da su, otkako je izbila kriza u Agrokoru početkom ove godine, korporativne obveznice kojima se trguje na sekundarnom tržištu jako izgubile na vrijednosti, a njihovi kupci su postali rizični ili takozvani lešinarski fondovi. Među njima je i “Knighthead Capital Management” koji ima predstavnika u vjerovničkom vijeću i sada stoji iza značajnog dijela novog kredita od 480 milijuna eura.
Dakle, logično je pretpostaviti da bi Agrokor možda imao nekakve mogućnosti za spas, da se na čelu privremene uprave ostavio Antonio Alvarez III iz tvrtke Alvarez & Marsal, kojega je Sberbanka, kao najveći kreditor, postavila da sanira poslovanje koncerna. Međutim, slučajno je u vrijeme pregovora s vjerovnicima, koji su bili spremni dodijeliti nove kredite Agrokoru i provesti restrukturiranje koncerna, u vladu dotrčala američka veleposlanica u Hrvatskoj Julieta Valls Noyes, svega nekoliko sati nakon što je na sjednici prihvaćen “Lex Agrokor” i poslan u zakonsku proceduru, kojeg kasnije potvrđuje Sabor. Nema sumnje da se gospođa veleposlanica osobno htjela uvjeriti da će sve teći kako je zamišljeno, ali na štetu Hrvatske, Agrokora, ali što je najvažnije - da se iz igre izbace grozni Rusi. I opet ćemo mi biti ti koji će na kraju platiti račun, kao što je slučaj sa sankcijama Siriji i plinskim poljima vrijednim milijarde dolara neto dobiti, koje Hrvatska nikada neće vidjeti.
VIDEO - Žurni dolazak 31. ožujka američke veleposlanice u zgradu Vlade koju snima Ivan Pernar
Ako bolje razmislimo, sve je učinjeno kako ni Rusi, ni zapadne ili kineske banke, koje posluju tako da restruktiriraju kompaniju, ne dobiju način da uspiju u poslu i da sav prihod završi u riznicama “lešinarskih fondova”, koji su upropastili mnoge zemlje i ekonomije u svijetu. Naime, “lešinarski fond” je izraz za takozvani investicijski špekulantski fond specijaliziran za investicije u upropaštene tvrtke. Ovi fondovi kupuju dionice insolventnih tvrtki ili obveznice kompanija i država, koje kupuju uglavnom s velikim popustima prema nominalnoj vrijednosti. Pojam “lešinar” je izabiran iz razloga jer ovi “investitori” ne ulažu sredstva za nastavak poslovanja tvrtke i kako bi ona ostvarila profit, te izvukla se iz problema, nego stječu zaradu iz prodaje ostataka tvrtke.
I to danas, s naknadnom pameću, otkrivaju hrvatski novinari.
Istovremeno s objavom da će američki “lešinarski fondovi spašavati Agrokor”, za regionalno izdanje agencije Sputnik je na ovu vijest komentirala Mira Kankaraš Trklja.
Da li to slovenska vlada nema povjerenja u ono što hrvatski izvanredni upravitelj Agrokora čini da bi spasio koncern? Dok hrvatska vlada nastoji ograničiti utjecaj ruskih kreditora na rasplet krize u Agrokoru, čiji su najveći vjerovnici upravo ruske banke, slovenska komunicira s Moskvom kako ne bi došlo do sloma Merkatora. Tako pomaže i Srbiji, piše Mira Kankaraš Trklja.
Umjesto ruskih banaka, koje su najveći vjerovnici s oko šest milijardi eura zaduženog hrvatskog koncerna Agrokor, izvanredni upravitelj Ante Ramljak za kreditora odabire američki fond rizičnog kapitala. Time je još jednom dao za pravo onima koji drže da se hrvatska Vlada trudi ograničiti utjecaj dvije ruske državne banke na hrvatskom tržištu.
Međutim, treba podsjetiti da Vlada Hrvatske gotovo sigurno nije postupala prema logici tržišta, nego po zapovjedi američke veleposlanice u Hrvatskoj Juliete Valls Noyes, jer da je suprotno, onda bi se radilo kako je u početku zamišljeno i ne bi bilo obrata s “Lex Agrokorom, Ramljakom i sada s lešinarskim fondom “Knighthead Capital Management“.
Tako će američki fond “Knighthead Capital Management“, kojeg zbog špekulativnosti ulaganja u propale firme nazivaju i “lešinarskim fondom“, Agrokoru dati kredit od milijardu eura, kojeg hrvatski koncern treba vratiti za godinu ili najviše tri godine.
Sberbanka, kao što je ranije rekla, zasad ne želi davati novac za novi kredit, jer smatra kako se najnovijim kreditnim aranžmanom omogućava velika zarada američkom fondu koji u kompaniju nije uložio ni kunu, nego je kupio dug po nižoj cijeni. U isto vrijeme, onima koji su Agrokoru posudili toliki novac se odbijaju ispuniti logični uvjeti.
No, ovdje čak i nije problem Sberbanka, koja će vjerojatno naplatiti dio potraživanja, a ostatak će morati otpisati, zbog čega sigurno neće propasti, ali za Agrokor i dogovor Ante Ramljaka s fondom “Knighthead Capital Management“ nema drugog scenarija od propasti koncerna i prodaje njegovih najboljih dijelova. Naravno, kako bi “Knighthead Capital“ naplatio svoje potraživanja, a ne kako bi se očuvala radna mjesta u Hrvatskoj.
Zbog toga i ne čudi potez Sberbanke, najvećeg vjerovnika Agrokora, koja je nadležnim sudovima u Beogradu i Zrenjaninu predala zahtjeve za zabranu prodaje imovine Frikoma i Dijamanta, koji posluju u sastavu Agrokora. Kako tvrdi hrvatski analitičar Damir Novotny, Sberbanka je shvatila da će preko Srbije lakše osigurati povrat investicija u Agrokor, a one iznose 1,1 milijardu eura.
Nedavno su mediji nagađali da će upravo Frikom i Dijamant biti ponuđeni kao jamstvo za dalje kreditiranje koncerna, ali su ovi navodi brzo demantirani.
Sberbanka je to uradila “za svaki slučaj“ i da pokaže kako je i dalje u igri, jer je nemoguće da Frikom i Dijamant postanu jamci i prema srpskom Zakonu o deviznom poslovanju. Prema tom zakonu, strani vlasnik ne može založiti imovinu društava registriranih u Srbiji za dobivanje kredita ili refinanciranje obaveza po ranije odobrenim kreditima.
Ramljak tako ne samo da bez srpske države i ruske banke ne može založiti te dvije kompanije za novi kredit Agrokora, nego neće moći ni samostalno odlučivati o njihovoj prodaji.
No, privremena uprava Agrokora to dobro zna i na potez Sberbanke su rekli kako će poštovati zakone u svim zemljama u kojima koncern posluje.
U cijeloj priči uopće ne čudi što je Slovenija, prateći kako se odvija spašavanje Agrokora pod vodstvom Ramljaka koga je postavila hrvatska Vlada, već neko vrijeme u izravnom kontaktu s ruskom državom.
Slovenska vlada je posljednjih tjedana više puta komunicirala s vlastima u Rusiji, upozoravajući na negativne posljedice koje bi za Sloveniju imao mogući slom Agrokora, koji je vlasnik i slovenskog Merkatora.
U kabinetu slovenskog premijera Cerara su potvrdili kako je on nedavno ruskom premijeru Dmitriju Medvedevu diplomatskim kanalima poslao pismo u kojem je ukazao kakve bi posljedice po slovensku ekonomiju, ali i društvo u cjelini, značio slom Merkatora, koji zapošljava oko 10000 ljudi i najveći je poslodavac u toj državi.
Slovenci, kojima je bilo jasno da je kupovina Merkatora krupan zalogaj za već zaduženi hrvatski koncern, napravili su kupoprodajni ugovor s Agrokorom prema kojem Merkator ima poseban račun, a koji se ne može koristi za podmirenje Agrokorovog duga. Na drugoj strani, poduzeća u Srbiji navode kako su najzdraviji dio Agrokora, tako da ona imaju najmanje glavobolje zbog njegovih dugovanja.
Zbog toga se Sberbanka i odlučila na potez s Frikomom i Dijamantom, dok je Slovenija postupila pametno i izravno pokucala na prava vrata, piše Mira Kankaraš Trklja.
Početkom ovog mjeseca se slovenski ministar ekonomije Zdravko Počivalšek u Sankt Peterburgu sreo s predsjednikom uprave Sberbanke, Germanom Grefom. Govorilo se o aktualnim događajima u Agrokoru i mogućim posljedicama po Merkator. Prema neslužbenim izvorima, ruski premijer Medvedev je porukom odgovorio na pismo koje mu je uputio Cerar.
Primjetna je razlika između odluka slovenskih i hrvatskih vlasti i stavu prema ruskim kreditorima, što je posebno značajno u rješavanju krize u Agrokoru. Prema mnogima, Hrvatska, nastoji da ograničiti utjecaj ruskih kreditora, dok Slovenci komuniciraju s Moskvom, iako među direktnim kreditorima Merkatora nema ruskih banaka. Za Srbiju se može reći da je bila sretna, jer su, radeći za sebe, Slovenci praktično radili i u korist Srbije.
Za kraj ostaje otvoreno pitanje zašto se Ante Ramljak za uzimanje kredita odlučio za lešinarski fond “Knighthead Capital Management“? Odgovor bi svima trebao biti poznat. Nije imao drugog izbora i to je morao učiniti pod pritiskom veleposlanice Juliete Valls Noyes. Postoji i mogućnost da “Knighthead Capital“ u slučaju Agrokora napravi iznimku i promijeni način poslovanja, te da stvarno posudi novac s ciljem restrukturiranja poslovanja, što bi bio događaj bez presedana u povijesti takvih fondova.
Komentari čitatelja
na naše novosti